img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Povećanje penzija: Da li ćemo opet postaviti tempiranu bombu u budžet

09. jul 2022, 10:44 Radmilo Marković
Foto: Tanjug
Predsednik države i članovi Vlade: Poslednju reč ima Aleksandar Vučić
Copied

Ovakva kombinacija – visoki deficit, visoka stopa zaduživanja i veliko povećanje penzija, neodoljivo podseća na događaje iz 2008. godine kada je tadašnja vlast sistemski podrila javne finansije

“Sada smo u najpovoljnijoj poziciji, spustili smo nivo penzija na 9,1-9,2 odsto udela u BDP-u i velika je vest da će penzioneri imati najveće povećanje penzija u ne znam koliko godina i decenija, suštinski i realno”, rekao je Vučić novinarima u sredu 15. juna, nakon otvaranja obilaznice od petlje Orlovača do tunela Straževica.

“To ukupno neće biti ispod 17-18 odsto. To je neverovatno i neočekivano u ovakvim uslovima. Penzioneri, imaćete najkasnije sa 1. januarom povećanje penzije od 18,2 odsto ako nam MMF u potpunosti odobri”, rekao je predsednik.

Sutradan je u javnost izašao i ministar finansija Siniša Mali, samo da potvrdi kako je predsednik u pravu da će penzije biti uvećane.

I zbilja, tačno kaže predsednik – ovo je neverovatno i neočekivano u ovim uslovima. Nesumnjivo je da bi penzije trebalo da prate rast inflacije, tačno je i da švajcarska formula – po kojoj se u poslednje dve godine penzije usklađuju sa rastom cena – “kasni”, odnosno da inflacija “jede” penzije pre nego što one stignu da se usklade sa rastom cena. Tako je, u periodu od januara do aprila ove godine, vrednost prosečne penzije zapravo opala za 3,2 odsto u odnosu na prošlu godinu, zbog sada već dvocifrene inflacije.

Koja fiskalna strategija

Međutim, na ovaj način se još jednom institucionalizuje volja jednog čoveka, koji – mada mu to ni izbliza nije posao – uzima na sebe da povećava penzije, i to nepun mesec nakon što je usvojena Fiskalna strategija za 2023. godinu, koja predviđa da udeo penzija u BDP-u poraste samo za 0,1 procentni poen – sa 9,2 na 9,3 odsto.

Verovatno je, ukoliko se obistini ova najava, da će i deficit sledeće godine preći planiranih 1,5 odsto BDP-a, što dalje uvećava potrebe za finansiranjem te rupe, a cene zaduživanja takođe rastu.

Pre pandemije, krajem 2019, država se zadužila za 550 miliona evra na 10 godina, po stopi prinosa od 1,25 odsto. Samo u poslednjih nedelju dana, država je najavila dva emitovanja hartija od vrednosti: 25 milijardi dinara, tj. malo više od 200 miliona evra, sa rokom dospeća 2028. godine i 350 miliona evra, sa rokom dospeća za godinu dana, tj. u junu 2023. godine. Procenjena cena ovog najnovijeg zaduživanja je 5,88 odsto za dinarsko zaduživanje i 2,4 odsto za hartije u evrima (da li će to biti i cena zaduživanja, videće se nakon realizovane emisije – moguće je da će cena biti i veća).

Ovakva kombinacija – visoki deficit, visoka stopa zaduživanja i veliko povećanje penzija, neodoljivo podseća na događaje iz 2008. godine kada je tadašnja vlast sistemski podrila javne finansije.

Šta se dogodilo te 2008, usred svetske finansijske i ekonomske krize?

Lako ćemo, usred krize

Koalicija predvođena Demokratskom strankom je, na uslovljavanje PUPS-a, čak tri puta te godine povećala penzije. Prema podacima Ministarstva finansija, te 2008. godine penzije su realno povećane za 14, 2 odsto, uprkos prosečnoj godišnjoj inflaciji od 11,7 odsto (tih godina dvocifrene inflacije nisu bile retkost).

Svakako da su penzioneri bili zadovoljni: prethodne, 2007. godine, prosečna penzija bila je nešto ispod 50 odsto prosečne zarade (13.612 dinara ili oko 170 evra, u odnosu na 27.759 dinara ili 347 evra), dok je u 2008. taj iznos dosegao 53,9 odsto (216,6 evra penzija, 402,1 evro plata). Na kraju 2009. taj odnos je otišao na čak 62,3 odsto prosečne zarade jer je privreda skresala prosečnu platu zbog krize (210,6 evra penzija, 337,8 evra plata).

Problem je, međutim, bio što je u budžet Republike Srbije na ovaj način postavljena tempirana bomba. Jer, povećanje nije bilo jednokratno izdavanje – kao što se, na primer, u poslednjih nekoliko godina ustalilo da država, kad joj se ćefne, podeli linearno penzionerima po 4-5 hiljada kao “pomoć”. Ne, povećanje penzija značilo je obavezu da iz meseca u mesec mora da se isplaćuje ta uvećana suma.

S obzirom da je – uprkos tadašnjim najavama kako će svetska kriza biti naša razvojna šansa – proizvodnja u Srbiji takođe pala, to je značilo i uvećanje udela penzija u BDP-u sa 10,3 odsto BDP-a 2007. na 12,7 odsto 2009. godine (Fiskalni savet danas preporučuje maksimalno 11 odsto).

Tužan kraj

Šta se dalje dešavalo sa penzijama? Svake godine nakon 2009. one su zapravo realno gubile na vrednosti: 2010. prosečna penzija vredela je 5,6 odsto manje nego 2009, zbog visoke inflacije; godinu dana kasnije još 3,6 odsto manje. Ovo realno smanjivanje se nastavilo i narednih godina.

Takođe, i neprestani pad vrednosti dinara u odnosu na evro učinio je svoje: 2014. godine prosečna penzija vredela je svega 205,3 evra, dakle, manje nego 2008. a, setimo se, tek tada je krenulo i dodatno smanjivanje penzija zbog toga što se država našla pred bankrotom. Tako, na kraju cele ove priče, nakon što su na jesen 2014. penzije smanjene, 2015. prosečna penzija vredela je tek 192 evra.

Istovremeno, silno povećanje penzija, kombinovano sa niskim privrednim rastom i recesijom u nekoliko godina, dovelo je do ogromnog povećanja deficita: konsolidovani fiskalni rezultat Srbije 2007. bio je -1,8 odsto BDP-a, a iskopana rupa je 2012. i 2014. išla više od šest odsto BDP-a (uzgred, prva kovid godina, 2020, bila je rekordna u ovom pogledu sa minus osam odsto BDP-a, dok je 2021. fiskalni rezultat bio -4,1 odsto BDP-a).

I dok se u novoj rundi krize ne očekuje pad dinara prema evru – naprotiv, dinar je čak i ojačao, pa je danas srednja vrednost evra 117,4 dinara – na ruku ne ide ni smanjenje procenjenog privrednog rasta Srbije sa 4,5 na 3,5 odsto ove godine, odnosno sa pet na četiri odsto za 2023: to automatski uvećava odnos i deficita i javnog duga prema BDP-u.

Neusaglašena monetarna i fiskalna politika

“U ovom trenutku postoji nekoliko bitnih neizvesnosti u narednom periodu koje mogu nepovoljno uticati na finansijsku poziciju zemlje”, kaže za “Vreme” Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije.

IMG-3079
Foto: Marija Janković

“Jedno pitanje je svakako po kojoj ceni ćemo uvoziti naftu i gas u narednom periodu i da li će snabdevanje biti redovno. Drugo pitanje je da li će EPS biti u stanju da podmiri potrebe za strujom i, ako ne, po kojoj ceni ćemo uvoziti struju u narednom periodu. Treće pitanje je do koje mere će se povećavati kamatna stopa za finansiranje javnog duga zemlje u narednom periodu. Konačno, i kako će se zaista odraziti ukrajinska kriza na privrednu aktivnost u Srbiji u narednom periodu, pa samim tim i na budžetske prihode zemlje.

U uslovima ovakvih neizvesnosti, svako podizanje plata i penzija iznad stope inflacije je s finansijske tačke gledišta rizičan potez. Uz to, naravno, ako nema adekvatnog rasta produktivnosti naše privrede, jasno je da će realni rast plata i penzija, bez adekvatnog rasta produktivnosti, imati i inflatorni efekat kroz rast agregatne tražnje”, kaže Šoškić.

On dodaje i da aktuelne najave suprotstavljaju monetarnu i fiskalnu politiku. “Restriktivna monetarna politika, koja se sprovodi dominantno rastom referentne kamatne stope, u suprotnosti je sa ovakvom najavljenom ekspanzivnom fiskalnom politikom. Otuda, rast referentne kamatne stope NBS kao vid obuzdavanja buduće inflacije će jednim delom biti poništen ako se najavljena povećanja penzija i plata realizuju. Nije dobro da monetarna i fiskalna politika nisu usaglašene. Uvozni deo inflacije, uslovljen rastom cena na svetskom tržištu, monetarna politika ionako teško može da kontroliše u dugom roku”, zaključuje profesor Šoškić.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bdp povećanje penzija Dejan Šoškić fiskalna strategija Povećanje penzija povećanje penzija fiskalna strategija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure