img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar"

Nemačka ministarka: Rio Tinto je predan poštovanju ekoloških zakona EU, kontrola je na Srbiji

12. avgust 2024, 14:14 Ivan Đerković (DW)
Gornje Nedeljice Foto: Natali Bertrams
Gornje Nedeljice
Copied

"Mnogima je cinično što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe", piše "Noje ciriher cajtung"

„Proteklih godina u Srbiji je bilo mnogo protesta. Ono što ovaj čini posebnim jeste njegova sposobnost povezivanja s različitim društvenim miljeima i grupama. To pokret čini širokim i snažnim, ali i teškim za koordinaciju“, piše švajcarski „Noje cirher cajtung“, a prenosi Dojče Vele.

„Srž su“, navodi se, „lokalna ekološka udruženja, koja su se okupila pod sloganom: ’Ne damo Jadar!’ To ne čudi, jer nijedna tema ne mobiliše toliko građana kao zaštita životne sredine. Mizeran kvalitet vazduha u gradovima i nemilosrdno iskopavanje bakra od strane kineskih kompanija u Boru i Majdanpeku su skandal koji traje već više godina.“

„Osim toga, postoji urbani milje kojem već dugo smeta bahata politika moći vladajuće ‘Napredne stranke’. Pravi primer za to je nonšalancija s kojom je Vučić pre izbora 2022. poništio projekat, da bi ga onda, uz pomoć popustljivog pravosuđa, ponovo izvukao iz fioke.“

Blokada u Prokopu
Foto: Vreme
Protest protiv kopanja litijuma na beogradskoj Železničkoj stanici

„I još jedan segment stanovništva oseća se ugroženo: ‘rasprodaja domovine’ mobiliše konzervativce i nacionaliste koji smatraju da se ne sme tolerisati rasprodaja plodne zemlje i čiste vode stranoj multinacionalnoj kompaniji“, piše švajcarski list i ujedno navodi da „dodatni legitimitet otporu daje činjenica da kritike izražava i ugledna Srpska akademija nauka i umetnosti, kao i neki predstavnici crkve (ali ne i njen vrh).“

„Stvari samo pogoršava to što je EU takođe u to uključena i što je ona te mineralne resurse deklarisala kao svoj strateški interes. Mnogima je cinično to što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe.“

Na kraju, švajcarski „Noje cirher cajtung“ zaključuje: „Pokret protiv rudarenja litijuma ima potencijal da postane pretnja Vučićevom sistemu, ali on je i dalje čvrsto u sedlu i ima moćne međunarodne saveznike koji na njega računaju. Njegov najjači argument je, međutim, potencijalna makroekonomska korist od projekta: srpsko-američki ekonomista Branko Milanović procenjuje da bi on doprineo sa čak dva do tri odsto u bruto društvenom proizvodu zemlje. Puno je dakle toga na kocki za obe strane.“

„Nema litijumskog popusta“

Berlinski Tagescajtung objavio je intervju s nemačkom državnom sekretarkom Franciskom Brantner. Ona je, kako se navodi, u Ministarstvu privrede zadužena „za nabavku repromaterijala“.

Na konstataciju novinara da se „čini da Nemačka radi sve što može kako bi nabavila litijum“, a zatim i pitanje „zar zaštita životne sredine više nije toliko važna“, ona odgovara ovako: „Ekstrakcija sirovina uvek ima uticaj na prirodu. To znamo u Nemačkoj, od uglja, do šljunka. Cilj je smanjiti štetu na apsolutni minimum i zagarantovati naknadnu renaturaciju. Prvobitni planovi Rio Tinta u Srbiji nisu zadovoljili naše standarde zaštite okoline. Zato je bilo ispravno demonstrirati protiv toga i bilo je dobro što je projekat zaustavljen. Savezna (nemačka) vlada i Evropska komisija pozvali su na novi koncept“, kaže Brantner.

Ona zatim objašnjava šta to znači: „Litijum u Srbiji treba eksploatisati samo ekološki prihvatljivim postupcima, uz odgovarajuće visok nivo zaštite vode i tla, i veoma dobar plan za skladištenje otpada. Pod pritiskom iz Srbije, između ostalog, ponovo je izrađen plan projekta. Sada postoji novi koncept za odlagališta, koji, između ostalog, predviđa da će više ostataka od rudarenja ponovo moći da se iskoristi i to ne bi trebalo da se radi u sred rečne doline. Postoji i novi koncept za vode, a projekat se oslanja na obnovljive izvore energije. Konačno, treba nam i recikliranje. Zato smo proširili Uredbu o ekološkom dizajnu kako bismo u to uključili i efikasnost sirovina i recikliranje“, kaže nemačka državna sekretarka.

Franciska Brantner naglašava da Nemačka i EU „veoma ozbiljno“ shvataju zabrinutost lokalnog stanovništva, obećava da će „EU pratiti i nove, buduće procene uticaja na okolinu kako bi se poštovali ekološki standardi“ i naglašava da, „za razliku od mnogih drugih sirovinskih projekata u svetu, gde se sirovina samo izvozi, ovde bi stanovništvo trebalo da budu uključeno u lanac stvaranja vrednosti„.

Novinar je postavio i pitanje „može li se uopšte verovati autokratskom režimu (u Srbiji) koji ima simpatije za Putina“, na šta predstavnica nemačkog Ministarstva privrede odgovara: „Rio Tinto je predan poštovanju zakona EU o zaštiti okoline, iako oni u Srbiji samo delimično važe. Državna kontrola leži na Srbiji. Evropska unija i mi takođe, moći ćemo da pružimo stručne savete. Naše kompanije takođe su zainteresovane da se obezbedi poštovanje ekoloških standarda.“

foto: d. todorović
MASOVNI PROTEST PROTIV RUDNIKA KAD SE NIKO NIJE NADAO: Više hiljada građana u Valjevu, 22. jul 2024.

A na pitanje „kakva su obećanja zauzvrat data Srbiji“ i „može li Vučić da se nada da će ostvariti svoje srpske nacionalističke ciljeve u BiH i na Kosovu ili mu je pružena perspektiva ulaska u EU“, Franciska Brantner odgovara:

„Srbija je kandidat za ulazak u EU. Na taj proces, u kojem vladavina prava i demokratija imaju centralno mesto, ovaj projekt neće uticati. Nema litijumskog popusta kada je reč o pravnoj državi, niti ga ima za Kosovo ili Bosnu i Hercegovinu. Mi Zeleni uvek smo podržavali civilno društvo u Srbiji. Kako bismo ih ga ojačali, postigli smo recimo to da će Rio Tinto uspostaviti stalni savetodavni odbor civilnog društva. Lokalno stanovništvo i opozicija s pravom traže od državnih institucija sprovođenje ekoloških standarda. Istovremeno, dobro je ako rudarimo u evropskim nalazištima i obrađujemo (sirovine) na evropski način.“

Na taj način, dodaje nemačka državna sekretarka, „sprečavamo Kinu da poveća svoj uticaj na važne evropske izvore sirovina. Jer nije pitanje ’da li će biti projekta ili neće’, nego ’da li će se projekat Rio Tinta realizovati sa evropskim partnerima ili će to da urade Kinezi’. Ne verujem da bi po demokratiju, okolinu i lokalno stanovništvo u Srbiji bolje bilo s kinesko-srpskim partnerstvom. Ovaj novi projekt takođe je prilika da se svetu pokaže da se nemačke i evropske firme od toga razlikuju i da vađenje i prerada sirovina mogu biti mnogo ekološki prihvatljiviji nego što je to sada slučaj“, zaključuje Franciska Brantner u intervjuu za berlinski Tagescajtung.

Tagovi:

Litijum Srbija Nemački mediji Eskploatacija litijuma u Srbiji Aleksandar Vučić Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
KFOR na mostu u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

15.avgust 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta očekuje Kosovsku Mitrovicu nakon povlačenja KFOR-a sa mosta na Ibru

Da li je u Kosovskoj Mitrovici zaista „poboljšana bezbednosna situacija“ zbog koje se KFOR se povlači sa glavnog mosta u tom gradu

Student Jovan Milovac ispred kamiona sa natpisom

Studenti

15.avgust 2026. B. B.

Policija i tužilaštvo i dalje ćute o čoveku koji se kamionom zaleteo na studente

Muškarac koji je upravljao kamionom predstavio se kao vlasnik firme „Žabac“

Milo Lompar

Studentska lista

15.avgust 2026. B. B.

Profesor Lompar: Režim favorizuje opoziciju nauštrb studentske liste

Opozicione stranke su svojim delovanjem tokom prošle godine u izvesnom smislu sačuvale režim, smatra profesor Milo Lompar

Vladan Đokić

Univerzitet u Beogradu

15.avgust 2026. B. B.

Vlada Srbije smenila tri univerzitetska profesora iz upravnih odbora, među njima i Vladan Đokić

Rešenja o razrešenju dužnosti potpisao je Siniša Mali, kao prvi potpredsednik Vlade

Protest u Valjevu 14. avgusta 2026.

Studentski protest

15.avgust 2026. B. B.

Veliki protest u Valjevu: Tražimo odgovornost za one koji su digli pendrek protiv naroda

Na protestu u Valjevu povodom godišnjice policijske brutalnosti, studenti i građani su podsetili nadležne da za to nasilje niko nije odgovarao. MUP je objavio da je priveo 11 učesnika protesta

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure