img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sukob sa Rusijom: Manje interneta značilo bi više državne propagande

20. март 2022, 10:29 Dr Saša Marković
Foto: Pexels/Ricardo Ortiz
Copied

Na Zapadu se priča o internet sankcijama protiv Rusije. Teorijski bi ona mogla da bude odsečena od globalne mreže, ali bi to bio opasan presadan i kontraproduktivno. Sa druge strane i Putin bi mogao da donese odluku da Rusiju radikalno izoluje od sveta. Manje interneta, više državne propagande, stroga kontrola protoka informacija, nešto što su već napravili Kinezi svojim “Velikim vatrenim zidom”

Pre dve decenije internet je bio neuporedivo manji. Mapu interneta mogli ste da pročitate iz svakog boljeg rutera (sprave koje usmerava internet saobraćaj na jednu ili drugu stranu). Autor ovog teksta vrlo dobro se seća kako mu je jedan lokalni stručnjak za mreže u to vreme objašnjavao da je dovoljno preseći svega dve ili tri magistralne veze pa da se internet raspadne na dva dela i pretvori u “splinternet”.

Danas tako nešto, jednostavno, nije izvodljivo. Broj kablova koji povezuju države i kontinente toliko je veliki da ih je teško i popisati, a kamoli preseći. Uz to, kičmu interneta čine protokoli za razmenu informacija koji automatski preusmeravaju saobraćaj sa jednog linka na drugi u slučaju havarije. Odsecite Rusiju od Evrope i sav ruski internet saobraćaj krenuće preko Kine.

Fizička izolacija, dakle, nije moguća. Ali, da li je tako nešto moguće na “logičkom” nivou? Drugim rečima, mogu li se ruteri i druge pametne internet sprave naučiti da prepoznaju saobraćaj namenjen Rusiji i preusmere ga “u ništa”?

Regulisanje interneta

Teorijski, da. Svaka internet lokacija ima svoju numeričku adresu i kada u vaš pretraživač ukucate “vreme.com” on će odnekud morati da dobije informaciju o adresi prezentacije na kojoj se sada nalazite. Tu informaciju pružaju tzv. DNS serveri koji su organizovani hijerarhijski, onaj na vrhu je do skoro bio u nadležnosti američkog ministarstva trgovine a danas o njemu brine neprofitna organizacija ICANN (Međunarodna korporacija za dodeljena imena i brojeve). Ako bi ICANN odlučio da sa svojih servera obriše informacije vezane za nacionalni internet domen Rusije (.ru), sve ruske prezentacije preko noći bi postale nevidljive za sve, osim za one u Rusiji.

ICANN ima i druge, još efikasnije mehanizme koje bi mogao da upotrebi i u velikoj meri ograniči rusku komunikaciju sa svetom ali ICANN to ne želi, reklo bi se s pravom. Internet je postao to što jeste upravo zahvaljujući tome što se klonio politike, držeći se načela ravnopravnosti i nepristrasnosti. S obzirom da pristup globalnoj mreži do sada nikom nije bio ograničavan, nametanje internet sankcija Rusiji predstavljalo bi opasan presedan.

Rusiji je potrebno više interneta

Osim toga, internet restrikcije nisu u interesu građana Rusije koji praktično nemaju pristup nezavisnim sredstvima informisanja u svojoj državi i kojima je internet jedini pravi izvor informacija. Rusiji je, ukratko, potrebno više a ne manje interneta.

Zapad, dakle, neće izbrisati Rusiju sa svetske mreže niti će ograničiti ruski internet saobraćaj. Što ne znači da Rusija sama neće preduzeti korake u tom smeru. Zapravo, reklo bi se da je proces ruske samoizolacije već u toku.

Eksperiment samoizolacije

Rusija je još 2019. godine izvela eksperiment tako što je, na kratko, samu sebe potuno isključila sa interneta. Cilj je bio da se utvrdi može li ruska mreža tako nešto da preživi. Eksperiment je tada izgledao bizarno ali sada, u svetlu rat u Ukrajini, dobija puni smisao. Rusija je već blokirala “Fejsbuk” i “Tviter” zbog “neprimerenih sadržaja” i ćutke prihvatila činjenicu da do juče neutralni tehnički giganti kao što su “Epl” i “Gugl” prestaju da nude svoje komercijalne servise na ruskom tržištu.

Putin je takođe zatražio da sve ruske kompanije koje imaju servere u inostranstvu vrate svoju opermu i podatke u državne granice. Nakon toga, Putin bi mogao da donese odluku da Rusiju radikalno izoluje od sveta. Manje interneta, više državne propagande, stroga kontrola protoka informacija, nešto što su već napravili Kinezi svojim “Velikim vatrenim zidom”. Tamo se zna red: nelegalno je sve što država ne može da prisluškuje a svako ko gleda preko zida i komunicira sa svetom treba da zna da mu se lako može ući u trag.

Kinezi su svoj informatički zid napravili polazeći od toga da je internet – prozor u svet. Na to su dodali mudrost Deng Sjaopinga koji je davno primetio da “kroz otvoren prozor ulazi čist vazduh ali ulaze i muve”. Muve su, zapravo, “grešne” misli, naše ili tuđe, svejedno.

Da li će se Putin, kad su internet slobode u pitanju, ugledati na svoje kineske komšije ili će rusko rešenje biti nešto sasvim novo, ostaje da se vidi. Kao uzor mogu da posluže i Iran i Severna Koreja, i tamo je korišćenje interneta sankcionisano ili ga ima na kašičicu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Putin Fejsbuk Internet Veliki vatreni zid Gugl Rat u Ukrajini ICANN Međunarodna korporacija za dodeljena imena i brojeve globalna mreža samkcije protiv Rusije Mapa interneta Epl Tviter
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure