
Društvo
Majka ubijene devojčice iz „Ribnikara“: Šta država planira sa K.K. kada napuni 18 godina?
Ninela Radičević upozorava da država još nema rešenje za trajni smeštaj dečaka koji je počinio masovno ubistvo, a koji sledećeg leta puni 18 godina

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je statuu vage na Terazijama proglasio simbolom ovog dela grada, iako je u svesti Beograđana to - Terazijska česma. Od marta 1991. ona je i simbol protesta protiv vlasti
Neko mesto postane simbol grada onda i ako ga stanovnici prihvate, a ne zato što odluči Aleksandar Šapić.
Kad se kaže Pobednik, ili ušće Save u Dunav, prva a verovatno i jedina asocijacija na ta mesta je Beograd.
Kad se kaže Česma, odmah se javi slika Terazija.

Vaga, neki je opisuju kao pijačni kantar, koja je postavljena na Terazijama u noći između ponedeljka na utorak, može da asocira samo na vagu boginje Justicije kojom pravedno odmerava argumente, na horoskopski znak, a možda i na u javnosti vrlo prisutno Više javno tužilaštvo. Na Terazije baš nikako – ne.
Deo Beograda koji se zove Terazije, odavno ima svoj simbol. To je Terazijska česma, i ni Šapić niti bilo ko drugi ne može da ga ukine da bi inaugurisao neki svoj.
Čak ni same Terazije nemaju nikakve veze sa vagom. U 17. veku, tu gde je sad hotel „Moskva“, bio je najveći rezervoar za vodu sa kulom. Kule su služile da se na njih vodovodnim cevima uzdigne voda kako bi imala bolji pritisak i da se zatim cevima rasporedi po domaćinstvima. Naime, Beograd turskog vremena je imao sređen sistem vodovoda i kanalizacije.
Jedna od tih kula bila je na mestu kod današnje Terazijske česme.
Na sajtu Grada Beograda piše da su „takvi rezervoari nazivani terazijama“. Dakle, ovom delu grada su kumovali Turci po najvećem rezervoaru za vodu u gradu, a Srbi su to prihvatili i ceo kraj od Starog i Novog Dvora, u kom su danas nalaze sedište gradskih vlasti i Predsedništvo, do blizu Stambol-kapije, nazvan je Terazije.
Terazijska česma je podignuta 1860. godine između današnjih hotela „Moskva“ i „Balkan“, sredstvima kneza Miloša Obrenovića, sa idejom da proslavi njegov povratak kad je drugi put došao na srpski presto.

Podignuta je na mestu gde su se ukrštala dva najprometnija puta u to vreme, Smederevski i Kragujevački, danas Ulica kralja Milana, tamo gde se nekada nalazio rezervoar za vodu, i po njemu je nazvana Terazijska česma. Vajar Franc Loran ju je napravio u formi kule, one koja je pomagala Beograđanima da dobiju vodu, kako bi česma bila u duhu prostora na kome se nalazi.
Kad je ovaj deo grada rekonstruisan u trg prema projektu francuskog arhitekte Eduara Ležea, premeštena je u portu crkve Svetih Petra i Pavla na Topčideru. Tu je imala je samo ulogu spomenika jer nije bila povezana na vodovodni sistem.
Šapićevo „iznenađenje“: Nova skulptura „Terazije“ postavljena u centru tokom noći
Vraćena je 1975. godine vrlo blizu mesta na kome ju je knez Miloš postavio, na plato ispred hotela „Moskva“.
U svesti Beograđana Terazijska česma je i simbol demonstracija, i to još od trodnevnog studenstkog protesta u martu 1991. godine. Zato je i studenti koriste kao mesto protesta ili okupljanja.

Šapiću to ne može da bude po volji. Terazijska česma je spomenik kulture, zaštićena je. Proglašavanje statue vage za simbol Terazija, je sve što može da uradi.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Ninela Radičević upozorava da država još nema rešenje za trajni smeštaj dečaka koji je počinio masovno ubistvo, a koji sledećeg leta puni 18 godina

Društvo socijalnih radnika Srbije upozorava na nedovoljno razrađene procedure za ostvarivanje prava na status roditelja-negovatelja i prebacivanje odgovornosti na centre za socijalni rad
Devetnaestogodišnji mladić poginuo je u nesreći na putu Tutin–Leskova, kada je automobil udario u konje na kolovozu. Stradala su i dva konja, dok je vozač automobila povređen

Članovi navijačke grupe Ultra Crna Gora tvrde da im nije dozvoljeno da iz Beograda otputuju na Kipar, gde je trebalo da bodre fudbalsku reprezentaciju Crne Gore. Jedan od putnika kaže da im je kao razlog navedeno to što su pojedini putnici konzumirali alkohol

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte neće krenuti ni 13. decembra, kada počinje novi železnički red vožnje. Početak saobraćaja ponovo je odložen zbog softverskih problema u sistemu za upravljanje vozovima.
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve