
KiM
Kosovska Mitrovica: Dva nova mosta preko Ibra
Pošto je centralni most preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici godinama zatvoren za saobraćaj, Aljbin Kurti hoće da sagradi dva nova
Veliko interesovanje za drugu tribinu inicijative ProGlas u Pančevu. Za nedelju dana inicijativu je potpisalo više od 100.000 ljudi
Za manje od nedelju dana, iniciativu ProGlas potpisalo je više od 100.000 ljudi.
Za večerašnju tribinu u Pančevu, bila je ista zainteresovanost kao i u ponedeljak u Zrenjaninu – veoma velika. Govorili su pesnik i izdavač Gojko Božović, teatrolog i profesor Ivan Medenica, i javne tužiteljke Milena Božović i Bojana Savović.
„Nijedan čovek ne može imati monopol nad rešavanjem krize u kojoj se naše društvo nalazi. Mi možda nemamo odgovor na sva pitanja, možda ne znamo ni sva pitanja koja su neophodna, ali znamo i najdublje verujemo da u krizi samo uključivanjem najširih društvenih slojeva može da se prevaziđe ta kriza“, rekao je Gojko Božović , govoreći o potrebi da se društvo suoči sa uzrocima krize u našoj zemlji, i da mora da odustane od mantre da su svi isti.
Ivan Medenica smatra da je autocenzura rezultat društvene krize u zemlji, „niko sebe ne cenzuriše sam od sebe, već zato što oseća strah“.
Posle majskih događaja ništa više nije isto u Srbiji, što su, smatra Medenica, pokazali i protesti. „Kada dete ubije decu i kada ljudima zaista dogori, ljudi će izaći na ulicu bez obzira na političko opredeljenje“.
Po njemu, politička scena u Srbiji nije „previše razjedinjena“, te je kao primer naveo ukrupnjavanje proevropske opozicije.
„Mislim da postoji jedan razlog za politički i društveni optimizam“, izjavio je Medenica.
Tužiteljka Bojana Savović je istakla da je „ProGlas“ primer zdravog razuma.
„To su pravo na slobodne institucije i slobodno izražavanje, to su naša ustavna prava i ne znam ko bi mogao da kaže da tu nešto nije u redu“, rekla je ona i podsetila da poslednjih dana nije bilo napada na sam tekst „ProGlasa“, već na ličnosti koje su stali iza ove inicijative.
„Kada vam neko obesmišljava borbu, to je pokušaj da vas natera da ni ne pokušate da se borite. Koliko god da je teška situacija, ja imam potrebu da se borim. Meni je taj osećaj da nismo učesnici sopstvenog života poražavajući“, poručila je Savović.
Po njoj, „bavljenje politikom znači da vas interesuje kakvo vam je zdravstvo i u kakvu školu idu deca. To je sve politika, nisu to političke stranke, to je ta zamena teza koja se vrši. Svakog normalnog čoveka interesuje u kakvom će društvu živeti“.
Tužiteljka Milena Božović je navela da bi svaki intelektualac trebalo da doprinese traženju izlaza iz ovakvog stanja – stanja korupcije, nepotizma, represije.
Podsetila je da je pokrenula peticiju za podršku smenjenih tužiteljki i da ju je „razočaralo kada su kolege strah nazvali principima. Ako strah nazovete principima onda vi ne možete da se borite protiv tog straha. Koliko je ovde demokratije kada sam ja pozvana na razgovor zbog toga što prikupljam potpise?“
Nakon Pančeva, tribine „ProGlasa“ će biti održane 17. novembra u Gornjem Milanovcu, kao i 20. novembra u Novom Sadu.
S.Ć./Nova.rs
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pošto je centralni most preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici godinama zatvoren za saobraćaj, Aljbin Kurti hoće da sagradi dva nova
Sudsko Veće u Užicu je presudilo da se u Kosjeriću na jednom biračkom mestu ponove izbori koji su održani 8. juna. To bi moglo da dovede u pitanje pobedu SNS-a u ovoj opštini jer je razlika iznosila samo 51 glas
Uredba o uvozu ruskog gasa koju je predložila Evropska unija ne odnosi se na zemlje koje nisu njene članice, pa će Srbija moći da nastavi s uvozom, ali on neće smeti da završava u Mađarskoj
Pošto je Aleksandar Vučić na sva usta obznanio da je pobedio „obojenu revoluciju”, veliki je strah u vlasti do koje mere bi protest na Vidovdan na koji su pozvali studenti to mogao da obesmisli. Zato se ide tvrdo, đonom, uvredama i lažima, onako, kako najbolje umeju
Ko u subotu, 21. juna, organizuje referendum u Silosu i šta je referendumsko pitanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve