
Protesti
5. oktobar 2000. i 2025: Gde su sličnosti, a gde razlike
U čemu su sličnosti, a u čemu razlike s protestima od pre 25 godina?
Nakon ovogodišnjeg samita Brdo-Brioni neće ostati deklaracija. Razlog: loši bilateralni odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko izborne reforme. Zapelo je oko termina "konstitutivnosti naroda", važne teme uoči opštih izbora u BiH, 2. oktobra
Lideri regiona sastali su se danas, tradicionalno, u Sloveniji u mestu Brdo kod Kranja na Procesu Brdo-Brioni. Kao i prethodnih godina, i ovog puta lideri su pozvali na ubrzanje procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana. Ocenjeno je da je politika proširenja EU „najdirektnija garancija očuvanju mira i stabilnosti“ i da je više nego ikad taj proces postao „geopolitičko pitanje“.
Poslata je poruka i da je Bosni i Hercegovini potrebno dodeliti status kandidata za članstvo u EU do kraja ove godine. Iz Kranja je rečeno i da bi EU trebalo da obezbedi viznu liberalizaciju za sve zemlje regiona, a trenutno vizni režim za države Šengena ima jedino Kosovo.
Međutim, ove poruke neće biti sačuvane u deklaraciji, zajedničkoj poziciji kao što nalaže diplomatski protokol, već u zakljukčcima sa sastanka.
Naime, ovog puta nije došlo do zajedničkog stanovišta, zbog loših bilateralnih odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine po pitanju izbornog sistema Bosne i Hercegovine. Zapelo je oko termina „konstitutivnosti naroda“, važnoj temi uoči opštih izbora u BiH, zakazanih za 2. oktobar.
Kako prenose hrvatski mediji u tekstu deklaracije trebalo je da stoji da je „legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH ključno za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom saglasju sa EU standardima“.
Hrvatski predsenik Zoran Milanović je nakon susreta rekao da „nekima u Bosni i Hercegovini smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda“. Predstavnik Predsedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ipak je stava da hrvatski predsednik nije trebalo da „gura“ nešto što neće proći.
„Kolega Šefik Džaferović i ja smo zauzeli stav po tom pitanju. Presudom Evropskog suda za ljudska prava naloženo je odbacivanje koncepta konstitutivnosti na koji se, kako u presudi piše, a ne samo kako mi tvrdimo, moralo pristati usled činjenja genocida i etničkog čišćenja“, reko je Komšić.
Tenzije na relaciji Zagreb-Sarajevo ne prestaju od marta ove godine kada su i zvanično propali pregovori o izbornoj reformi u BiH.
Suština izmena odnosi se upravo na sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koji onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsedništva BiH.
Hrvatska strana traži da tamo gde u Ustavu i Izbornom zakonu piše “Hrvat“, “Bošnjak“ odnosno “Srbin’, stoji “predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana“, te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsedništva BiH.
S.P./ Al Dzazira/RSE/Hina
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U čemu su sličnosti, a u čemu razlike s protestima od pre 25 godina?
Šef srpske diplomatije Marko Đurić je u fantastičnom intervjuu za Politiku pričao o nasilju demonstranata za strani račun i hvalio veliku uzdržanost i tolerantnost vlasti…
Gardisti Vojske Srbije i Crne Gore Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović na današnji dan pre 21 godinu pronađeni su mrtvi ispred vojnog objekta „Karaš“ u Topčideru, a optužnice i osumnjičenih za taj zločin još nema
Uloga vojske u padu režima Slobodana Miloševića 5. oktobra pre 25 godina, kako je svoje mesto pronašao Legija i da li je DOS imao svoje „vojno krilo“ - pisali su novinari „Vremena“
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve