Plesna predstava Mine Ćirić „Na koncu“ u utorak na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“, o odgovornosti koju podrazumeva sloboda
Na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“ sutra u utorak, u Kulturnoj stanici Eđšeg, je predstava Mine Ćirić „Na koncu“.
Kulturna stanica Eđšeg je najavljuje kao savremenu plesnu predstavu o četiri marionete koje postaju svesne niti koje ih drže i kontrolišu. Svaka od njih ima neki lični problem koji upravlja njima, a bez koga bi bila slobodna. Predstava se bavi pitanjem da li znamo šta želimo kad želimo slobodu.
„E, sad, šta uopšte znači biti slobodan?“, kaže Mina Ćirić.
„Sloboda podrazumeva odgovornost, to mi je važno da kažem ovom predstavom. Jer, kontrola ne nestaje, samo je ti preuzimaš, što definitivno nije ’samo’. Na kraju i na koncu, marionete će otkriti slobodu da biraju kome predaju kontrolu. Što znači da moraju da obnove zaboravljenu moć poverenja u druge, a to nije lako. Ali, biće slobodne da ostvare bliskost s kim žele, i da budu iskrene prema sebi. Strašni konci kontrole postaće neraskidive niti poverenja“, objasnila je Mina Ćirić.
Predstava „Na koncu“ je izabrana na nacionalnom konkursu Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture” u okviru šestog novosadskog Kaleidoskopa kulture, koji je upravo u toku. Na konkursu je od 67 prijavljenih, odabrano 23 umetnička projekta.
Mina Ćirić objašnjava da ju je privukla tema ovogodišnjeg Kaleidoskopa – „Neraskidive veze”.
„Igrom slučaja, imala sam ideju na kojoj sam počela da radim sa ljudima iz naše trupe u nastajanju i ta ideja se savršeno uklapala u tematski okvir ovog konkursa. Bili smo na probi i istraživali smo šta za nas znače zdrave i nezdrave veze sa drugima, samim sobom, sredinom… Tražili smo načine da napravimo razliku između kontrole na koju želimo da pristanemo, i one na koju baš ne bi trebalo. U to vreme sam našla, ili me je pronašao, ovaj konkurs“ – ističe Mina Ćirić.
„Kaleidoskop kulture“ je najveći, a ujedno i legatski projekat Evropske prestonice kulture. Tokom pet nedelja, predstavljeno je pet vrsta umetnosti i gotovo 1000 umetnika i stručnjaka iz oblasti arhitekture, književnosti, vizuelne, izvođačke i primenjene umetnosti.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta god Aleksandar Vučić zbilja mislio o Ratku Mladiću, verovatno nije srećan što je ovaj umro baš pred izbore. Sada se vlasti uzdaju u „želje porodice“ koja bi mogla da „poželi“ skromnu sahranu u najužem krugu
Evropska komisija je naglasila da glorifikacija osoba osuđenih za ratne zločine nije u skladu sa temeljnim evropskim vrednostima i da takvoj praksi nema mesta ni u državama članicama EU niti u zemljama kandidatima za članstvo
Nemački novinar Mihael Martens u velikom intervjuu za „Vreme“ priča o tome zašto je posumnjao u priču o „Sarajevo safariju“, kako je raskrinkao i o tome kako su mnogi veliki svetski mediji pali na tu priču
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.