Plesna predstava Mine Ćirić „Na koncu“ u utorak na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“, o odgovornosti koju podrazumeva sloboda
Na programu novosadskog „Kaleidoskopa kulture“ sutra u utorak, u Kulturnoj stanici Eđšeg, je predstava Mine Ćirić „Na koncu“.
Kulturna stanica Eđšeg je najavljuje kao savremenu plesnu predstavu o četiri marionete koje postaju svesne niti koje ih drže i kontrolišu. Svaka od njih ima neki lični problem koji upravlja njima, a bez koga bi bila slobodna. Predstava se bavi pitanjem da li znamo šta želimo kad želimo slobodu.
„E, sad, šta uopšte znači biti slobodan?“, kaže Mina Ćirić.
„Sloboda podrazumeva odgovornost, to mi je važno da kažem ovom predstavom. Jer, kontrola ne nestaje, samo je ti preuzimaš, što definitivno nije ’samo’. Na kraju i na koncu, marionete će otkriti slobodu da biraju kome predaju kontrolu. Što znači da moraju da obnove zaboravljenu moć poverenja u druge, a to nije lako. Ali, biće slobodne da ostvare bliskost s kim žele, i da budu iskrene prema sebi. Strašni konci kontrole postaće neraskidive niti poverenja“, objasnila je Mina Ćirić.
Predstava „Na koncu“ je izabrana na nacionalnom konkursu Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture” u okviru šestog novosadskog Kaleidoskopa kulture, koji je upravo u toku. Na konkursu je od 67 prijavljenih, odabrano 23 umetnička projekta.
Mina Ćirić objašnjava da ju je privukla tema ovogodišnjeg Kaleidoskopa – „Neraskidive veze”.
„Igrom slučaja, imala sam ideju na kojoj sam počela da radim sa ljudima iz naše trupe u nastajanju i ta ideja se savršeno uklapala u tematski okvir ovog konkursa. Bili smo na probi i istraživali smo šta za nas znače zdrave i nezdrave veze sa drugima, samim sobom, sredinom… Tražili smo načine da napravimo razliku između kontrole na koju želimo da pristanemo, i one na koju baš ne bi trebalo. U to vreme sam našla, ili me je pronašao, ovaj konkurs“ – ističe Mina Ćirić.
„Kaleidoskop kulture“ je najveći, a ujedno i legatski projekat Evropske prestonice kulture. Tokom pet nedelja, predstavljeno je pet vrsta umetnosti i gotovo 1000 umetnika i stručnjaka iz oblasti arhitekture, književnosti, vizuelne, izvođačke i primenjene umetnosti.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studentsku listu vezuje odgovornost prema studentima koji su ih birali, prema budućim glasačima i programu, kaže kandidat za poslanika Oliver Tošković. U intervjuu za novi broj „Vremena“, on pojašnjava šta mu je ovo trebalo u životu
Na platformi X se nakon poslednjeg Utiska nedelje povela debata hoće li i pankeri posle izbora igrati kolo sa studentima. Da li su pank i kolo međusobno politički suprotstavljeni?
Beogradska javna komunalna preduzeća duguju dobavljačima 30 milijardi dinara, tvrdi Centar za lokalnu samoupravu. Vlada Srbije je u septembru Gradu prebacila gotovo milijardu dinara iz budžetske rezerve zbog rizika od nelikvidnosti
Pokret "Mi - snaga naroda" ipak ne izlazi na izbore. A plan je bio sasvim drugačiji, da Branimir Nestorović okupi sve proruske partije u Srbiji. Kakve je to veze imalo sa Vulinom i da li je doktor koga je proslavilo podsmevanje korona virusu dopro do Kremlja? „Vreme“ piše o tome u novom broju
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.