img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Rat u Ukrajini: Zveckanje apokalipsom

28. februar 2022, 15:14 Slobodan Bubnjević
Foto: Wikimedia
Oružje apokalipse: Interkontinentalne rakete sa nukleranom bojevom glavom
Copied

U nedelju, 27. Februara popodne, predsednik Rusije Vladimir Putin stavio je nuklearnu komandu Ruske federacije u „stanje pripravnosti“ i podigao „snage za odvraćanje“ u režim "боевого дежурства“, odnosno borbene gotovosti. U skladu sa "doktrinom osiguranog uzajamnog uništenja" i oružane snage SAD su proporcionalno podigle svoju borbenu gotovost. Neobično je da Rusija sa svojih 6257 nuklearnih bombi uopšte ima potrebu da ističe čime raspolaže, baš kao što je zbunjujuće da Zapad to do te mere ignoriše. U nekom paklenom raspletu, takvo odsustvo razumevanja moglo bi da dovede i do kakve praktične demonstracije

Američko Ministarstvo odbrane medijima je škrto saopštilo da američki zvaničnici „nemaju razloga da sumnjaju u ispravnost izveštaja da je Vladimir Putin podigao borbenu gotovost snaga za nuklearno odvraćanje na „visok nivo“. U skladu sa srži koncepta uzajamnog odvraćanja nuklearnih sila (poznatog kao doktrina osiguranog uzajamnog uništenja, skr. MAD), kada jedna od njih načini korak ka lansiranju svog nuklearnog arsenala, druga je neizostavno mora pratiti u tome (inače bi mogla biti uništena). To znači da su, nakon ruske najave i oružane snage Sjedinjenih Američkih Država proporcionalno podigle svoju borbenu gotovost (skr. DEFCON).

Prema procenama platforme DefconLevel koja je globalno citirana, iz ovih razloga je istog dana DEFCON dostigao nivo 2, što se dogodilo tek treći put u istoriji. Dan kasnije, ova procena je smanjena na nivo 3, a koliko je i ovaj nivo borbene gotovosti visok govori da je 11. septembra 2001. američka vosjka bila na nivou pripravnosti DEFCON 3. Američka DEFCON skala se kreće od 5 do 1, gde je 5 normalno stanje, a na 1 je nuklearni rat neizbežan. DEFCON 2 znači da je „nuklearni rat blizu“.

Svetski nuklearni arsenal

Prvi put je nivo DEFCON 2 proglašen 24. oktobra 1962. godine,u jeku Kubanske krize, kada je Sovjetski Savez naoružao Kubu nuklearnim bojevim glavama, što će tadašnji hladni rat dovesti do usijanja, a svet u stanje nuklearne paranoje. Sledeći put je na nivou 2 DEFCON bio 15. januara 1991, kada je uoči operacije Pustinjska oluja u Iraku združeni generalštab smatrao da je potrebno za tu akciju imati pripravnost svih rodova vojske. DEFCON 3 se takođe retko poteže, a pored 11. septembra zabeležen je samo još dva puta.

U protekle tri decenije ovi brojevi nisu igrali značajnu ulogu, ali bi sa novim hladnoratovskim okolnostima  ponovo mogle postati svakodnevica, poput broja zaraženih Kovidom. Naime, prema podacima Asocijacije za kontrolu oružja (ACA), od 13.080 nuklearnih bojevih glava na svetu više od 90 odsto pripada dvema najvećim nuklearnim silama – SAD i Ruskoj federaciji. Preostale nuklearne sile, njih 7, imaju sve zajedno manje od 1300 bojevih glava. Ukupan broj nuklearnih oružja je danas bar pet puta manji nego početkom osamdesetih godina, a smanjio se zahvaljujući NPT sporazumu protiv širenja nuklearnog arsenala i sedam sukcesivnih sporazuma o njegovom smanjenju koje su dve supersile potpisale. Poslednji, “Novi START” sporazum, još uvek je na snazi i ograničava broj nuklearnih bojevih glava koje mogu biti strateški raspoređene na 1550.

Trident II sa podmornice Foto Wikimedia
Trident II: Lansiranje sa atomske podmornice / Foto: Wikimedia

 

U skladu sa tom regulativom, a prema podacima iz novembra 2021. godine, Ruska federacija trenutno poseduje najviše nuklearnih bojevih glava na svetu, čak 6257. Od toga je po sporazumu 1760 “penzionisano” i na čekanju za dekomisiju, 4497 se čuva u strateškoj rezervi, a 1458 je strateški raspoređeno. Na drugoj strani, SAD imaju 5550 nuklearnih bojevih glava, od čega je za dekomisiju viđeno 1800, u rezervi je 3750, a strateški je raspoređeno 1389.

Govor sile

Niko normalan ne očekuje da trenutno opšte prepucavanje zaista može da dovede do „nuklearne razmene“ apokaliptičnih arsenala. Zato se u većini analiza trenutno zveckanje nuklearnim oružjem objašnjava željom ruskog predsednika da poveća ulog u Ukrajini, da osnaži pregovaračku poziciju Rusije i istovremeno utiče na efekte sankcija. Pojedini analitičari smatraju i da Putin tako želi da sebi podigne cenu koja je okrnjena započetim ratom.

Međutim, ne treba zaboraviti da je Rusija predugo nuklearna sila da ne bi razumela šta to znači. Uvođenje bombe u sobu nije argument u pregovorima, već njihov zaključak. Nuklearna diplomatija se suštinski razlikuje od konvencionalnog međunarodnog dijaloga. Sa jedne strane to je govor sile kojoj nema presedana, a sa druge, on se isključivo odnosi na silu – ako vas u pogledu bezbednosti svi moraju shvatiti smrtno ozbiljno, nuklearni status retko donosi neke praktične ili ekonomske koristi državama. Da je drugačije, Indija i Pakistan bi imale daleko više ekonomske koristi od svojih bombi, da se govorimo o Severnoj Koreji.

Nuklearne sile ne moraju druge da podsećaju šta imaju, onako kako to moraju da čine mali igrači na međunarodnoj sceni. Neobično je da Ruska federacija uopšte ima tu vrstu potrebe sa svojih 6257 nuklearnih bombi, jednako kao što je zbunjujuće da ih Zapad u tolikoj meri ignoriše. U paklenom raspletu, takvo odsustvo razumevanja moglo bi dovesti i do kakve praktične demonstracije, što je događaj posle koga ne bilo povratka. Svet je zato ušao u onu fazu nestabilnosti kad je najpotrebnije da se pronađe izlaz.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

apokalipsa Asocijacije za kontrolu oružja Atomski rat borbena gotovost DEFCON doktrina osiguranog uzajamnog uništenja MAD Novi START NPT sporazum nuklearna pretnja nuklearni arsenal Nuklearni rat nuklerani potencijal sad nuklerani rat nuklerni potencijal rusije opasnost od atomskog rata opasnost od nukleranog rata Rat u Ukrajini Rusija SAD START sukob nukleranih sila Treći svetski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure