Plesna predstava Mine Ćirić „Na koncu“ u utorak na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“, o odgovornosti koju podrazumeva sloboda
Na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“ sutra u utorak, u Kulturnoj stanici Eđšeg, je predstava Mine Ćirić „Na koncu“.
Kulturna stanica Eđšeg je najavljuje kao savremenu plesnu predstavu o četiri marionete koje postaju svesne niti koje ih drže i kontrolišu. Svaka od njih ima neki lični problem koji upravlja njima, a bez koga bi bila slobodna. Predstava se bavi pitanjem da li znamo šta želimo kad želimo slobodu.
„E, sad, šta uopšte znači biti slobodan?“, kaže Mina Ćirić.
„Sloboda podrazumeva odgovornost, to mi je važno da kažem ovom predstavom. Jer, kontrola ne nestaje, samo je ti preuzimaš, što definitivno nije ’samo’. Na kraju i na koncu, marionete će otkriti slobodu da biraju kome predaju kontrolu. Što znači da moraju da obnove zaboravljenu moć poverenja u druge, a to nije lako. Ali, biće slobodne da ostvare bliskost s kim žele, i da budu iskrene prema sebi. Strašni konci kontrole postaće neraskidive niti poverenja“, objasnila je Mina Ćirić.
Predstava „Na koncu“ je izabrana na nacionalnom konkursu Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture” u okviru šestog novosadskog Kaleidoskopa kulture, koji je upravo u toku. Na konkursu je od 67 prijavljenih, odabrano 23 umetnička projekta.
Mina Ćirić objašnjava da ju je privukla tema ovogodišnjeg Kaleidoskopa – „Neraskidive veze”.
„Igrom slučaja, imala sam ideju na kojoj sam počela da radim sa ljudima iz naše trupe u nastajanju i ta ideja se savršeno uklapala u tematski okvir ovog konkursa. Bili smo na probi i istraživali smo šta za nas znače zdrave i nezdrave veze sa drugima, samim sobom, sredinom… Tražili smo načine da napravimo razliku između kontrole na koju želimo da pristanemo, i one na koju baš ne bi trebalo. U to vreme sam našla, ili me je pronašao, ovaj konkurs“ – ističe Mina Ćirić.
„Kaleidoskop kulture“ je najveći, a ujedno i legatski projekat Evropske prestonice kulture. Tokom pet nedelja, predstavljeno je pet vrsta umetnosti i gotovo 1000 umetnika i stručnjaka iz oblasti arhitekture, književnosti, vizuelne, izvođačke i primenjene umetnosti.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.