img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Nasilje nad životinjama: Nivo okrutnosti otkriva krizu ljudskosti

30. април 2023, 12:16 Sanja Zrnić
Foto: Unsplash/Alin Luna
Copied

Slučajevi zlostavljanja životinja su sve češći, ali i okrtuniji. Javnost je još jednom ostala nema nakon što je u Dimitrovgradu žena hladnokrvno tukla štene do smrti. Zakon o dobrobiti i zaštiti životinja je u teroji veoma dobar, ali u praksi su kazne blage, slučajevi se najčešće ne prijavljuju, a još ređe dobiju sudski epilog

Snimak svirepog prebijanja šteneta osvanuo je na društvenim mrežama prošle nedelje, a nekoliko dana nakon toga je uhapšena žena iz Dimitrovgrada i sprovedena osnovnom javnom tužilaštvu u Pirotu. 

Ona je motkom tukla štene od šest meseci dok nije izdahnulo, a potom nastavila da ga udara. Nakon što je u nekom trenutku odlučila da je dosta, preko ramena je dobacila osobi koja je snimala, da nema ništa protiv da slika njegov leš.

U međuvremenu, oglasilo se Osnovno javno tužilaštvo u Pirotu saopštenjem da je M. M. (53) iz Dimitrovgrada uz, krivičnu prijavu, saslušana i puštena, a protiv nje će biti podneta krivična prijava. Saslušan je i svedok odnosno snimatelj, a zgrožena javnost čeka odluku o adekvatnoj kazni.

Slučaj koji je privukao najviše pažnje na ovu temu bilo je odsecanje sve četiri šape keruši Mili, pre 13  godina. Početkom ove godine, sličan pokušaj ponovio se u Kikindi. U međuvremenu su životinje masakrirane, mučene i trovane, a stepen okrutnosti počinje da ukazuje na ozbiljan problem u društvu, koji iziskuje rešenja na sistemskom nivou. 

Kazne za izvršioce suviše blage

U okviru Zakona o dobrobiti i zaštiti životinja, zlostavljanju je posvećena značajna pažnja i definisano je taksativno sta se podrazumeva pod fizičkim, a sta pod psihičkim zlostavljanjem. Ovaj zakon predviđa prekršajnu odgovornost. Sankcije su novčane kazne ili određene mere koje izriču prekršajni sudovi, kao i nadležne inspekcije (veterinarska i komunalna) u skladu sa svojim nadležnostima.

Konkretno, ubijanje i zlostavljanje životinja je kvalifikovano kao krivično delo. Za izvršenje ovog krivičnog dela predviđene su novčana kazna ili kazna zatvora. Ako je u pitanju ubistvo ili zlostavljanje jedne životinje novčana kazna ili kazna zatvora do dve godine, a ako je u pitanju ubistvo ili zlostavljanje više zivotinja novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine. 

Kada je reč o prekršajima kazne idu od pet do 50 hiljada dinara za fizičko lice, od 50 do 500 hiljada dinara za preduzetnika i od 100.000 do million dinara za pravno lice.

“U praksi u poslednje vreme su izrečene dve zatvorske kazne, jedna od dvet druga od sedam meseci. Mahom se izriču novčane kazne koje su zanemarljive, i često je prisutno i načelo oportuniteta (tužilac odustaje od gonjena ukoliko počinilac krivičnog pristane da uplati određeni iznos u humanitarne svrhe). Smatram da bi kazne morale da budu strože, kako bi se prenela adekvatna poruka da izvršioci ovakvih krivičnih dela neće proći sa blagim kaznama i kako bi se preventivno delovalo one sa  potencijalnim namerama”, kaže Sanja Radoslavljević iz organizacije Animal Rescue.

Potrebno alarmirati institucije

Kako kažu iz ove organizacije, srpski propisi iz oblasti zaštite prava životinja su odlični, usklađeni sa propisima EU i njima su precizirane nadležnosti organa i institucija, počev od gradskog do republičkog nivoa. Problem je retka usklađenost lokalnih odluka sa krovnim zakonom. 

“To može lako da se reši. Institucije koje bi trebalo da se bave ovom tematikom odnosno sankcionisanjem su uprava za veterinu – veterinarska inspekcija, komunalna inspekcija, komunalna policija kao i regularna policija i tužilaštvo. Praksa je pokazala da navedene institucije ne rade svoj posao kako bi trebalo, odnosno da usled nedostatka kadrovskih kapaciteta ne reaguju na prijave građana odnosno ne postupaju po njima”, kaže Radoslavljević.

Do objavljivanja ovog teksta, iz Uprave za veterinu nismo dobili odgovor. 

“Regularna policija se do sada pokazala kao najsaradljivija u smislu da po prijavama za ubijanje i zlostavljanje životinja izlaze na teren i obavljaju svoj deo posla – obavljaju razgovore, prikupljaju relevantne podatake i u sledećem koraku sve to predaju tužilaštvu – i tu nastaje problem. Tužilaštvo retko pokreće postupke usled nedostatka dokaza ili iz nekih drugih razloga, ili kada pokrene postupak i okonča slučaj do kraja izriče blage kazne. Potrebno je alarmirati sve institucije da samo počnu da primenjuju propise i doslovno postupaju po njima”, kaže Radoslavljević.

Edukacijom sprečiti uzrok, kaznom posledicu

Organizacija Animal rescue se prvenstveno bavi bezbednošću životinja, ali uz to edukuju decu školskog uzrasta kako da pravilno da prilaze životinjama, kako da se ponašaju u susretu sa nepoznatim životinjama (npr. čoporom pasa ) i da se pravilno odnose prema životnoj sredini.

“Neophodna je edukacija stanovništva, svih starosnih struktura. Morala bi da se sprovede veoma temeljno, od toga da nije svako za svaku životinju u smislu da je potrebno da se upoznaju sa osobenostima vrste koju žele kao ljubimca, zatim koliko životinja iziskuje vremena, pažnje, novca, kao i da se na pravilan način ophode prema njima”, kaže Radoslavljević. 

Više od deset godina u Beogradu se najavljivalo osnivanje “Policije za životinje” po ugledu na slične službe u svetu. Do sada je nešto nalik tome osnovano pri MUP-u kao jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine.

“Policija za životinje bi svakako bila korisna, mada bi to moralo da bude na veoma visokom organizacionom i praktičnom nivou i da se bave isključivo sankcionisanjem ubijanja i zlostavljanja životinja. Ovo je veoma važno jer je u situacijama poput ubistava i zlostavljanja životinja neophodno reagovati bez odlaganja. Mi i sada imamo pri MUP jedinicu za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine, koji imaju inspektore u 27 opština, ali je oblast njihovog delovanja veoma široka, od nelegalne seče šuma, krivolova preko zlostavljanja životnja”, kaže Radoslavljević. 

To je ljudska dužnost

Nadležni organi kojima treba prijaviti zlostavljanje, ubijanje ili trovanje životinja su policija i osnovno javno tužilaštvo.

Komunalna policija, zoohigijena i udruženja građana nemaju nadležnost za procesuiranje ovih slučajeva. Udruženja građana, odnosno organizacije civilnog društva koje se bave dobrobiti životinja i pravnim okvirima zaštite životinja mogu da pruže savet, preporuku i podršku.

Za zanemarivanje životinje, ukoliko je životinja bez vode, hrane ili vezana na kratkom lancu, nadležna je veterinarska inspekcija.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji zlostavljaju životinje imaju pet puta veću verovatnoću da počine nasilne zločine nad ljudima. Sprečiti i prijaviti okrutnost prema životinji nije samo građanska već je i ljudska dužnost.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

kazne nasilje nad životinjama nasilje nad životinjama srbija zlostavljanje životinja zaštita životinja zlostavljanje životinja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure