img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomski danak za žene

Seksistički kapitalizam: Manipulacija ženskim novčanicama

13. jul 2023, 08:32 Ana Elez
Foto: Ana Elez
Copied

Srbija, u kojoj je preko 50 odsto žena nezaposleno, spada u države koje biju bitku sa "roze porezom". Jedan od najbrutalnijih oblika je porez na uloške koji je institucionalizovan kroz sistem oporezivanja

Godišnji porez na vaginu autorke ovog teksta iznosi 2.798 + 2.868 + 1.374 + 1.884, ukupno 8.924 dinara. Ovaj iznos je samo deo poreza koji žene plaćaju celog života, od garderobe do frizera, u nekim slučajevima po većoj ceni nego muškarci iako je u pitanju isti proizvod. Zašto? Zato što se radi o prozvodima i uslugama za žene.

U Srbiji nema dostupnih podataka o razmerama menstrualnog siromaštva, ali zato postoje feminističke organizacije koje se bave ovim proračunima.

Jedna od njih je Ženska inicijativa „Roze zastava“ koja je prošle nedelje u saradnji sa Evropskim studentskim forumom i brendom „Bella“ uvela besplatne uloške na Fakultetu političkih nauka.

Foto: Ženska inicijativa

„Prema proračunima, svaka žena i devojčica u Republici Srbiji mora da izdvoji više od 8.000 dinara godišnje za uloške, tampone i ostale proizvode za menstrualnu higijenu“, priča za „Vreme“ master komunikološkinja Jelena Mirić iz Ženske inicijative.

„Ovi proizvodi se oporezuju sa 20 odsto, dok se dnevne novine ili smeštaj u hotelima oporezuju sa 10 odsto, što je poražavajuće“, dodaje ona.

Roze porez i krize kapitalizma

Još više je poražavajuće da mnoge žene ne znaju da postoji nešto što se zove „roze porez“ iako je deo njihove svakodnevice. Ipak, ovo nije čudno za vreme u kome su patrijarhat i kapitalizam, kao pravi seksisti, izgradili razne strategije za diskriminaciju žena.

Mnogi proizvodi koje kupujemo bez razloga su naglašeni kao ženski. Primer za to su dva brijača, roze i plavi, istog kvaliteta i broja sečiva. Jedina razlika između njih je što je onaj roze boje za 25 dinara skuplji. Zato se ponekad žene opredeljuju za alternative u „muškoj varijanti“.

„Podigla bih revoluciju svaki put kada kupim muški brijač umesto ženskog samo zato što je jeftiniji“, objašnjava studentkinja Filološkog fakulteta Jovana Janjić koja ni ne pomišlja na kupovinu luksuznih brijača sa dve dopune po ceni koja ponekad premašuje 2.000 dinara.

Foto: Ana Elez

Globalne krize poput ratova, zdravstvenih i ekonomskih kriza su posledica kapitalizma i utiču na zdravlje ljudi, pa su tako, objašnjava Mirić, „dešavanja u svetu proteklih nekoliko godina direktno uticala na naš svakodnevni život, najčešće kroz rast troškova i poskupljenja“.

Otkad je izbila nova ekonomska kriza zbog rata u Ukrajini, cena Venus ljubičastog brijača sa dve dopune koji uvek kupuje povećala se sa 900 na 1400 dinara. Ovo ide pod ruku sa roze porezom jer se ženama prodaju neseseri roze boje u koje se upakuje ovakav luksuzni brijač.

U DM-u, recimo, u odeljku za negu lica pored balzama za usne se nalazi polica sa šminkom, kozmetikom i rokovnicima upakovanim u pakete. Naravno, svi su roze, a cene idu preko 2.000 dinara.

Foto: Ana Elez
Nezaposleno preko 50 odsto žena

Sa druge strane, mnoge žene ne mogu sebi da priušte ne samo ovakve proizvode, već ni najobičnije uloške. Za razliku od ostalih proizvoda, ulošci su osnovna potreba. Ipak, cene su im veoma visoke. Prosečna cena varira od 300 do 600 dinara.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, u februaru 2023. godine registrovano je 239.928 žena, odnosno 55,9 odsto od ukupnog broja nezaposlenih lica. „Porez na roze dodatno opterećuje mesečni budžet, pogotovo u našoj zemlji gde je preko 50 odsto žena nezaposleno ili nemaju stalni izvor prihoda“, objašnjava Mirić.

Za ovaj poražavajući procenat krivac je i manja zastupljenost žena na tržištu rada, najčešće zbog marginalizacije kao što je pripadnost etničkoj ili verskoj manjini ili migrantsko poreklo.

„Obrazovanje igra ključnu ulogu kada je u pitanju prihvatanje žene od strane žene, odnosno, shvatanja da je menstruacija normalan biološki proces“, objašnjava Mirić.

Međutim, naše društvo je u velikoj meri obavijeno patrijarhalnim vrednostima i normama te je većina žena naučena da živi upravo na taj način.

Patrijarhat u drogerijama

„I dok prezervative često možemo da dobijemo besplatno, za menstruaciju koja prati ženu većinski tokom čitavog života, i dalje nema besplatnih higijenskih proizvoda, a menstruaciju prate stigma i ćutanje“, vidi Mirić kao još jedan problem.

Kada je Ženska inicijativa radila anketno istraživanje 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, pre početka realizacije uvođenja higijenskih uložaka na matični fakultet, rezultati su pokazali da 60 odsto ispitanica oseća sramotu prilikom kupovine menstrualnih potrepština, kao što su ulošci ili tamponi, ukoliko se na kasi iza nje nalazi neki muškarac. Samo 16 odsto ispitanica je odgovorilo da ih nikada u toj situaciji nije sramota.

Foto: Ana Elez

Diskriminacija u frizerskim salonima

Primer za roze porez je i kada odemo kod frizera i onda se ispostavi da je šišanje za žene skuplje. Frizeri poručuju da se ne radi o diskriminaciji, jer se prilikom ženskog šišanja i sređivanja frizure potroši više vremena. Jednostavno, ženske frizure zahtevaju komplikovanije tehnike.

I stvarno je tako – osim dela da se ne radi o diskriminaciji.

U frizrskim salonima za žene i za muškarce „tretman“ jee drugačiji. Dok su ženama na raspolaganju raznorazni magazini o nezi i lepoti, za muškarce nešto tako ne postoji. Ovo govori da se žene posmatraju kao bića koja postoje da bi bila lepa i koja ne mogu da se kontrolišu u „peglanju kartica“.

„Izjave u vezi sa ’muškim i ženskim’ frizerima se uklapaju u model diskriminacije, ali i poziv na borbu, koja nas godinama navodi da moramo u budućnosti promišljenije da stvaramo sigurnije prostore za sve žene u našem društvu“, objašnjava Mirić.

Feminizam za bogate

Kako bi se okončala ova seksistička opresija Ženska inicijativa smatra da se mora staviti akcenat na edukaciju žena, muškaraca i nebinarnih osoba o ovoj temi.

„Jasno nam je da nekolicina građana i građanki naše zemlje i dalje ne vide potrebu za smanjenjem poreza na roze, ali i potrebu za besplatnim higijenskim ulošcima“, objašnjava ona i kaže da ovo ipak daje motivaciju Ženskoj inicijativi da se o ovoj temi češće razgovara.“

Foto: Ženska inicijativa

Neke zemlje su smanjile ili ukinule porez na dodatu vrednost (PDV) na proizvode za menstruaciju. Među njima su desetak saveznih država u SAD, Kenija, Kanada, Australija, Indija, Kolumbija, Malezija, Nikaragva, Jamajka, Nigerija, Uganda, Liban i Trinidad i Tobago. Evropska unija preporučila je smanjenje PDV-a na ove proizvode na pet odsto.

Osim lične i društvene odgovornosti, sagovornica portala „Vremena“ vidi problem i u tome što su mnoge dileme koje danas stoje pred feminističkim pokretom nametnule pripadnice buržoazije, koje su oblikovale pokret „tako da služi njihovim oportunističkim klasnim interesima“.

Jelena Mirić zaključuje: „Danas moramo da radimo na tome da promenimo njegov pravac, tako da žene svih klasa prepoznaju da feminizam zastupa njihove interese“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

brijači diskriminacija diskriminacija žena drogerije Fakultet političkih nauka feminizam frizer frizerski salon kapitalizam krize kapitalizma manipulacija menstruacija menstrualno siromaštvo nezaposlenost žena patrijarhat roze porez Roze zastava seksizam ulošci Žene Ženska inicijativa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pravosuđe u Srbiji

07.decembar 2025. I.M.

Sudije i tužioci protestovali ispred Ustavnog suda zbog političkih pritisaka

Sudije i tužioci iz cele Srbije okupili su se ispred Ustavnog suda u Beogradu na protestu protiv političkih pritisaka na pravosuđe, povodom sprečavanja tužiteljke da izvrši uviđaj nakon incidenta u šatorskom naselju ispred Skupštine.

Kućni pritvor

07.decembar 2025. I.M.

Protest podrške poslaniku Radivoju Jovoviću u Novom Sadu

U Novom Sadu održan je miran skup podrške pokrajinskom poslaniku Pokreta slobodnih građana, Radivoju Jovoviću, organizovan od strane studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“

Zagorka Dolovac

Hronika

07.decembar 2025. I.M.

Tužilaštvo najavilo tužbe protiv Kurira i Informera zbog lažnih informacija

Vrhovno javno tužilaštvo saopštilo je da će u najkraćem roku podneti tužbe nadležnom sudu radi utvrđivanja novinarske i izdavačke odgovornosti portala Kurir.rs, Informer.rs i drugih medija koji su, kako navode, protivno zakonu objavljivali netačne informacije o radu VJT

Nova godina

06.decembar 2025. S. Ć.

Studenti Novog Sada: Koliko nemate stida da kitite grad svetlećim vozom

U centru Novog Sada je postavljen voz kao novogodišnji ukras. Nije vas sramota, kažu studenti

Subota u Srbiji

06.decembar 2025. S. Ć,

Odbrana Šida i godinu dana blokada u Nišu

Mitrovčani pešice stigli u Šid na skup povodom Oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu, a u Nišu obeležena godišnjica od blokade Filozofskog fakulteta

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure