img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sukob sa Rusijom: Manje interneta značilo bi više državne propagande

20. mart 2022, 10:29 Dr Saša Marković
Foto: Pexels/Ricardo Ortiz
Copied

Na Zapadu se priča o internet sankcijama protiv Rusije. Teorijski bi ona mogla da bude odsečena od globalne mreže, ali bi to bio opasan presadan i kontraproduktivno. Sa druge strane i Putin bi mogao da donese odluku da Rusiju radikalno izoluje od sveta. Manje interneta, više državne propagande, stroga kontrola protoka informacija, nešto što su već napravili Kinezi svojim “Velikim vatrenim zidom”

Pre dve decenije internet je bio neuporedivo manji. Mapu interneta mogli ste da pročitate iz svakog boljeg rutera (sprave koje usmerava internet saobraćaj na jednu ili drugu stranu). Autor ovog teksta vrlo dobro se seća kako mu je jedan lokalni stručnjak za mreže u to vreme objašnjavao da je dovoljno preseći svega dve ili tri magistralne veze pa da se internet raspadne na dva dela i pretvori u “splinternet”.

Danas tako nešto, jednostavno, nije izvodljivo. Broj kablova koji povezuju države i kontinente toliko je veliki da ih je teško i popisati, a kamoli preseći. Uz to, kičmu interneta čine protokoli za razmenu informacija koji automatski preusmeravaju saobraćaj sa jednog linka na drugi u slučaju havarije. Odsecite Rusiju od Evrope i sav ruski internet saobraćaj krenuće preko Kine.

Fizička izolacija, dakle, nije moguća. Ali, da li je tako nešto moguće na “logičkom” nivou? Drugim rečima, mogu li se ruteri i druge pametne internet sprave naučiti da prepoznaju saobraćaj namenjen Rusiji i preusmere ga “u ništa”?

Regulisanje interneta

Teorijski, da. Svaka internet lokacija ima svoju numeričku adresu i kada u vaš pretraživač ukucate “vreme.com” on će odnekud morati da dobije informaciju o adresi prezentacije na kojoj se sada nalazite. Tu informaciju pružaju tzv. DNS serveri koji su organizovani hijerarhijski, onaj na vrhu je do skoro bio u nadležnosti američkog ministarstva trgovine a danas o njemu brine neprofitna organizacija ICANN (Međunarodna korporacija za dodeljena imena i brojeve). Ako bi ICANN odlučio da sa svojih servera obriše informacije vezane za nacionalni internet domen Rusije (.ru), sve ruske prezentacije preko noći bi postale nevidljive za sve, osim za one u Rusiji.

ICANN ima i druge, još efikasnije mehanizme koje bi mogao da upotrebi i u velikoj meri ograniči rusku komunikaciju sa svetom ali ICANN to ne želi, reklo bi se s pravom. Internet je postao to što jeste upravo zahvaljujući tome što se klonio politike, držeći se načela ravnopravnosti i nepristrasnosti. S obzirom da pristup globalnoj mreži do sada nikom nije bio ograničavan, nametanje internet sankcija Rusiji predstavljalo bi opasan presedan.

Rusiji je potrebno više interneta

Osim toga, internet restrikcije nisu u interesu građana Rusije koji praktično nemaju pristup nezavisnim sredstvima informisanja u svojoj državi i kojima je internet jedini pravi izvor informacija. Rusiji je, ukratko, potrebno više a ne manje interneta.

Zapad, dakle, neće izbrisati Rusiju sa svetske mreže niti će ograničiti ruski internet saobraćaj. Što ne znači da Rusija sama neće preduzeti korake u tom smeru. Zapravo, reklo bi se da je proces ruske samoizolacije već u toku.

Eksperiment samoizolacije

Rusija je još 2019. godine izvela eksperiment tako što je, na kratko, samu sebe potuno isključila sa interneta. Cilj je bio da se utvrdi može li ruska mreža tako nešto da preživi. Eksperiment je tada izgledao bizarno ali sada, u svetlu rat u Ukrajini, dobija puni smisao. Rusija je već blokirala “Fejsbuk” i “Tviter” zbog “neprimerenih sadržaja” i ćutke prihvatila činjenicu da do juče neutralni tehnički giganti kao što su “Epl” i “Gugl” prestaju da nude svoje komercijalne servise na ruskom tržištu.

Putin je takođe zatražio da sve ruske kompanije koje imaju servere u inostranstvu vrate svoju opermu i podatke u državne granice. Nakon toga, Putin bi mogao da donese odluku da Rusiju radikalno izoluje od sveta. Manje interneta, više državne propagande, stroga kontrola protoka informacija, nešto što su već napravili Kinezi svojim “Velikim vatrenim zidom”. Tamo se zna red: nelegalno je sve što država ne može da prisluškuje a svako ko gleda preko zida i komunicira sa svetom treba da zna da mu se lako može ući u trag.

Kinezi su svoj informatički zid napravili polazeći od toga da je internet – prozor u svet. Na to su dodali mudrost Deng Sjaopinga koji je davno primetio da “kroz otvoren prozor ulazi čist vazduh ali ulaze i muve”. Muve su, zapravo, “grešne” misli, naše ili tuđe, svejedno.

Da li će se Putin, kad su internet slobode u pitanju, ugledati na svoje kineske komšije ili će rusko rešenje biti nešto sasvim novo, ostaje da se vidi. Kao uzor mogu da posluže i Iran i Severna Koreja, i tamo je korišćenje interneta sankcionisano ili ga ima na kašičicu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Epl Fejsbuk globalna mreža Gugl ICANN Internet Mapa interneta Međunarodna korporacija za dodeljena imena i brojeve Putin Rat u Ukrajini samkcije protiv Rusije Tviter Veliki vatreni zid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Slučaj Generalštab

07.novembar 2025. S. Ć.

Stručnjaci: Tražimo zaštitu od Milenka Jovanova koji nas vređa u Skupštini

Zbog uvreda koje im je uputio Milenko Jovanov (SNS) u Skupštini, zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture traže da ih institucije vlasti odbrane

Rusija o srpskom oružju

07.novembar 2025. M. L. J.

Zaharova: „Vučić u Moskvi priča jedno, a u drugim zemljama drugo“

Stižu nove packe iz „prijateljske“ Rusije. Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da se „pita da li postoji jedan predsednik Vučić“ ili njegove intervjue daju različiti ljudi

Romi u Srbiji

07.novembar 2025. Sonja Ćirić

Srđan Šajn: Na skupovima SNS-a Romi prisustvuju iz straha od vlasti

„Kada se i nađu u istom autobusu sa drugim mitingašima SNS-a, za Rome su po pravilu rezervisana zadnja sedišta i izlaz na zadnja vrata“, komentariše Srđan Šajn događaj u Vrbasu pred poslednji SNS skup

Naprednjački otpadnici

07.novembar 2025. V.K.

Sektaši i oni drugi: Danica Grujičić pozvala na cepanje SNS-a

Bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić poručila je poslanicima SNS-da se odmetnu od “sektaša” u partiji – onih bespogovorno odanih antipolitici Aleksandra Vučića. A pomenula je i “veleizdaju”

Učenici beogradskih srednjih škola u velikom broju dolaze ispred Skupštine Srbije kako bi pružili podršku Dijani Hrki.

Bojkot nastave

07.novembar 2025. N. M.

Veliki broj beogradskih srednjoškolaca ispred Skupštine kao podrška Dijani Hrki

Učenici beogradskih srednjih škola u velikom broju došii su ispred Skupštine Srbije kako bi pružili podršku Dijani Hrki. Blokada nastave u beogradskim gimnazijama nastavlja se i danas, a njima su se pridružile i srednje škole iz drugih gradova Srbije

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure