Sporni set pravosudnih propisa, donet bez prethodnog mišljenja Venecijanske komisije, postao je nova prepreka za otvaranje klastera tri u pregovorima sa EU. Iako vlast najavljuje da će ključne obaveze ispuniti do juna, podaci pokazuju da Srbija i dalje kasni u najosetljivijim poglavljima vladavine prava
Set pravosudnih zakona koje je Srbija nedavno usvojila trenutno predstavlja glavnu prepreku za napredak u pregovorima sa Evropskom unijom i otvaranje klastera tri, a vlasti planiraju da do juna ispune ključne obaveze kako bi uklonile zastoje na evropskom putu, izjavio je za RTS šef Operativnog tima za pristupanje EU Danijel Apostolović.
Kako je naveo, politička volja za reforme postoji, ali upravo propisi iz oblasti pravosuđa predstavljaju „kamen spoticanja“ u komunikaciji sa Briselom.
Problem nije samo sadržaj zakona već i procedura njihovog usvajanja. Prema pravilima pristupnog procesa, Srbija je kao kandidat bila dužna da pre usvajanja zatraži mišljenje Venecijanske komisije i nacrte dostavi Evropskoj komisiji, što nije učinjeno na vreme.
Zbog toga je predsednica Narodne skupštine naknadno uputila zahtev za hitno mišljenje Venecijanske komisije, a vlasti su poručile da će postupiti u skladu sa preporukama kada ono stigne.
Venecijanska komisija je saopštila da će hitno mišljenje o nedavnim izmenama pravosudnih zakona u Srbiji, koje je zatražila Brnabić, biti podneto na usvajanje na plenarnoj sednici tog savetodavnog tela Saveta Evrope u junu.
Evropska komisija više puta je ukazala na probleme u vezi sa donetim zakonima i tražila njihovu reviziju i povlačenje.
Kaskanje u ispunjivanju merila
Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedan klaster na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, a ne stoji mnogo bolje ni kada je reč o poglavljima koja su otvorena.
Prema podacima koje je izneo Apostolović, u poglavljima 23 i 24, koja obuhvataju pravosuđe, borbu protiv korupcije i osnovna prava, Srbija ima 91 prelazno merilo. Do sada je ispunjeno 27, delimično 18, dok je za 46 tek započet rad. Upravo ta poglavlja, ocenjuje on, ostaju najzahtevniji deo pregovora sa EU.
Otvaranje klastera tri, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, zavisiće od političke procene država članica i procene napretka u reformama vladavine prava. Apostolović je naveo da će, osim rešavanja spornih zakona, biti važno i formiranje REM-a i nastavak diplomatskih razgovora sa članicama EU.
Sagovornik RTS-a istakao je da je cilj vlasti da najveći deo ključnih obaveza bude završen do juna, kako bi se pregovarački proces ubrzao.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Velika izlaznost i gužve na biračkim mestima mogu da motivišu neodlučne i apatične birače da izađu na izbore, objašnjava za „Vreme“ socijalna psihološkinja Ivana Jakšić
Broj birača sa Kosova porastao je za više od 20.000 u odnosu na izbore 2023. godine. Uprkos upozorenjima o tačnosti biračkog spiska, vlast tvrdi da je on „najažurniji do sada“
Rajka Galin Ćertić, direktorka REM-a od decembra 2023, dala je otkaz usred izborne kampanje, nedelju dana posle incidenta u prostorijama REM-a. Ugovor, prema Nova.rs, traži da raskine do 26. oktobra.
Više od 20 učenika drugog razreda novosadske osnovne škole obolelo je tokom boravka na Divčibarama. Institut za javno zdravlje Vojvodine u izveštaju navodi da su u kuhinji hotela zatekli nezadovoljavajuće higijenske uslove, dok uzrok bolesti nije potvrđen.
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.