img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

Tošković: Protesti protiv litijuma reflektuju socijalno nezadovoljstvo i osećaj nepravde

30. avgust 2024, 11:41 I.M.
Foto: Bojan Stekić
Oliver Tošković
Copied

„U taj litijum se slila i korupcija i nepostojanje institucija. Šta su ljudi osetili prvi put? Neko tamo dolazi i hoće da im uzme zemlju", ocenjuje Tošković i dodaje da da se ne slaže sa stavom da protesti jenjavaju i da ljudi gube motivaciju

Oliver Tošković, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu u razgovoru sa psihološkinjom Sarom Kalember, u emisiji Pola sata Demostata, smatra da protesti protiv iskopavanja litijuma reflektuju široko rasprostranjeno socijalno nezadovoljstvo i osećaj nepravde među građanima.

Iako su protesti homogeni po pitanju litijuma i iako ujedinjuju više od polovine stanovnika Srbije u osnovi su mnogo složeniji.

„U taj litijum se slila i korupcija i nepostojanje institucija. Šta su ljudi osetili prvi put? Neko tamo dolazi i hoće da im uzme zemlju. Oni ne znaju tačno kod koga da provere na kojoj površini će da bude taj rudnik, tu se sada širi gomila dezinformacija. Niko zapravo ne zna da vam kaže. Druga stvar, kada vam neko kaže vi ne znate da li da mu verujete. Treća stvar, ako shvatite da vas laže i da vam preti kome da se žalite? Znate da nijedan sud neće da presudi u vašu korist u ovoj zemlji. Nemate policiju da vas štiti, nemate sudove da vas štite i vi zapravo shvatite da korupcija, nepostojanje institucija vas sada direktno ugrožavaju kada neko dolazi da vam uzme zemlju”, navodi prof. Tošković.

Dodaje i da se ne slaže da protesti jenjavaju i da ljudi gube motivaciju, tako da „treba istrajati. Možda na kraju kopaju, ali je velika razlika da li će kopati u jednoj korumpiranoj državi razorenih institucija gde mogu da rade šta hoće”. Napominje da on nije protiv svake vrste rudarenja, ali da su neophodne, u slučaju kopanja litijuma, ekstremno visoke garancije naših institucija.

„Svako pomeranje rokova za početak radova košta kompanije poput Rio Tinta i predstavlja veliku pobedu za proteste“, zaključuje profesor, podsećajući da je put do pravde dug i neizvestan, ali da svaki korak ka tome ima svoju vrednost.

„Važno je da se stranke ne drže van protesta“

Prof. Tošković naglašava da su protesti po definiciji politički akt, iako ih mnogi učesnici ne percipiraju tako zbog distanciranja političkih stranaka.

„Važno je da se stranke ne drže van protesta, a da se organizatori dogovaraju sa strankama, da stranke podrže organizatore protesta. Ne tako što će sebe prikazati kao organizatore, nego tako što će dati logistiku”.

Smatra da je ovo način na koji treba uključiti opozcione stranke. Ovo je „rat na duge staze” da se politika ne doživi kao nužno zlo, nego kao način funkcionisanja društva.

Po njegovom mišljenju opozcija „treba da prepozna ove vapaje iz naroda koji sada postoje na protestima, ali ne kanalisati ih ka tome ko će da stavi šapu na proteste, ko će da bude lider, nego koga će ljudi prepoznati kao nekoga ko će njima taj socijalni momenat da kanališe, kao što je to bio 2000. Koštunica, kao što je to bio 2012. sa druge strane Nikolić. Ne mislim na taj tip čoveka, nego neko koga će ljudi prepoznati, a da ove stranke stanu iza tog čoveka”.

Kompletan razgovor sa profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu Oliverom Toškovićem pogledajte na portalu Demostat.

Izvor: Demostat

Tagovi:

Oliver Tošković Protesti Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zoran Đinđić

12.jun 2026. M. L. J.

Oštećen grob Zorana Đinđića – dva puta za deset dana

Dva puta u roku od deset dana nepoznati vandali su oštetili nadgrobni spomenik ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću, koji je sahranjen na Novom groblju u Beogradu. DS traži da se počinioci hitno pronađu

Srbijagas

12.jun 2026. R. Š.

Primer očajne privatizacije: Srbija traži 20 miliona evra – posle 25 godina

Srbijagas u međunarodnoj arbitraži traži odštetu od države Litvanije za pokušaj privatizacije od pre 25 godina

Dekanat Medicinskog fakulteta u Beogradu

Izbori na medicinskom fakultetu

12.jun 2026. A. P.

Supruga ministra i poslanica SNS: Ko su prodekanke Medicinskog fakulteta u Beogradu

Profesorki Vesni Bjegović Mikanović je odbijena kandidatura, ali zato nije profesorki Milici Bajčetić koja je postala dekanka te ustanove. Mesta prodekanki daleko su zanimljivija

EU i izbori u Srbiji

12.jun 2026. Rajna Šćepanović

„Nuklearna opcija“: Da li će EU priznati rezultate izbora ako režim SNS-a nastavi po starom

Odnos Evropske unije prema izborima u Srbiji zavisiće od sprovođenja preporuka za poboljšanje izbornih uslova. U krajnjem slučaju postoji i „nuklearna opcija“ - da EU ne prizna rezultate izbora zbog mešetarenja režima Aleksandra Vučića

Bivši načelnik beogradske policije

Slučaj Senjak

12.jun 2026. A.M.

Veselin Milić ostaje u pritvoru

Viši sud u Beogradu produžio je pritvor bivšem načelniku beogradske policije Veselinu Miliću za još 30 dana

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure