img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza Zapada i Rusije

Sankcije protiv Rusije: Umesto grmljavine prolećna kišica

23. фебруар 2022, 09:28 J.H.
Foto: Annegret Hilse/Pool Photo via AP
Transatlantski protiv Putina: Olaf Šolc i Entoni Blinken
Copied

Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ i treba da se primene u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, za sada se ne vidi ništa. A Rusija jeste priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, njene trupe su već u Donbasu, a Krim je odavno anektiran

Nakon što je Vladimir Putin potpisao priznanje nezavisnosti „Narodne republike“ Donjeck i Lugansk, ugovore o vojnoj i svakoj drugoj saradnji i pomoći sa separatističkim oblastima na istoku Ukrajine i najavio slanje ruskih „mirovnih trupa“ u Donbas, zapadne države jedna za drugom uvode ciljane sankcije pojedincima i određenim ruskim bankama i preduzećima. Od „atomskih“, nikada do sada viđenih, sveobuhvatnih sankcija koje bi ugušile Rusiju, a kakve je najavio predsednik SAD Džo Bajden, za sada nema ništa. Dok ruski prodor u Ukrajinu deluje iskalkulisan do detalja, mere Zapada, za sada, ostavljaju utisak stihijskih reakcija.

Bajden je u obraćanju u Beloj kući rekao da je „ruska invazija“ na Ukrajinu već počela i najavio sankcije protiv „pripadnika ruske elite“, dve velike banke i zabranu trgovine sa ruskim državnim obveznicima i privrednicima koji podržavaju Putina.

U slučaju širenja ruske invazije Bajden je najavio da će Rusija biti kompletno odsečena od zapadnog finansijskog tržišta.

Državni sekratar Entoni Blinken je otkazao za četvrtak najavljeni susret sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, a  portparolka Bele kuće Džen Psaki je rekla da ranije u izgled stavljen sastanak na vrhu izmđu Bajdena i Putina „sada svakako nije u planu“, jer da je uslov za to bilo da Rusija ne započne invaziju na Ukrajinu.

Sankcije protiv braće Rotenberg

I Velika Britanija je uvela sankcije protiv pet ruskih banaka i tri pojedinca čija će imovina u Britaniji biti zamrznuta, a njima biti zabranjen ulaz u zemlju, izjavio je premijer Boris Džonson.

Na spisku sankcionisanih su: glavni akcionar Bank Rossiya Genadi Timčenko u čijem vlasništvu je i National Media Group „koja podržava rusku politiku destabilizacije Ukrajine“; glavni akcionar SMP Bank Boris Rotenberg čija su preduzeća „u finansijskom sektoru povezana sa ruskomVladom i za nju od strateškog značaja“; predsedavajući upravnog odbora National Telematic Systems (NTS) Igor Rotenberg. NTS deluje u sektoru saobraćaja i takođe ima „strateški značaj“ za rusku vlast.

Džonson je rekao da je ovo tek „prva tranša“ sankcija.

Elizabet Šimpfesl, koja na London School of Economics proučava uticaj bogatih Rusa na Ujedninjeno kraljevstvo, kaže da trojica “saveznika Putina” jedva da imaju neke poslove u Britaniji.

Obustava Severnog toka 2

Slične sankcije Rusiji su jedna za drugom uvele  i druge države zapadne hemisfere: Japan, Australija, Kanada.

Sankcije svih zapadnih zemalja obuhvataju zabranu svakog oblika poslovanja sa samoproglašenim republikama koje su se otcepile od Ukrajine.

Države članice Evropske unije se još uvek usaglašavaju o vidu kolektivnih evropskih sankcija.

Od „grmljavine već pripremljenih sankcija“, „atomskih“ sankcija, „nikada viđenom paketu“ kaznenih mera „koje su spremne za upotrebu pohranjene u škriliji sa otrovima“ za sada se čuje samo grmljavina reči.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila je o „najmoćnijoj mogućoj poluzi“ privrednih i finansijskih sankcija koje bi odsekle Rusiju od zapadnih tržišta, koje ne bi mogle da se poreda sa sankcijama EU nakon ruske aneksije Kima, jer da je privreda „slaba tačka Rusije“.

Konkretna je kaznena mera Nemačke koja, doduše, pogađa i nju samu. Kancelar Olaf Šolz je izjavio da se privremeno obustavlja planirano puštanje u rad gasovoda Severni tok 2. Ruske isporuke gasa u Nemačku se, međutim, nastavljaju kao do sada.

Sa druge strane, Ministarstvo spoljnih poslova NR Kine saopštilo je da Peking nikada nije bio mišljenja da su sankcije najbolji način da se rešavaju problemi, prenosi RTS, te da se Kina nada da će relevantne strane „pokušati da reše probleme kroz dijalog, da će ostati staloženi i pokazati uzdržanost“

„Genocid“ nad Rusima

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je odbacio Putinove navode da je na istoku Ukajine počinjen „genocid „ nad Rusima, jer da se prema međunarodnom pravu kao genocid kvalifikuje namera da se jedne nacionalna, etnička, rasna ili verska grupa delimično ili poptpuno izbriše.

Te trvrdnje Putina, u paketu sa predstavljanjem Ukrajine kao veštačke državne tvorevine koju su na račun Rusije stvorili boljševici i kvalifikacije ruskih trupa kao „mirovnih snaga“ odišu neskrivenim cinizmom. Lekcija iz istorije koju je Putin održao nakon što je stavio potpis na nezavisnost Luganska i Donjecka bila je jednako namenjena ruskoj i ukrajinskoj publici, koja je, ukrajinska, prepoznala nameru Rusije da će „uzeti što joj pripada“, jer da Ukrajina zapravo ne postoji.

J.H./CNN/Spiegel/FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Lugansk Rusija Ukrajina istočna kriza sankcije protiv Rusije Kriza Zapada i Rusije Putin Bajden Donjeck
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure