img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar"

Nemačka ministarka: Rio Tinto je predan poštovanju ekoloških zakona EU, kontrola je na Srbiji

12. avgust 2024, 14:14 Ivan Đerković (DW)
Gornje Nedeljice Foto: Natali Bertrams
Gornje Nedeljice
Copied

"Mnogima je cinično što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe", piše "Noje ciriher cajtung"

„Proteklih godina u Srbiji je bilo mnogo protesta. Ono što ovaj čini posebnim jeste njegova sposobnost povezivanja s različitim društvenim miljeima i grupama. To pokret čini širokim i snažnim, ali i teškim za koordinaciju“, piše švajcarski „Noje cirher cajtung“, a prenosi Dojče Vele.

„Srž su“, navodi se, „lokalna ekološka udruženja, koja su se okupila pod sloganom: ’Ne damo Jadar!’ To ne čudi, jer nijedna tema ne mobiliše toliko građana kao zaštita životne sredine. Mizeran kvalitet vazduha u gradovima i nemilosrdno iskopavanje bakra od strane kineskih kompanija u Boru i Majdanpeku su skandal koji traje već više godina.“

„Osim toga, postoji urbani milje kojem već dugo smeta bahata politika moći vladajuće ‘Napredne stranke’. Pravi primer za to je nonšalancija s kojom je Vučić pre izbora 2022. poništio projekat, da bi ga onda, uz pomoć popustljivog pravosuđa, ponovo izvukao iz fioke.“

Blokada u Prokopu
Foto: Vreme
Protest protiv kopanja litijuma na beogradskoj Železničkoj stanici

„I još jedan segment stanovništva oseća se ugroženo: ‘rasprodaja domovine’ mobiliše konzervativce i nacionaliste koji smatraju da se ne sme tolerisati rasprodaja plodne zemlje i čiste vode stranoj multinacionalnoj kompaniji“, piše švajcarski list i ujedno navodi da „dodatni legitimitet otporu daje činjenica da kritike izražava i ugledna Srpska akademija nauka i umetnosti, kao i neki predstavnici crkve (ali ne i njen vrh).“

„Stvari samo pogoršava to što je EU takođe u to uključena i što je ona te mineralne resurse deklarisala kao svoj strateški interes. Mnogima je cinično to što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe.“

Na kraju, švajcarski „Noje cirher cajtung“ zaključuje: „Pokret protiv rudarenja litijuma ima potencijal da postane pretnja Vučićevom sistemu, ali on je i dalje čvrsto u sedlu i ima moćne međunarodne saveznike koji na njega računaju. Njegov najjači argument je, međutim, potencijalna makroekonomska korist od projekta: srpsko-američki ekonomista Branko Milanović procenjuje da bi on doprineo sa čak dva do tri odsto u bruto društvenom proizvodu zemlje. Puno je dakle toga na kocki za obe strane.“

„Nema litijumskog popusta“

Berlinski Tagescajtung objavio je intervju s nemačkom državnom sekretarkom Franciskom Brantner. Ona je, kako se navodi, u Ministarstvu privrede zadužena „za nabavku repromaterijala“.

Na konstataciju novinara da se „čini da Nemačka radi sve što može kako bi nabavila litijum“, a zatim i pitanje „zar zaštita životne sredine više nije toliko važna“, ona odgovara ovako: „Ekstrakcija sirovina uvek ima uticaj na prirodu. To znamo u Nemačkoj, od uglja, do šljunka. Cilj je smanjiti štetu na apsolutni minimum i zagarantovati naknadnu renaturaciju. Prvobitni planovi Rio Tinta u Srbiji nisu zadovoljili naše standarde zaštite okoline. Zato je bilo ispravno demonstrirati protiv toga i bilo je dobro što je projekat zaustavljen. Savezna (nemačka) vlada i Evropska komisija pozvali su na novi koncept“, kaže Brantner.

Ona zatim objašnjava šta to znači: „Litijum u Srbiji treba eksploatisati samo ekološki prihvatljivim postupcima, uz odgovarajuće visok nivo zaštite vode i tla, i veoma dobar plan za skladištenje otpada. Pod pritiskom iz Srbije, između ostalog, ponovo je izrađen plan projekta. Sada postoji novi koncept za odlagališta, koji, između ostalog, predviđa da će više ostataka od rudarenja ponovo moći da se iskoristi i to ne bi trebalo da se radi u sred rečne doline. Postoji i novi koncept za vode, a projekat se oslanja na obnovljive izvore energije. Konačno, treba nam i recikliranje. Zato smo proširili Uredbu o ekološkom dizajnu kako bismo u to uključili i efikasnost sirovina i recikliranje“, kaže nemačka državna sekretarka.

Franciska Brantner naglašava da Nemačka i EU „veoma ozbiljno“ shvataju zabrinutost lokalnog stanovništva, obećava da će „EU pratiti i nove, buduće procene uticaja na okolinu kako bi se poštovali ekološki standardi“ i naglašava da, „za razliku od mnogih drugih sirovinskih projekata u svetu, gde se sirovina samo izvozi, ovde bi stanovništvo trebalo da budu uključeno u lanac stvaranja vrednosti„.

Novinar je postavio i pitanje „može li se uopšte verovati autokratskom režimu (u Srbiji) koji ima simpatije za Putina“, na šta predstavnica nemačkog Ministarstva privrede odgovara: „Rio Tinto je predan poštovanju zakona EU o zaštiti okoline, iako oni u Srbiji samo delimično važe. Državna kontrola leži na Srbiji. Evropska unija i mi takođe, moći ćemo da pružimo stručne savete. Naše kompanije takođe su zainteresovane da se obezbedi poštovanje ekoloških standarda.“

foto: d. todorović
MASOVNI PROTEST PROTIV RUDNIKA KAD SE NIKO NIJE NADAO: Više hiljada građana u Valjevu, 22. jul 2024.

A na pitanje „kakva su obećanja zauzvrat data Srbiji“ i „može li Vučić da se nada da će ostvariti svoje srpske nacionalističke ciljeve u BiH i na Kosovu ili mu je pružena perspektiva ulaska u EU“, Franciska Brantner odgovara:

„Srbija je kandidat za ulazak u EU. Na taj proces, u kojem vladavina prava i demokratija imaju centralno mesto, ovaj projekt neće uticati. Nema litijumskog popusta kada je reč o pravnoj državi, niti ga ima za Kosovo ili Bosnu i Hercegovinu. Mi Zeleni uvek smo podržavali civilno društvo u Srbiji. Kako bismo ih ga ojačali, postigli smo recimo to da će Rio Tinto uspostaviti stalni savetodavni odbor civilnog društva. Lokalno stanovništvo i opozicija s pravom traže od državnih institucija sprovođenje ekoloških standarda. Istovremeno, dobro je ako rudarimo u evropskim nalazištima i obrađujemo (sirovine) na evropski način.“

Na taj način, dodaje nemačka državna sekretarka, „sprečavamo Kinu da poveća svoj uticaj na važne evropske izvore sirovina. Jer nije pitanje ’da li će biti projekta ili neće’, nego ’da li će se projekat Rio Tinta realizovati sa evropskim partnerima ili će to da urade Kinezi’. Ne verujem da bi po demokratiju, okolinu i lokalno stanovništvo u Srbiji bolje bilo s kinesko-srpskim partnerstvom. Ovaj novi projekt takođe je prilika da se svetu pokaže da se nemačke i evropske firme od toga razlikuju i da vađenje i prerada sirovina mogu biti mnogo ekološki prihvatljiviji nego što je to sada slučaj“, zaključuje Franciska Brantner u intervjuu za berlinski Tagescajtung.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Rio Tinto Litijum Srbija Nemački mediji Eskploatacija litijuma u Srbiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vučić se obraća novinarima

Sarajevo safari

05.jun 2026. Jasmina Roze (DW)

Nemački „Špigel“ ponovo o navodnoj vezi Vučića sa navodnim lovom na ljude u Sarajevu

„Špigel“ između ostalog prenosi tvrdnju da je Vučić navodno bio među „dobrovoljcima" koji su bili ovlašćeni da prate „strane goste“

Mesto ubistva

Ubistvo Aleksandra Nešovića Baje

05.jun 2026. K. S.

Pritvor do 30 dana policajcima osumnjičenim za saučestvovanje u ubistvu na Senjaku

Pritvor je policajcima M. J. i D. V. određen zbog procene da bi njihov boravkom na slobodi ometao postupak uticanjem na svedoke

Lideri na samitu u Tivtu

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. Ivan Đerković / DW

Da li će Merc, Makron i Fon der Lajen dovesti Vučića u red

Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu prethodile tenzije između Srbije i Crne Gore. U centru zbivanja našao se čarter Air Srbije sa 87 delom kriminogenih lojalista Aleksandra Vučića koje je crnogorska policija vratili u Beograd

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Srbija i Amerika

05.jun 2026. K. S.

Zvaničnik SAD-a: Tramp pozitivno gleda na odnose Amerike i Srbije, Ekspo šansa za jačanje

Američki komesar za EXPO 2027 Gevin Vaks izjavio je da Beograd može postati važno mesto javne diplomatije i ekonomske saradnje, ocenivši da i predsednik Donald Tramp odnose sa Srbijom vidi veoma pozitivno i da Vašington planira snažno učešće na izložbi

Luštica bej

Srbija i Crna Gora

05.jun 2026. K. S.

Samo sve najbolje za Vučićeve lojaliste: Trebalo da budu smešteni u luksuznom hotelu za 36.000 evra

Penzionisani žandarm Saša Lazić rezervisao je luksuzni smeštaj na Luštici za 45 državljana Srbije vraćenih sa tivatskog aerodroma zbog procene da predstavljaju pretnju po nacionalnu bezbednost, pišu podgoričke "Vijesti". Cena - 36.000 evra

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure