img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat „Jadar"

Nemačka ministarka: Rio Tinto je predan poštovanju ekoloških zakona EU, kontrola je na Srbiji

12. август 2024, 14:14 Ivan Đerković (DW)
Gornje Nedeljice Foto: Natali Bertrams
Gornje Nedeljice
Copied

"Mnogima je cinično što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe", piše "Noje ciriher cajtung"

„Proteklih godina u Srbiji je bilo mnogo protesta. Ono što ovaj čini posebnim jeste njegova sposobnost povezivanja s različitim društvenim miljeima i grupama. To pokret čini širokim i snažnim, ali i teškim za koordinaciju“, piše švajcarski „Noje cirher cajtung“, a prenosi Dojče Vele.

„Srž su“, navodi se, „lokalna ekološka udruženja, koja su se okupila pod sloganom: ’Ne damo Jadar!’ To ne čudi, jer nijedna tema ne mobiliše toliko građana kao zaštita životne sredine. Mizeran kvalitet vazduha u gradovima i nemilosrdno iskopavanje bakra od strane kineskih kompanija u Boru i Majdanpeku su skandal koji traje već više godina.“

„Osim toga, postoji urbani milje kojem već dugo smeta bahata politika moći vladajuće ‘Napredne stranke’. Pravi primer za to je nonšalancija s kojom je Vučić pre izbora 2022. poništio projekat, da bi ga onda, uz pomoć popustljivog pravosuđa, ponovo izvukao iz fioke.“

Blokada u Prokopu
Foto: Vreme
Protest protiv kopanja litijuma na beogradskoj Železničkoj stanici

„I još jedan segment stanovništva oseća se ugroženo: ‘rasprodaja domovine’ mobiliše konzervativce i nacionaliste koji smatraju da se ne sme tolerisati rasprodaja plodne zemlje i čiste vode stranoj multinacionalnoj kompaniji“, piše švajcarski list i ujedno navodi da „dodatni legitimitet otporu daje činjenica da kritike izražava i ugledna Srpska akademija nauka i umetnosti, kao i neki predstavnici crkve (ali ne i njen vrh).“

„Stvari samo pogoršava to što je EU takođe u to uključena i što je ona te mineralne resurse deklarisala kao svoj strateški interes. Mnogima je cinično to što Nemačka, koja ima svoj litijum, rudarstvo radije prepušta Srbiji. Kritika uništavanja prirode, beogradskog aparata moći i kvazikolonijalne eksploatacije čine narativ koji je ubedljiv za mnoge Srbe.“

Na kraju, švajcarski „Noje cirher cajtung“ zaključuje: „Pokret protiv rudarenja litijuma ima potencijal da postane pretnja Vučićevom sistemu, ali on je i dalje čvrsto u sedlu i ima moćne međunarodne saveznike koji na njega računaju. Njegov najjači argument je, međutim, potencijalna makroekonomska korist od projekta: srpsko-američki ekonomista Branko Milanović procenjuje da bi on doprineo sa čak dva do tri odsto u bruto društvenom proizvodu zemlje. Puno je dakle toga na kocki za obe strane.“

„Nema litijumskog popusta“

Berlinski Tagescajtung objavio je intervju s nemačkom državnom sekretarkom Franciskom Brantner. Ona je, kako se navodi, u Ministarstvu privrede zadužena „za nabavku repromaterijala“.

Na konstataciju novinara da se „čini da Nemačka radi sve što može kako bi nabavila litijum“, a zatim i pitanje „zar zaštita životne sredine više nije toliko važna“, ona odgovara ovako: „Ekstrakcija sirovina uvek ima uticaj na prirodu. To znamo u Nemačkoj, od uglja, do šljunka. Cilj je smanjiti štetu na apsolutni minimum i zagarantovati naknadnu renaturaciju. Prvobitni planovi Rio Tinta u Srbiji nisu zadovoljili naše standarde zaštite okoline. Zato je bilo ispravno demonstrirati protiv toga i bilo je dobro što je projekat zaustavljen. Savezna (nemačka) vlada i Evropska komisija pozvali su na novi koncept“, kaže Brantner.

Ona zatim objašnjava šta to znači: „Litijum u Srbiji treba eksploatisati samo ekološki prihvatljivim postupcima, uz odgovarajuće visok nivo zaštite vode i tla, i veoma dobar plan za skladištenje otpada. Pod pritiskom iz Srbije, između ostalog, ponovo je izrađen plan projekta. Sada postoji novi koncept za odlagališta, koji, između ostalog, predviđa da će više ostataka od rudarenja ponovo moći da se iskoristi i to ne bi trebalo da se radi u sred rečne doline. Postoji i novi koncept za vode, a projekat se oslanja na obnovljive izvore energije. Konačno, treba nam i recikliranje. Zato smo proširili Uredbu o ekološkom dizajnu kako bismo u to uključili i efikasnost sirovina i recikliranje“, kaže nemačka državna sekretarka.

Franciska Brantner naglašava da Nemačka i EU „veoma ozbiljno“ shvataju zabrinutost lokalnog stanovništva, obećava da će „EU pratiti i nove, buduće procene uticaja na okolinu kako bi se poštovali ekološki standardi“ i naglašava da, „za razliku od mnogih drugih sirovinskih projekata u svetu, gde se sirovina samo izvozi, ovde bi stanovništvo trebalo da budu uključeno u lanac stvaranja vrednosti„.

Novinar je postavio i pitanje „može li se uopšte verovati autokratskom režimu (u Srbiji) koji ima simpatije za Putina“, na šta predstavnica nemačkog Ministarstva privrede odgovara: „Rio Tinto je predan poštovanju zakona EU o zaštiti okoline, iako oni u Srbiji samo delimično važe. Državna kontrola leži na Srbiji. Evropska unija i mi takođe, moći ćemo da pružimo stručne savete. Naše kompanije takođe su zainteresovane da se obezbedi poštovanje ekoloških standarda.“

foto: d. todorović
MASOVNI PROTEST PROTIV RUDNIKA KAD SE NIKO NIJE NADAO: Više hiljada građana u Valjevu, 22. jul 2024.

A na pitanje „kakva su obećanja zauzvrat data Srbiji“ i „može li Vučić da se nada da će ostvariti svoje srpske nacionalističke ciljeve u BiH i na Kosovu ili mu je pružena perspektiva ulaska u EU“, Franciska Brantner odgovara:

„Srbija je kandidat za ulazak u EU. Na taj proces, u kojem vladavina prava i demokratija imaju centralno mesto, ovaj projekt neće uticati. Nema litijumskog popusta kada je reč o pravnoj državi, niti ga ima za Kosovo ili Bosnu i Hercegovinu. Mi Zeleni uvek smo podržavali civilno društvo u Srbiji. Kako bismo ih ga ojačali, postigli smo recimo to da će Rio Tinto uspostaviti stalni savetodavni odbor civilnog društva. Lokalno stanovništvo i opozicija s pravom traže od državnih institucija sprovođenje ekoloških standarda. Istovremeno, dobro je ako rudarimo u evropskim nalazištima i obrađujemo (sirovine) na evropski način.“

Na taj način, dodaje nemačka državna sekretarka, „sprečavamo Kinu da poveća svoj uticaj na važne evropske izvore sirovina. Jer nije pitanje ’da li će biti projekta ili neće’, nego ’da li će se projekat Rio Tinta realizovati sa evropskim partnerima ili će to da urade Kinezi’. Ne verujem da bi po demokratiju, okolinu i lokalno stanovništvo u Srbiji bolje bilo s kinesko-srpskim partnerstvom. Ovaj novi projekt takođe je prilika da se svetu pokaže da se nemačke i evropske firme od toga razlikuju i da vađenje i prerada sirovina mogu biti mnogo ekološki prihvatljiviji nego što je to sada slučaj“, zaključuje Franciska Brantner u intervjuu za berlinski Tagescajtung.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Eskploatacija litijuma u Srbiji Litijum Nemački mediji Rio Tinto Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti

Studenti

13.јул 2026. B. B.

Studenti pitaju Vučića: Ko si, bre, ti – da se uprkos Ustavu pitaš o svemu

„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Apelacioni sud

13.јул 2026. I.M.

Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića za pad nadstrešnice u Novom Sadu

Posle usvajanja žalbe Višeg javnog tužilaštva, Apelacioni sud u Novom Sadu preinačio je odluku Višeg suda i potvrdio optužnicu protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i još četvoro okrivljenih

Nedeljko Elek

Bosna i Hercegovina

13.јул 2026. B. B.

Zašto je smenjen Nedeljko Elek, Dodikov prijatelj i napadač na studente

Smena Nedeljka Eleka usledila je nakon što je javno kritikovao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira

Savet Regulatornog tela za elektronske medije

REM

13.јул 2026. A.I.

Konstitutivna sednica Saveta REM-a iduće nedelje, izbor predsednika pod znakom pitanja

U Savetu REM-a vlada pat pozicija – četiri nezavisna kandidata i četiri sa spiska režima. Deveti član, koji će biti jezičak na vagi, još uvek je neizvestan. Nerešene prijave na rad elektronskih medija gomilaju se više od godinu i po dana

Crna Gora, Risan

Hronika

13.јул 2026. I.M.

Tragedija kod Risna: Poginula jedna osoba, 16 povređenih, svi putnici iz Srbije

Teška saobraćajna nesreća kod Risna odnela je jedan život, dok je 16 osoba povređeno nakon što je kombi sleteo s puta. Devetoro putnika zadobilo je teške telesne povrede, a petoro lakše, saopštio je direktor bolnice u Risnu

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure