Toma Zdravković bio je, i kao pevač i kao autor, veliki umetnik, zapravo najveći koji se ikada pojavio i ostvario unutar oficijelno prezrenog i u potpunosti nekanonizovanog žanra koji se, u njegovo vreme, najčešće nazivao "novokomponovana narodna muzika" (NNM), pisao je Teofil Pančić u „Vremenu“
U beogradskoj Skadarskoj ulici u ponedeljak otkriven je spomenik pevaču Tomi Zdravkoviću. Događaju su prisustvovali članovi porodice zajedno sa gradonačelnikom Beograda Aleksandrom Šapićem i predsednikom Socijaldemokratske partije Srbije Rasimom Ljajićem, koji je pokrenuo inicijativu za postavljanje spomenika.
Šapić je na ceremoniji otkrivanja spomenika rekao da bi od danas ulica koju svi znamo kao Skadarlija mogla da počne da živi kao Tomina ulica.
„Neka nam je svima srećan ovaj važan momenat, da još dugo živi sećanje na Tomu“, kazao je Šapić. Ljajić je istakao da je otkriven spomenik velikom umetniku, kompozitoru, tekstopiscu, pa tek onda pevaču.
Toma Zdravković bio je, i kao pevač i kao autor, veliki umetnik, zapravo najveći koji se ikada pojavio i ostvario unutar oficijelno prezrenog i u potpunosti nekanonizovanog žanra koji se, u njegovo vreme, najčešće nazivao „novokomponovana narodna muzika“ (NNM), pisao je Teofil Pančić u „Vremenu“ u tekstu „Umoran od života, veći od života“.
„Kakva je to kulturna ikona bio taj Toma Zdravković? Kakav fatalni Morison, kakvi bakrači?! Čovečić mršuljav, onako nosat, neugledan, ružnjikav (da izvinete), sas reviju smešnih frizura, u košulje psihodeličnih boja, žmirkavi došljak u veliki grad odnekud „s južnu prugu“ koja je naše omiljeno Drugo za iskazivanje nekažnjivog (jer unutarnacionalnog) kulturološkog rasizma, pripadnik deprivilegovane kaste kulturalno nedodirljivih, kafanski pevač, pijanica i zgubidan… Međutim, šta? Ispostavilo se, dosta brzo i dosta davno, da je Toma Zdravković možda sve to, ali i da je sigurno genije“, pisao je autor.
Uroš Komlenović za „Vreme“ je, između ostalog, napisao:
Ako se ikada nađe nekakav istoričar popularne kulture kome ovakve teme nisu ispod časti, verovatno će zabeležiti da je dotični Zdravković prvi javni nastup imao ranih sedamdesetih, u hotelu „Dubočica“ u Leskovcu.
Foto:Tanjug/Vladimir Šporčić
Pevao je pre Silvane, koja mu je i kasnije pomagala. Da, da, reč je o Silvani Armenulić. Ne, gospođo, nije to ona pevaljka kako kažete, već dama kakva Vi nećete postati ni za tri života. Bez uvrede, molim, to su fakti. Elem, Silvana mu je malo pomogla na početku. Ostalo je istorija. Tekst „Toma“ možete pročitati ovde.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.