img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Nasilje nad životinjama: Nivo okrutnosti otkriva krizu ljudskosti

30. april 2023, 12:16 Sanja Zrnić
Foto: Unsplash/Alin Luna
Copied

Slučajevi zlostavljanja životinja su sve češći, ali i okrtuniji. Javnost je još jednom ostala nema nakon što je u Dimitrovgradu žena hladnokrvno tukla štene do smrti. Zakon o dobrobiti i zaštiti životinja je u teroji veoma dobar, ali u praksi su kazne blage, slučajevi se najčešće ne prijavljuju, a još ređe dobiju sudski epilog

Snimak svirepog prebijanja šteneta osvanuo je na društvenim mrežama prošle nedelje, a nekoliko dana nakon toga je uhapšena žena iz Dimitrovgrada i sprovedena osnovnom javnom tužilaštvu u Pirotu. 

Ona je motkom tukla štene od šest meseci dok nije izdahnulo, a potom nastavila da ga udara. Nakon što je u nekom trenutku odlučila da je dosta, preko ramena je dobacila osobi koja je snimala, da nema ništa protiv da slika njegov leš.

U međuvremenu, oglasilo se Osnovno javno tužilaštvo u Pirotu saopštenjem da je M. M. (53) iz Dimitrovgrada uz, krivičnu prijavu, saslušana i puštena, a protiv nje će biti podneta krivična prijava. Saslušan je i svedok odnosno snimatelj, a zgrožena javnost čeka odluku o adekvatnoj kazni.

Slučaj koji je privukao najviše pažnje na ovu temu bilo je odsecanje sve četiri šape keruši Mili, pre 13  godina. Početkom ove godine, sličan pokušaj ponovio se u Kikindi. U međuvremenu su životinje masakrirane, mučene i trovane, a stepen okrutnosti počinje da ukazuje na ozbiljan problem u društvu, koji iziskuje rešenja na sistemskom nivou. 

Kazne za izvršioce suviše blage

U okviru Zakona o dobrobiti i zaštiti životinja, zlostavljanju je posvećena značajna pažnja i definisano je taksativno sta se podrazumeva pod fizičkim, a sta pod psihičkim zlostavljanjem. Ovaj zakon predviđa prekršajnu odgovornost. Sankcije su novčane kazne ili određene mere koje izriču prekršajni sudovi, kao i nadležne inspekcije (veterinarska i komunalna) u skladu sa svojim nadležnostima.

Konkretno, ubijanje i zlostavljanje životinja je kvalifikovano kao krivično delo. Za izvršenje ovog krivičnog dela predviđene su novčana kazna ili kazna zatvora. Ako je u pitanju ubistvo ili zlostavljanje jedne životinje novčana kazna ili kazna zatvora do dve godine, a ako je u pitanju ubistvo ili zlostavljanje više zivotinja novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. 

Kada je reč o prekršajima kazne idu od pet do 50 hiljada dinara za fizičko lice, od 50 do 500 hiljada dinara za preduzetnika i od 100.000 do million dinara za pravno lice.

“U praksi u poslednje vreme su izrečene dve zatvorske kazne, jedna od dvet druga od sedam meseci. Mahom se izriču novčane kazne koje su zanemarljive, i često je prisutno i načelo oportuniteta (tužilac odustaje od gonjena ukoliko počinilac krivičnog pristane da uplati određeni iznos u humanitarne svrhe). Smatram da bi kazne morale da budu strože, kako bi se prenela adekvatna poruka da izvršioci ovakvih krivičnih dela neće proći sa blagim kaznama i kako bi se preventivno delovalo one sa  potencijalnim namerama”, kaže Sanja Radoslavljević iz organizacije Animal Rescue.

Potrebno alarmirati institucije

Kako kažu iz ove organizacije, srpski propisi iz oblasti zaštite prava životinja su odlični, usklađeni sa propisima EU i njima su precizirane nadležnosti organa i institucija, počev od gradskog do republičkog nivoa. Problem je retka usklađenost lokalnih odluka sa krovnim zakonom. 

“To može lako da se reši. Institucije koje bi trebalo da se bave ovom tematikom odnosno sankcionisanjem su uprava za veterinu – veterinarska inspekcija, komunalna inspekcija, komunalna policija kao i regularna policija i tužilaštvo. Praksa je pokazala da navedene institucije ne rade svoj posao kako bi trebalo, odnosno da usled nedostatka kadrovskih kapaciteta ne reaguju na prijave građana odnosno ne postupaju po njima”, kaže Radoslavljević.

Do objavljivanja ovog teksta, iz Uprave za veterinu nismo dobili odgovor. 

“Regularna policija se do sada pokazala kao najsaradljivija u smislu da po prijavama za ubijanje i zlostavljanje životinja izlaze na teren i obavljaju svoj deo posla – obavljaju razgovore, prikupljaju relevantne podatake i u sledećem koraku sve to predaju tužilaštvu – i tu nastaje problem. Tužilaštvo retko pokreće postupke usled nedostatka dokaza ili iz nekih drugih razloga, ili kada pokrene postupak i okonča slučaj do kraja izriče blage kazne. Potrebno je alarmirati sve institucije da samo počnu da primenjuju propise i doslovno postupaju po njima”, kaže Radoslavljević.

Edukacijom sprečiti uzrok, kaznom posledicu

Organizacija Animal rescue se prvenstveno bavi bezbednošću životinja, ali uz to edukuju decu školskog uzrasta kako da pravilno da prilaze životinjama, kako da se ponašaju u susretu sa nepoznatim životinjama (npr. čoporom pasa ) i da se pravilno odnose prema životnoj sredini.

“Neophodna je edukacija stanovništva, svih starosnih struktura. Morala bi da se sprovede veoma temeljno, od toga da nije svako za svaku životinju u smislu da je potrebno da se upoznaju sa osobenostima vrste koju žele kao ljubimca, zatim koliko životinja iziskuje vremena, pažnje, novca, kao i da se na pravilan način ophode prema njima”, kaže Radoslavljević. 

Više od deset godina u Beogradu se najavljivalo osnivanje “Policije za životinje” po ugledu na slične službe u svetu. Do sada je nešto nalik tome osnovano pri MUP-u kao jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine.

“Policija za životinje bi svakako bila korisna, mada bi to moralo da bude na veoma visokom organizacionom i praktičnom nivou i da se bave isključivo sankcionisanjem ubijanja i zlostavljanja životinja. Ovo je veoma važno jer je u situacijama poput ubistava i zlostavljanja životinja neophodno reagovati bez odlaganja. Mi i sada imamo pri MUP jedinicu za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, koji imaju inspektore u 27 opština, ali je oblast njihovog delovanja veoma široka, od nelegalne seče šuma, krivolova preko zlostavljanja životnja”, kaže Radoslavljević. 

To je ljudska dužnost

Nadležni organi kojima treba prijaviti zlostavljanje, ubijanje ili trovanje životinja su policija i osnovno javno tužilaštvo.

Komunalna policija, zoohigijena i udruženja građana nemaju nadležnost za procesuiranje ovih slučajeva. Udruženja građana, odnosno organizacije civilnog društva koje se bave dobrobiti životinja i pravnim okvirima zaštite životinja mogu da pruže savet, preporuku i podršku.

Za zanemarivanje životinje, ukoliko je životinja bez vode, hrane ili vezana na kratkom lancu, nadležna je veterinarska inspekcija.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji zlostavljaju životinje imaju pet puta veću verovatnoću da počine nasilne zločine nad ljudima. Sprečiti i prijaviti okrutnost prema životinji nije samo građanska već je i ljudska dužnost.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

kazne nasilje nad životinjama nasilje nad životinjama srbija zlostavljanje životinja zaštita životinja zlostavljanje životinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pristalice SNS sa zastavicama

Skup naprednjaka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

Autobuski desant na Požarevac: „Da blokiramo blokadere!“

Premijer Macut kaže da narod misli svojom glavom, a radnica komunalnog preduzeća da ima dvostruki posao – šef je tražio da prvo dođu na miting, a onda da očiste grad kad se većina pristalica SNS-a spakuje u autobuse i ode

„Služba za brza dejstva“ u Vranju

25.oktobar 2025. Ivan Mitkovski

„Poziv shvatite krajnje ozbiljno“: Kako se mobilišu radnici za Vučićev miting

Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima

Komemorativna blokada u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

25.oktobar 2025. K. S.

U susret komemoraciji: Skupovi na 30 lokacija u Novom Sadu

Zborovi građana Novog Sada u nedelju (26. oktobar) organizuju okupljanja na više od 30 lokacija u 11.52

Studenti iz Čačka i Kraljeva na putu ka Novom Sadu

Studentski marš za Novi Sad

25.oktobar 2025. K. S.

I studenti iz Čačka i Kraljeva krenuli ka Novom Sadu

Na komemoraciju koja će 1. novembra biti održana u Novom Sadu, u subotu (25. oktobar) krenuli su pešaka i studenti iz Čačka i Kraljeva

Orban i Vučić

Nagrada „Ištvan Pastor“

25.oktobar 2025. Nedim Sejdinović

Mir – stabilnost – Vučić & Orban: Nagrada za ubice demokratije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Orban Vikor laureati su ovogodišnje nagrade „Ištvan Pastor“. Dobili su je za multinacionalno ubijanje demokratije

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure