img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Otpadne vode u Srbiji: Nedostatak školovanog kadra veći problem od novca

16. јун 2023, 19:29 Z.S.
Foto: Marija Janković
U Srbiji se prečišćava tek 20 odsto otpadnih voda
Copied

O značaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za portal “Vremena” govorio je profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu prof. dr Dragan Povrenović. Kako kaže, Srbiji je pre svega neophodna kadrovska analiza i plan za budućnost, kao i podizanje svesti građana o ličnoj odgovornosti

Problem kanalizalizacione mreže je jedna od slabih tačaka Srbije, a na njegovo rešenje čeka se već godinama. 

Prema poslednjim dostupnim podacima godišnjeg izveštaja Agencije za zaštitu živodne sredine, nešto više od trećine domaćinstava u Srbiji je bez kanalizacije. Najveći procenat priključenih na kanalizaciju je u Beogradu 89,1 odsto, a najmanji u regionu Južne i Istočne Srbije, gde svako drugo domaćinstvo koristi septičke jame.

Prema istraživanju Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) otpadne vode iz više od polovine domaćinstava ispuštaju se u septičke jame, koje potom, u najvećem broju slučajeva svojim cisternama crpe privatnici. Gde na kraju završavaju, uglavnom nije poznato.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je u aprilu nastavak projekta „Čista Srbija“ vrednog 3,5 milijarde evra, kojim je predviđena izgradnja kanalizacione mreže ukupne dužine 5.206.679 metara i 165 postrojenja za preradu otpadnih voda na 77 lokacija, kao i sanacija, rekonstrukcija, rekultivacija i izgradnja centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom u Nišu, Kragujevcu, Kraljevu i Pančevu, pisale su Novosti. 

Uzročno posledični problem 

O značaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za portal “Vremena” govorio je profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu prof. dr Dragan Povrenović. 

Beograd, u kome živi više od dva miliona stanovnika, nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u Dunav.  U Srbiji samo 20 odsto opština ima postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok ih nemaju ni drugi veliki urbani centri pored glavnog grada, Novi Sad i Niš. 

“Pošto je ovo apsolutno problem čitave države, onda se to mora posmatrati u celini, novac koji se ulaže u rešavanje ovog problema pripada ravnomerno svakom stanovniku Srbije, ma gde da živi”, kaže prof. dr Povrenović.

Trenutne količine komunalnih otpadnih voda koje se prikupljaju kod nas su na nivou oko 40 kubnih metara u sekundi, što odgovara prosečnom proticanju Južne Morave kod Aleksinca. 

“Iz ovoga je lako zaključiti da bi veći gradovi u priobalju Dunava trebalo da budu rešavani na kraju, nakon što izgradimo prečistače duž svih drugih ugroženih reka, posebno Moravskog sliva, kao žile kucavice cele Srbije. To pokazuje da je Beograd poslednji grad u Srbiji koji bi trebalo da dobije postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, a Novi Sad pretposlednji. Lako je zaključiti koliko je Nišava kod Niša ugroženija otpadnim vodama, nego što je to Dunav kod Novog Sada”, objašnjava prof. dr Povrenović.

Tek nekoliko procenata od ukupne količine otpadnih voda se prečišćava

Neophodno je imati na umu, kaže prof. dr Povrenović, nedostatak stručnog kadra u Srbiji. 

“Zbog toga se u prošlosti odustajalo od izgradnje postrojenja, uz izgovor da nema sredstava, a što je još mnogo gore, nema ni dovoljno stručnog kadra koji bi ta postrojenja održavao u radnom režimu. Pošto se mahom radi o biološkom prečišćavanju otpadnih voda, neophodno je čitav sistem održavati u životu, pa male greške mogu dovesti do neželjenih efekata i na kraju, prestanka rada sistema. U ranim osamdesetim bio je jedan talas izgradnje različitih postrojenja širom naše zemlje, ali čim su puštena u rad i kada ih je bilo potrebno održavati u funkciji, mi to nismo umeli da uradimo, pa otuda imamo mnoge ‘spomenike’ koji svedoče o našem odnosu prema samima sebi, jer smo ih mi svi platili i pustili da propadaju.

Sa druge strane, nije bilo pozitivnog pritiska koji bi naterao sve odgovorne da se ovim problemom bave na način da se o svakom uloženom dinaru vodi računa. Tek pod pritiskom spolja i našim težnjama da ne budemo na začelju evropskih zemalja u ovom kontekstu, ponovo se više govori o ovom problemu i pokušava se da se poboljša situacija. Tu dolazimo do toga da se i danas kaže da određeni grad ‘dobija’ postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kada se god nešto dobije, a ne zaradi, onda se to i ne čuva kako bi trebalo”, kaže prof. dr Povrenović.

U ovom trenutku, kako kaže prof. dr Povrenović imamo oko 47 postrojenja u kakvoj takvoj funkciji, ali je poseban problem da je većina od njih premašila amortizacioni period i potrebne su ozbiljne rekonstrukcije ili gradnja novih postrojenja.  Sve u svemu, gotovo 85 odsto nastalih komunalnih otpadnih voda nismo ni dotakli.

“Pre svega potrebno je napraviti popis stručnog kadra koji se sa ovim problemima može uhvatiti u koštac i obavezati ‘donosioce odluka’ da prethodno moraju imati stručne analize, na osnovu kojih donose odluke, jer najčešće nemaju niti znanja niti dodirnih tačaka sa tom materijom. Kao primer, navešću slučaj jedne lokalne samouprave koja je uredno potrošila državni novac za kupovinu određene, u tom trenutku, savremene opreme iz inostranstva, doneli je na ledinu u svom ataru, a onda se obratili za pomoć da im se objasni šta su to kupili?! Nisam siguran da su je i do danas upotrebili?!

Ustaljena mantra da mi stalno nešto treba da ‘dobijemo’, a ne da zaradimo i dovodi do toga da donosioci odluka olako tome pristupaju, biraju rešenja u sklopu drugih interesa, a ne interesa države, štednje, efikasnosti i opšteg dobra.”

Deficit diplomiranih inženjera tehnologije u oblasti prečišćavanja otpadnih voda

Srbiji su trenutno neophodni elmentarna kadrovska analiza i plan za budućnost.

„Pre bilo čega drugog, potrebno je vratiti model stipendiranja studenata od strane lokalnih samouprava, koji će imati obavezu rada određenog broja godina, kako bismo imali kadar koji će upravljati novim postrojenjima. Samo za obuhvat već znanog projekta ‘Čista Srbija’, koji finansiraju Kinezi, ali ne kao poklon, već kao nešto što ćemo mi sa kamatom morati da vratimo, potrebno je najmanje 300 diplomiranih inženjera tehnologije u oblasti prečišćavanja otpadnih voda,  a mi nemamo ni 30 odškolovanih godišnje u celokupnoj oblasti inženjerstva zaštite životne sredine“, kaže prof. dr Povrenović.

Moramo čuvati vodu 

Istovremeno, stanovništvo mora biti svesno da niko neće doći iza njih i počistiti, već svako to mora iza sebe uraditi i izdvojiti potrebna sredstva.

„Jednostavno, čekamo da to neko drugi umesto nas uradi. Da bi se sve to predupredilo kako je jedino moguće, država bi, uopšte u rešavanju problema vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda, trebalo da formira svoje javno preduzeće, kao što je to EPS, Pošta Srbije, Skijališta Srbije ili neko drugo, koje bi imalo zadatak da na nivou čitave države, donosi stručne odluke, pravi planove i odobrava investicije, po principu poštovanja prioriteta, uz maksimalno vođenje računa da ceo sistem efikasno i kontrolisano radi. To je pitanje, pre svega, bezbednosti građana Srbije, posebno u vremenima koja dolaze, jer Srbija nije bogata vodama i ono što imamo moramo maksimalno čuvati“, upozorava prof. dr Povrenović.

Z.S.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

dragan povrenović kanalizaciona mreža otpadne vode
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

U Šabac su, gde pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest, stigli maratonci iz Beograda i biciklisti iz raznih delova Srbije

Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure