

Protesti
Protest u Novom Sadu: Studenti su probudili Srbiju
Građani su se okupili da se podsete događaja koji su počeli „na najstrašniji način, ubistvom 16 sugrađana“




“Važno je da kod svih proizvođača postoji saznanje, svest o tome da baš njihovi proizvodi mogu biti kontrolisani. Znate, šumu nije sačuvao šumar, nego strah od šumara”
U atmosferi sve većeg nepoverenja građana u domaću hranu, u voće i povrće “prepuno pesticida”, vesti o uništenim ili vraćenim pošiljkama sa granica Hrvatske, Slovenije, Crne Gore postale su bezmalo krunski dokaz da razloga za strah stvarno ima…
Razgovaramo sa dr Novicom Miletićem, redovnim profesorom na katedri za pesticide i herbologiju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Za sam početak razgovora, navodimo: krenulo je od čipsa koji je iz Hrvatske vraćen zbog visokog nivoa supstance akrilamid; na istoj granici otkriveno je i da u našim breskvama ima više pesticida nego što je dozvoljeno; onda smo saznali da su prethodno i u izvozu za Sloveniju nađene naše breskve sa prisustvom zabranjenog hlorpirifosa; krajem avgusta, na granici sa Hrvatskom, opet sa ostacima hlorpirifosa nađene su i šljive; otkrivena je i pošiljka dimljenog lososa sa bakterijom koja izaziva listeriozu; inspekcija Crne Gore je sprečila uvoz skoro deset tona breskvi i nektarina iz Srbije, jer je u voću pronađen opet hlorpirifos, dok je na granici sa Slovenijom otkriveno da naš svež krastavac nije za upotrebu jer ima višak metalaksila.
Kako su se uopšte našla nedozvoljena jedinjenja u našem voću?
Reč je o neodgovornim proizvođačima. Znali su da je hlorpirifos zabranjen, ali primenili su ga, najverovatnije, jer im je ostalo dosta toga u zalihama. I još su ga nepravilno primenili, tako da su ostaci tog jedinjenja pronađeni tokom analize.
Usled promena koje se sve češće dešavaju na tržištu pesticida, postalo je važno tehničko pitanje šta raditi sa jedinjenjem koje je upravo zabranjeno, a prethodno su uvezene veće količine? Takvih slučajeva imaćemo sve više u budućnosti, jer Evropska komisija isključuje veliki broj jedinjenja iz privrede, da ne ulazimo sada u priču da li je to opravdano ili ne. I šta onda raditi sa zalihama?
Sada je, recimo, i fosmet zabranjen u EU, a još prošle godine je bio dozvoljen, naš proizvođač ga je platio i sada mu je ostao u magacinu. Šta on s njim da radi?
Kao prvo, važno je da li je proizvođač savestan i da li je edukovan…
Pročitajte ceo intervju sa prof. Novicom Miletićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (28. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Građani su se okupili da se podsete događaja koji su počeli „na najstrašniji način, ubistvom 16 sugrađana“


Akademske inicijative studanata više univerziteta traže da se utvrde sve činjenice o događajima u Valjevu od 14. avgusta 2025. Premijeru Đuru Macutu su poručili da istina ne zastareva zato što njegova Vlada ćuti


Prošla je godina otkako su „Kobre“ u Novom Sadu pucale u vazduh navodno štiteći bivšeg premijera Miloša Vučevića. Advokat Marko Pantić naglašava da Vučević kao štićeno lice nije trebalo da bude na tom skupu, jer je tim činom ugrozio i sebe i one koji su ga obezbeđivali


Miloš Vučević najavio je da bi Srbija mogla da bude manje od 100 dana udaljena od izbora, uz poruku da svi učesnici treba unapred da prihvate izbornu volju građana


Navikavanje na nasilje predstavlja možda najvažniji politički učinak režima, piše „Vreme“ u novom broju povodom novih napada na kritičare vlasti. Društvo koje prestane da očekuje reakciju institucija počinje da nasilje prihvata kao deo svakodnevice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve