img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hronika

Opasna deca sa noževima: Teško zakazivanje sistema

11. avgust 2025, 14:24 Milica Tošić
Ilustracija Foto: Tanjug/ Miloš Milivojević /bs
Dogodio se peti tinejdžerski obračun noževima u poslednje dve nedelje
Copied

Petnaestogodišnji dečak izboden je nožem na Miljakovcu. Ovo je peti tinejdžerski obračun noževima u poslednje dve nedelje. Šta stoji iza porasta nasilja među mladima i zašto sve veći broj njih nosi hladno oružje

Dečak koji je u nedelju u 22:05 zadobio ubodnu ranu, prevezen je u Dečju kliniku u Tiršovoj gde mu je ukazana medicinska pomoć, rečeno je Radio-televiziji Srbije u Hitnoj pomoći. Bio je to peti sličan slučaj u samo dve nedelje.

Sociolog prof. dr Slobodan Cvejić objasnio je za „Vreme“ kako je povećan broj slučajeva oružanog nasilja među tinejdžerima u poslednjih nekoliko dana kulminacija problema kako sa vršnjačkim nasiljem, tako i sa nasiljem uopšte.

„Ovo je rezultat nekoliko faktora, od nivoa društva do nivoa pojedinca. Najpre imamo opšte nepoverenje u društvu izazvano slabim institucijama – obrazovnim, pravosudnim, političkim, itd. i dugogodišnjim društvenim podelama, često na ivici konflikta“, objašnjava i dodaje da se dodatni problem nalazi u medijskoj sferi, u okviru televizije i interneta.

„U Srbiji na oba ova medijska polja nema restrikcija za prikazivanje otvorenog nasilja i propagiranje mržnje, tako da su deca konstantno izložena takvim sadržajima i potreban je baš ozbiljan napor roditelja da te izvore nasilja neutrališe“, kaže Cvejić.

Ističe da je na tom nivou problem nefunkcionalnosti porodica, jer su „roditelji te dece sazrevali kroz traume 1990-ih, a sada su mnogi od njih prisiljeni da rade i po dva posla da bi prehranili sebe i porodicu i nemaju ni veštine ni vreme da se posvete deci“.

Još jedan od uzroka ovakvog ponašanja kod tinejdžera, navodi Cvejić, predstavlja i specifičnost uzrasta dece, odnosno vreme kada oni izvesno tragaju za svojim identitetom.

„Dominatni narativ, posebno na medijima koje kontroliše vladajući režim, nameće im da ljudski život služi za nerazumnu žrtvu, da jači pobeđuje, a ne pametniji, da se teško nasilje oprašta, npr. putem pomilovanja od strane predsednika“, kaže Cvejić.

Bez dijaloga, tolerancije i empatije

Cvejić smatra da većina dece u Srbiji nema dovoljno prilike da se u školama upozna, pa i da praktikuje dijalog, analizu konflikta i toleranciju.

„U njihovom neposrednom okruženju toga ima još manje, a konstantno im se šalje poruka da će pobediti sila i da kazna može da se izvrda“, objašnjava i dodaje da su neka deca slabo integrisana u obrazovni sistem, da „rastu u siromaštvu, okružena su frustracijom, stresom i porodičnim nasiljem, pa se nasilno ponašanje lako usvoji“.

Postavlja se pitanje da li je ovakvoj vrsti napada prethodio sukob između napadača i žrtve, ili sukob uopšte.

„Sigurno postoji neki sukob, ali on može biti trivijalan do apsurda, kao stare mangupske fore: ‘Šta me gledaš?’, koje kasnije prerastu u kultivisaniju formu: ‘Jel’ ti znaš ko sam ja?”, ističe Cvejić.

Odsustvo sistemske reakcije

Kaže da bi bila velika greška posmatrati ovaj niz nasilja koji se desio u poslednje dve nedelje kao izolovani talas nasilja.

„Zanimljivo je da se broj slučajeva uvećao nakon što je predsednik pomilovao nasilnike koji su studentkinji slomili vilicu u Novom Sadu. Ovo je kulminacija dugogodišnjeg odsustva sistematskog rešavanja problema vršnjačkog nasilja i nasilja uopšte“, zaključuje i dodaje da država „nije dovoljno učinila nakon tragedije u Orašju“, i da je lošim radom institucija dozvolila da se uslovi koji generišu nasilje dalje razvijaju.

Uloga interneta u podsticanju nasilja

Cvejić tvrdi da internet i društvene mreže itekako imaju veze sa napadima koji su se odigrali.

„Internet više nije naš izbor, on je fakat naših života. Prednosti virtuelnog umrežavanja su tolike da ih se nikada nećemo odreći. Ali, uz prednosti idu i neke loše stvari i zapravo sve više napora je usmereno ka kontroli sadržaja komunikacije i suzbijanju opasnih sadržaja“, ističe on.

Društvene mreže su razvile pritisak da osoba mora da se „pokaže i dokaže“, i da se zbog fizičke udaljenosti smanjuje osećaj za druge.

„Na taj način se razvija nesrećna kombinacija osobina koja kod slabije strukturiranih ličnosti u situaciji fizičkog prisustva može dovesti do preterane, nasilne reakcije“, kaže Cvejić, navodeći indukovanu frustraciju i slabu veštinu komuniciranja kao uzrok nasilne reakcije pojedinaca.

Nož u ruci maskiranih napadača

Postavlja se pitanje šta mlade podstiče da sa sobom nose hladno oružje, u ovom slučaju nož, pri čemu se ne ustručavaju da ga upotrebe.

„Verujem da je nakon tragičnih ubistava u Ribnikaru i Orašju teže doći do vatrenog oružja. Ali noževi su tradicionalno prisutni i upotrebljivi. I sigurno ih ne nose pretežno oni koji žele da se brane, takvi bi gledali da izbegnu fizički sukob“, smatra Cvejić.

Naime, oni pojedinci koji ih verovatno pretežno nose sa sobom, duboko su se identifikovali sa ulogom „opasnog momka/devojke“ i oni nemaju svest o vrednosti i neponovljivosti ljudskog života.

Mladić koji je 1. avgusta u beogradskom naselju Braće Jerković povređen u incidentu nožem, izjavio je da su ga napala četiri maskirana lica, a da je jedan od njih nosio i sekiru. Cvejić dodatno maskiranje vidi kao potvrdu teze da su ti pojedinci sebe videli u ulozi opasne individue, koja ne mari za ljudski život.

„Oni imaju svest o krivičnoj odgovornosti za takvo postupanje, a nisu spremni da stanu iza svog stava, profila, postupka. Napadaju kukavički, maskirani i okupljeni u hordu“.

„Nasilje mora postati glavni državni problem“

Na pitanje kako bi trebalo reagovati na institucionalnom nivou, Cvejić odgovara da je potrebno mnogo strana kako bi se našao pravi odgovor.

„U najopštijem smislu, potrebne su promene u propisima i procedurama, jedinstvena strategija i visoka usklađenost institucija koje bi nosile aktivnosti za iskorenjivanje nasilja“.

Ulogu u tome bi trebalo da imaju „skoro sva ministarstva, ali i nevladine organizacije, škole, porodice, javne ličnosti, regulatorna tela, medijske kuće“, te da se „konačno ne pita jedan čovek za sve“ i da niko nije nedodirljiv.

Pod znakom pitanja ostaje da li je moguće smanjiti broj ovakvih slučajeva kojih, čini se, sve više ima iz dana u dan. Cvejić tvrdi da je to moguće samo ako će svako u sistemskoj akciji raditi svoj posao kako treba, „i bez kompromisa i odstupanja“.

„Svaki pokušaj da se samo malo zagrebe u ovaj ozbiljan problem će dovesti do toga da se samo zataška do sledeće spirale nasilja. Nasilje treba proglasiti za glavni državni problem i borbu za njegovo zatiranje uvrstiti kao referentnu pojavu u svaki dokument javne politike“, objašnjava on.

Kao što sada postoji instrukcija da se u javnim politikama razmatra da li nešto šteti životnoj sredini, tako treba da se razmatra da li doprinosi smanjenju nasilja u društvu, „jer društveno okruženje je najmanje jednako važno kao prirodno.“

Serija napada noževima

Pored najskorijeg incidenta na Miljakovcu, samo dan ranije povređena su dva tinejdžera koja su napadnuta noževima na Mirijevu.

Prema njihovim rečima, napala su ih trojica muškaraca koji su na glavi nosili fantomke.

Krajem jula u masovnoj tuči u Novom Pazaru izboden je sedamnaestogodišnji mladić, koji je od posledica povreda preminuo. Pored njega, povrede nožem zadobile su još tri osobe.

Prvog avgusta u beogradskom naselju Braće Jerković devetnaestogodišnji mladić je teško povređen, u napadu koji su izvršila četiri maskirana lica sa noževima, od kojih je jedan imao i sekiru.

Samo četiri dana kasnije, osamnaestogodišnji mladić ubijen je u masovnoj tuči koja se dogodila u Bujanovcu. Njega je, kako se sumnja, nasmrt izbo nožem šesnaestogodišnjak.

Tagovi:

Crna hronika Napad nožem Tinejdžeri Vršnjačko nasilje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Nacrt Zakona o dobrobiti životinja

11.avgust 2025. Marija L. Janković

Državni azili: „Sistemski koruptivni mehanizam za ubijanje životinja“

Ministarstvo poljoprivrede Srbije objavilo je Nacrt zakona o dobrobiti životinja. Profesorka prava Vanja Bojović smatra da se širom otvaraju vrata za korupciju u ovoj oblasti i proizvoljno ubijanje životinja

Gvinejski pavijan u zoo-vrtu u Nirnbergu

Životinje

11.avgust 2025. Nemanja Rujević

U Nirnbergu ubijaju pavijane, a u Beogradu?

Zoološki vrtovi rutinski ubijaju „prekobrojne“ životinje – antilope, zebre, čak i majmune. I bacaju ih lavovima i tigrovima. Da li to rade i u Beogradu

Vodosnabdevanje

10.avgust 2025. T. S.

Čačak i Gornji Milanovac u utorak bez vode zbog kvara na cevovodu

Zbog sanacije ozbiljnog kvara na magistralnom cevovodu, u utorak će bez vode biti Čačak i Gornji Milanovac

Saobraćaj

10.avgust 2025. T. S.

Pazi kako voziš: Pojačana policijska kontrola do nedelje u ponoć

Pojačana kontrola saobraćaja širom Srbije traje do nedelje u ponoć, a za šest dana otkriveno je više od 24.000 prekoračenja brzine. U Guči su svi vozači podvrgnuti alkotestu

Hronika

10.avgust 2025. T. S.

Tinejdžeri izbodeni noževima: Četvrti slučaj u dve nedelje

Dva tinejdžera povređena su u subotu u napadu noževima u Mirijevu. Samo u poslednje dve nedelje zabeležena su još tri slična slučaja napada noževima, od kojih su dva bila kobna

Komentar

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji

Komentar

Revolucionarni preobražaj ratnih veterana

Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure