Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kritikovao je politiku „stabilokratije“ prema Zapadnom Balkanu, ističući da je Evropska unija (EU) često davala prioritet stabilnosti pred jačanjem demokratskih institucija, a posebno je u tom pogledu bila darežjiva prema Srbiji.
„Evropska unija je bila vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama Zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmeravajući velike količine sredstava (…), ali smo vrlo malo sredstava izdvojili za jačanje demokratskih institucija“, rekao je Picula u intervjuu za Hrvatski radio.
Nazivajući tvorce takve politike „sveštenstvom stabilokratije“, Picula je naveo da je reč o politici zasnovanoj na uverenju, sličnom onom koji je nekadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel primenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmena sami po sebi dovesti do demokratizacije.
„Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na Zapadnom Balkanu“, dodao je Picula, hrvatski evroposlanik, naglasivši da je potrebno imati sagovornike koji će respektovati EU kao „zajednicu vrednosti a ne samo kao bankomat“.
Nakon trodnevne posete Srbiji, gde je razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, privrednog života i think tankova, Picula je izjavio da niko nema jasan odgovor na pitanje kako rešiti trenutnu krizu u Srbiji.
„Reč je o jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima“, rekao je Picula i ocenio da se promena očigledno nije mogla dogoditi institucionalnim putem.
Studenti odbijaju kontakte sa institucionalnom opozicijom
Prema Piculinim rečima, studentski protesti su prerasli u „masovni građanski pokret“, a tražeći „novu vrstu društvene emancipacije“, ali organizatori odbijaju kontakte sa institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahteva.
„Ne izlaze sa zahtevima koji bi se verifikovali kroz standardnu demokratsku proceduru“, konstatovao je Picula, dodajući da je pitanje mogu li se u Srbiji održati izbori prema demokratskim standardima.
Govoreći o međunarodnoj poziciji predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Picula je rekao da je Vučićeva „multivektorska“ spoljna politika balansiranja između EU, Rusije i Kine uveliko nasleđena od nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića.
„Poremećeni odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku“, zaključio je Picula, navodeći kao primer nedavno glasanje o evropsko-ukrajinskoj rezoluciji o Ukrajini u Ujedinjenim nacijama, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU nakon čega se državni vrh kasnije od toga distancirao.
Izvor: FoNet