

Režim
Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje
Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim




Da li demonstranti protiv režima žele radikalizaciju protesta ili ne? Kako ko, kaže za "Vreme" Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova. On navodi da je prirodno da se broj ljudi smanji kad krene frka
Protest u nedelju krenuo je kao najmasovniji od izbora u Srbiji, a završio se intervencijom policije uz nasilje nad demonstrantima. Bilans je nepoznat broj povređenih, polomljene noge i razbijene glave, i preko trideset uhapšenih.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da su „siledžije“ bežale „kao zečevi“ kad je policija sa opremom za razbijanje demonstracija istrčala iz Skupštine Grada.
Prethodno se „front“ držao tri sata – napolju stotine ljudi od kojih neki kamenicama i motkama razbijaju prozore, dok drugi to pozdravljaju. Unutra policija koja ispaljuje suzavac i i prska biber sprej.
Na testu se opet našlo pitanje da li demonstranti protiv režima Aleksandra Vučića žele radikalizaciju protesta ili ne?
„Teško je reći načelno. Čujem i vidim i jedne i druge“, kaže za „Vreme“ Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova koji se bavi brojanjem masovnosti protesta u Srbiji.
„Neki su bili presrećni što se nešto pomera sa mrtve tačke, što se dešava nešto više od čistog šetanja. Ali, bio je i dosta onih koji jesu za ozbiljniji pritisak, ali ne baš na tako drastičan način“, kaže on.
Zašto opada broj ljudi?
Gubaš i saradnici su u nedelju pre 19 časova procenili da je ispred Republičke izborne komisije bilo preko sedam hiljada ljudi, što je daleko najmasovniji protest nakon izbora na kojima se, prema optužbama dela opozicije, desila velika krađa.
Predsednik Republike Vučić je u jednom od „hitnih obraćanja“ tvrdio da je demonstranata bilo trostruko manje od tog broja, a da je, kad je pokušan upad u Skupštinu Grada, onde ostalo nešto preko hiljadu ljudi.
„Prirodno je da ljudi počnu da beže na bezbedno kad krene očigledna pretnja od fizičkog nasilja koje bi mogla da primeni policija“, kaže nam Gubaš. „Tu je i suzavac koji prirodno izaziva bežanje na suprotnu stranu.“
On podseća da su nasilni protesti retki u istoriji demonstracija Srbije u poslednje tri decenije, ali da su pokazali jedno: „Kad nastane ozbiljnija situacija, raziđe se deo okupljenih koji su tu sa decom, ranjivijim članovima porodice ili psima. Oni se sklone kad osete da je tenzija narasla.“
Gubaš kaže da je vreme važan faktor osipanja svakih protesta „opsadnog tipa“, kakvi su protesti kod RIK-a. „Nemaju svi ljudi toliko vremena. Neki budu sat ili dva, kad stvar uđe u treći ili četvrti sat, idu kući.“
Da li je bilo provokatora?
Naš sagovornik ne može da proceni da li su potom sa bacanjem kamenica na Skupštinu Grada otpočeli „provokatori“, kako je u noćnom saopštenju navela lista „Srbija protiv nasilja“.
„Moguće je da su u pitanju provokatori, i toga je bilo tokom tri decenije protesta u Srbiji. Ali je moguće i da su to neki učesnici demonstraciji koji sebi daju oduška. To je teško reći“, zaključuje on.
Novi protesti zakazani su već za ponedeljak. Najpre od 11 sati studentska blokade ulica. Opozicija je opet pozvala na „veliki“ protest pred starom zgradom Skupštine, gde je sedište RIK-a i gde sedmoro političara štrajkuje glađu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim


Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti


Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića


Televiziji Informer je dozvola za emitovanje u Crnoj Gori ukinuta u maju


„Otkriće BIRN da je Vučić sprovodio plan Nemačke o iskopavanju litijuma jasno pokazuje da je Vučić agent stranog uticaja u Srbiji“, kaže Savo Manojlović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve