

Dan Evrope
Na Dan Evrope Srbija nikad dalje od nje
Gde je Srbija na putu ka Evropskoj uniji i zašto se čini da je nikada dalje od članstva




Koje slike je čuvala na zidovima i u kojim haljinama je predstavljala svoju zemlju i bila uzor Jugoslovenkama, pokazano je izložbama u Muzeju naivne i marginalne umetnosti
U Jagodini, u Muzeju naivne i marginalne umetnosti, otvorene su dve izložbe o životu Jovanke Broz: „Partizanka i Fragonar – kolekcija slika Jovanke Broz“, koju čini 36 umetničkih slika i krevet iz njene spavaće sobe, i izložba „Jovanka Broz u boji“, koju čini kolekcija 18 njenih haljina. Izložba slika iz njene kolekcije je realizovana u Galeriji Matice srepske u Novom Sadu, a izložba njenih haljina u Galeriji RTS u Beogradu.
Osim da prikaže nepoznato o Jovanki Broz, prvoj dami Jugoslavije, Muzej naivne i marginalne umetnosti želeo je da istakne potrebu ustanova kulture da sarađuju, kako bi publika videla i sadržaje iz drugih gradova.
Kad joj je umro suprug Josip Broz Tito, Jovanka Broz se preselila iz predsedničke rezidencije u Užičkoj 15 u vilu u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića 75, i iz starog prostora u novi prenela drage stvari.
Deo tog ambijenta u kome je živela svoje poslednje 33 godine, pokazan je na izložbi „Partizanka i Fragonar“.
Svaki eksponat na izložbi je postavljen onako kako se nalazio u Jovankinoj vili. U spavaćoj sobi je slika „Dječje igre“ Miljenka Stančića iznad kreveta, a pored kreveta su dve gravire rađene po slikama francuskog rokoko umetnika Žana Onora Fragonara „Dobra majka“ i „Ljubavni zavet“, a na stočiću je držala njegov portret „Madam Rekamije“.
U kolekciji Jovanke Broz, pa samim tim i na ovoj izložbi, je i delo Vlaha Bukovca „Žene u razgovoru“ iz 1898. i monumentalno platno Mladena Josića „Priprema toalete“.
Prema rečima modnog dizajnera Igora Todorovića, koautora izložbe „Jovanka Broz u boji“ i direktor projekta, nakon smrti Jovanke Broz, njen garderober pripao je njenim naslednicima, a oni su ga predali na čuvanje Etnografskom muzeju. U kolekciji se čuva preko 600 odevnih predmeta i brojni komadi obuće i galanterije, kao i prepiska i lični predmeti. Otvaranje tog garderobera je svakako impresivno svedočenje koloritom, krojevima, tkaninama, dokumentima, skicama i prepiskom o jednom vremenu koje u budućnosti može da bude predmet daljih istraživanja i analiza.
Odeća Jovanke Broz imala je dvostruki karakter: kao diplomatsko sredstvo za unapređenje međunarodnih odnosa države i brendiranje Jugoslavije u svetu, dok je za domaću javnost, birajući nešto skromnije modele, bila element povezivanja sa širim društvenim slojevima i sredstvo nove vlasti da se u državi, federaciji naroda, stvori jedinstven jugoslovenski nadnacionalni identitet. Uz to, bila je pokrovitelj i reprezent domaće modne industrije.
Partizanka, borac, komunista i prva dama SFRJ, Jovanka Broz, otmena i elegantna, bila je pandan evropskoj aristokratiji.
Igor Todorović je prilikom otvaranja u Beogradu rekao da je „kao Titova supruga, Jovanka Broz svakako bila vidljivija od žena drugih državnika iza gvozdene zavese, ali svakako i zato što je njena pojavnost bila važna i njenom suprugu i državi. Jovanka Broz je bila uključena u modu kroz različite aktivnosti tadašnje tekstilne industrije, bila je čest posetilac revija, a i sama je priređivala modne događaje za supruge visokih stranih državnika i diplomatskih predstavnika u zemlji. Ipak, pre svega, modom se bavila zbog lične zainteresovanosti i potrebe da učestvuje u kreiranju svoje odeće.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Gde je Srbija na putu ka Evropskoj uniji i zašto se čini da je nikada dalje od članstva


U gradskom parku u Kruševcu u petak (8. maj) ubijen je mladić. Policija uhapsila dvojicu osumnjičenih


„Ne smemo dozvoliti da se zaboravi“ - poručili su studenti i srednjoškolci iz Valjeva najavljujući protest povodom devet meseci od avgustovskih protesta i policijske intervencije koja je ostavila dubok trag u gradu


Akcija „(Ne) bojte se, i dalje smo tu“ biće održana 10. maja u Beogradu. Šta su studenti planirali za nedelju


Budući da biračko telo koje je protiv naprednjačkog režima nije homogeno, ideja o „tri kolone“ mogla bi da bude prihvatljiva za one birače koji ni po koju cenu ne žele da odustanu od svojih političkih identiteta, tj. da daju blanko glas Studentskoj listi
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve