
Iz novog broja „Vremena”
Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac
Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera
Foto: Peggychoucair/Pixabay
Umesto da opada, emisija štetnih gasova iz fosilnih goriva u svetu raste. Ove godine će u atmosferu otići oko 36,8 milijardi tona ugljendioksida
Prema proračunu organizacje Global Carbon Project do kraja godine će zbog upotrebe fosilnih goriva u zemljinu atmosferu biti emitovano rekordnih 36.800.000.000 tona ugljendioksida.
Pritom bi na osnovu raznoraznih globalnih klimtskih ugovora i dogovora emisija štetnih gasova zpravo trebalo da opada da bi se sprečile najgore posledice klimtskih promena, piše nemački „Špigel“. Pariski sporazum koji je potpisan 2016. godine obavezuje globalnu zajednicu da smanji globalni porast temperature na ispod 2 stepena celzijusa, po mogućnosti da ne prelazi 1,5 stepeni.
U nekim delovima sveta emisija štetnih gasova iz fosilnih goriva zaista je opala: u Evropskoj uniji za 7,4 odsto, u Sjedinjenim Američkim Državama za 3 odsto. Na globalnom nivou, međutim, emisija je u odnosu na prošlu godinu porasla za oko 1,1 odsto. Razlog za to je što se i dalje povećava potrošnja uglja, nafte i gasa.
Tako u Kini emisija štetnih gasova godišnje raste za oko 4 odsto, iako je Peking proklamovao plan da do 2060 zemlja bude klimatski neutralna. U Indiji je emisija porasla za više od 8 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Priroda može da apsorbuje samo oko 50 odsto štetnih gasova koje proizvodi čovečanstvo. U poređenju sa predinsustrijskim dobom u atmosferi se nalazi oko 50 odsto više ugljendioksida.
Ako se trend porasta emisije štetnih gasova nastavi, temperatura bi na globalnom nivou za sedam godina mogla trajno da poraste za preko 1,5 stepeni celzijusa.
Stručnjaci smatraju da bi emisija štetnih gasova do 2030. godine morala da se prepolovi, da bi se globalni porast temperature ograničio na ispod 2 stepena celzijusa.
Međunarodna Agencija za energiju ipak predviđa da će upotreba fosilnih goriva svoj vrhunac doseći 2025, dve godine ranije nego što se do sada pretpostavljalo. Razlog za ovaj optimizam je, piše „Špigel“, što su investicije u obnovljivu energiju u svetu od 2020. porasle za 40 odsto, a istovremeno se na fosilnim gorivima sve manje zarađuje.
J.H./Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića
Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva

Štandovi za potpis građana biće postavljeni u više od 50 gradova i na više od 180 lokacija, kako bi studenti proverili podršku građana
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve