Pročitajte ceo intervju sa Ivicom Đikićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (13. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Ladislav Tomičić
“Moram reći da aktualna hrvatska vlast nije ni ustaška ni proustaška. Dovoljno je znati da potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga dolazi iz Samostalne demokratske srpske stranke i da bez troje saborskih zastupnika istog tog SDSS-a ne bi bilo parlamentarne većine koja podržava vladu premijera Plenkovića i njegovog HDZ-a. I Vučiću je jasno da SDSS ne bi sudjelovao u ustaškoj vlasti, niti bi proustaški nastrojen hrvatski premijer htio SDSS u svojoj vladajućoj koaliciji”
Hrvatski književnik i novinar Ivica Đikić postao je poznat diljem regije – i ne samo regije – po filmu “Cirkus Columbia”, koji je po njegovom romanu snimio oskarovac Danis Tanović, a onda i po seriji “Novine”.
Kao dosledan saradnik “antinacionalnih” i “izdajničkih” glasila, veoma često je bio meta, kako kaže, “javnih i nejavnih, usmenih i napisanih prijetnji, psovki, zastrašivanja, blaćenja i puštanja izmišljotina u javni optjecaj”. Pored “Cirkusa Columbia”, napisao je i romane “Sanjao sam slonove”, “Ponavljanje”, “Beara” (dokumentarni roman o genocidu u Srebrenici) i “Ukazanje”. Objavio je i nekolike publicističke knjige i zbirke priča. Okušao se, opet uspešno, i kao pesnik.
S njim razgovaramo u kontekstu najnovijeg pogoršanja odnosa Beograda i Zagreba, a zbog ruske nafte koju Srbija više neće moći da dobija preko Hrvatske.
Kako komentarišete najnoviju eskalaciju tenzija, ona je – čini se – žešća nego ikada? Da li činjenica da se Srbija sada udaljava od EU znači da bi srpsko–hrvatski odnosi mogli pasti na još niži nivo?
Što se tiče najnovije, energetske eskalacije tenzija, Srbija ima legitimno pravo suverene države da se suzdrži od uvođenja sankcija Rusiji. Ta odluka, međutim, sa sobom nosi i negativne posljedice, kao što se s negativnim ekonomskim pa i političkim posljedicama suočavaju i one evropske države koje su se priključile sankcijama protiv Rusije. Nema ovdje solucije koja ne košta, više ili manje. Srbiji nitko ne brani i da sasvim prekriži opciju Evropske unije, ali onda se mora znati nositi s negativnim efektima te odluke bez patetičnog zapomaganja, kao i s negativnim efektima eventualnog odmicanja od Rusije…
Naravno, ne bi se srušio svijet da je EU odlučila da Srbija i dalje bude izuzeta od zabrane uvoza ruske nafte, ali gledano iz perspektive zemalja koje su uvele sankcije Rusiji, i koje zbog toga trpe i trpjet će štetu na mnogim razinama, postavlja se logično pitanje: zašto? Što je to Srbija učinila u korist Evropske unije da bi joj i dalje bilo omogućeno da, preko Hrvatske, uvozi rusku naftu koja je bitno jeftinija od nafte koju, na primjer, sad uvozi Hrvatska…
Pročitajte ceo intervju sa Ivicom Đikićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (13. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Novac građana Beograda troši se po političkom ključu – za mere koje donose brze političke poene i ličnu korist“, govori Nikola Radin, ekonomista i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“, za novi broj „Vremena“

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“

Posle uvođenja gazdinstva u pasivu, poljoprivredniku iz okoline Bačke Palanke ograda dvorišta ižvrljana je grafitima u kojima ga autori nazivaju „blokaderom”. Radovan Pivarski tvrdi da iza svega stoje „lokalni Ćaci”

Da je Relji Ognjenoviću, direktoru PIO fonda izgoreo automobil, objavila je Nova. Drugo javno tužilaštvo navodi da je obavešteno o događaju

Dva scenarija postoje za kadriranje vlasti u izboru direktora Javnog servisa. Prvi je da će Bujoševič ipak ostati još malo da vodi RTS, a drugi da je režim pronašao novog kandidata
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve