img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Preimenovanje ulica u Ukrajini: Raskrštavanje sa ruskom kulturom

08. avgust 2022, 08:16 J.H.
Foto: Wikipedia.org
Nepoželjan u Ukrajini: Aleksandar Puškin
Copied

Prorežimski ruski mediji naglašavaju često preterano raskrštavanje Ukrajinaca sa tragovima ruske kulture, ne navodeći da je to posledica vojnog napada Rusije na Ukrajinu i okupacije dela njene terirorije, razaranja zemlje i izazivanja najveće izbegličke krize u Evropi posle Drgog svetskog rata. Zbog stroge cenzure u Rusiji takvo izveštavanje ne bi ni bilo moguće, mediji moraju da se pridržavaju striktinh smernica koje je propisao Kremlj

Ministarstvo kulture Ukrajine počelo da preimenuje ulica koje su nazvane po ruskim pesnicima, piscima i herojima, a razmatra se i uklanjanje spomenika Katarine Druge, na čijem mestu se navodno planira postavljanje spomenik u čast američkog porno glumca Bilija Heringtona, piše Sputnjik.

U Ukrajini će, tvrdi Sputnjik, biti preimenovane ulice Puškina, Majakovskog, Mičurina i mnogih drugih značajnih Rusa. Jedna od ulica u ukrajinskom gradu Ternopolju, koja je nosila ime po Juriju Gagarinu, preimenovana je, piše Sputnjik, u čast jednog od osnivača Društva ukrajinskog jezika Ivana Gavdide.

Istovremeno, peticija da se spomenik Katarine Druge u Odesi zameni spomenikom američkom glumcu Biliju Heringtonu koji se proslavio u porno filmovima 1990-ih, a objavljena na sajtu kabineta predsednika, dobila je navodno više od 25.000 glasova. Kako kaže za Sputnjik istoričar i vojni ekspert Boris Julin, Ukrajinci ovim postupkom žele da pokažu da nemaju niti zajedničku istoriju niti kulturu s ruskim narodom.

„U Sovjetskom Savezu, a pre toga u Ruskoj imperiji, Rusi, Ukrajinci i Belorusi su bili srodni narodi. Svi su živeli zajedno i sporazumevali se bez pomoći prevodioca. Preimenovanjem ulica i skidanjem spomenika, Ukrajina želi da pokaže da su ova dva naroda potpuno tuđa jedan drugom, kao i da nemaju ništa zajedničko“, kaže Julin.

Prema mišljenju vodećeg istraživača za bezbednosne studije Ruske akademije nauka Konstantina Blohina, Kijev trenutno želi da formira sopstveni identitet. „U svetu postoji mnogo država. Svaka od njih ima svoju istoriju. Narod u Ukrajini razgovara na ruskom jeziku, dok je njihova istorija tesno povezana sa Rusijom. Njih to veoma nervira. Zbog toga Ukrajinci pokušavaju da formiraju sopstveni identitet koji će biti zasnovan na rusofobiji“, kaže Blohin, dodajući da njihove postupke podržavaju i podstiču SAD.

Pisac i vojni istoričar Mihail Polikarpov kaže za Sputnjik da ova „rusofobna histerija“ traje već duže vreme u Ukrajini. „Ukrajinci su prvo počeli da zabranjuju ruski jezik u medijima. Nije isključeno da će od septembra čak biti obustavljena i nastava ruskog jezika u školama. Njihova politika za sve krivi naš narod, jezik i kulturu. Kijevski režim želi da izbriše postojanje ruske istorije“.

Sputnjik navodi da je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Katarina Druga „diskutabilna istorijska ličnost koja je svojim postupcima nanela veliku štetu ukrajinskoj državnosti i kulturi“.

Sputnjik, kome je zbog širenja proruske propagande zabranjen rad u EU i SAD, ne navodi, jer je to zabranjeno medijskom cenzurom u Rusiji, da je ponekad preteranu averziju prema ruskoj kulturi izazvala prvo ruska okupacija Krima, a potom invazije Rusije na Ukrajinu sa ciljem da se okupiraju dodatne teritorije. Vojnim napadom na Ukrajinu Rusija je defnitivno odgurnula Ukrajinu od Rusije i podstakla mnoge građane Ukrajine da se distanciraju od ruskog identiteta.

J.H./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

preimenovanje ulica ukrajina puškin ukrajina Rat u Ukrajini ruski pisci ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure