Rusija opet uteruje strah „krvavim srpskim Majdanom”, a sada se i „Vreme“ apostrofira kao učesnik u ovom procesu. Gotovo iste poruke slali su iz vrha ruskih, ali i srpskih vlasti, pre manje od dve godine
„Zapad ima želju da sprovede Majdan u Srbiji, a čemu to vodi najbolje se vidi na primeru Ukrajine“, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Maja Sever, predsednica Evropske federacije novinara, kaže za „Vreme“ da izražava punu solidarnost s novinarima i novinarkama u Srbiji koji su „postali meta opasnih i potpuno neutemeljenih optužbi Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije“.
„Ovakvi napadi nisu slučajni – neovisni i profesionalni novinari su redovito meta upravo zato što profesionalno i hrabro izvještavaju u javnom interesu, osiguravajući građanima točne i provjerene informacije“, kaže Sever za „Vreme“. „Pokušaji da ih se bez ikakvih dokaza prikaže kao ‘instrumente stranog utjecaja’ nisu samo neprihvatljivi, nego su i direktna prijetnja njihovoj sigurnosti i slobodi rada. Takve tvrdnje namjerno šire nepovjerenje, otvaraju prostor za pritiske i prijetnje i imaju za cilj ušutkati kritičke glasove.“
Ona dodaje da „novinarke i novinari nisu neprijatelji – oni su brana protiv autoritarizma i temelj demokracije“, pa su napadi na njih ujedno napadi na pravo građana da budu istinito i nepristrano informirani.
Na pitanja redakcije „Vremena“, da prokomentarišu izjave SVR, iz Delegacije Evropske unije u Srbiji su nam rekli da se javimo Odeljenju za proširenje i međunarodna partnerstva pri Evropskoj komisiji. Do zaključenja ovog teksta, odgovor nije stigao.
Kao da su srpski tabloidi pisali
„Više nego neobično saopštenje Spoljne službe bezbednosti problematično je i po svojoj formi i po sadržaju, kaže za „Vreme“ Đorđe Vukadinović iz Nove srpske političke misli.
„Saopštenje SVR-a i po formi i po sadržaju najviše podseća na tekst iz nekog od srpskih režimskih tabloida. A ne bih potpuno isključio ni mogućnost da je tako i nastao“, smatra Vukadinović.
„U svakom slučaju, ovako sastavljeno i ovako plasirano, saopštenje će imati određeni politički efekat, ali mislim da će, u suštini, više škoditi ugledu Rusije među Srbima, nego što pomaže Vučiću u ovoj krizi, bez obzira što će ga on svakako maksimalno medijski i politički eksploatisati.“
Šta je rekla Zaharova 2023.
I sve se ponavlja.
„Svi ti navodni mitinzi nisu nikakvi mitinzi nego prosto izvođenje ljudi na ulice kako bi se ostvarili ciljevi koji nisu u skladu sa demokratskim procesima i u cilju promovisanja zapadnih interesa uz pomoć antiustavnih sredstava koji protivureče unutrašnjim zakonima”, rekla je Zaharova na brifingu za novinare u decembru 2023. godine.
Tada su se u zemlji održavali „Protesti protiv nasilja“, koji su zapravo počeli još u proleće i leto iste godine, kada su se u državi desile dve neverovatne tragedije – Ribnikar i Dubona i Malo Orašje.
U Srbiji je zatim došlo do vanrednih izbora na svim nivoima, izbora i u Beogradu, koje su pratile brojne nepravilnosti, ali i krađa glasova, kako su tvrdili iz opozicije.
Zaharova je tada rekla da se protesti u Srbiji organizuju po ranije korišćenim „šablonima iz zapadnih priručnika“ i da su Evropska unija i SAD nesposobne u posredovanju u dijalogu Srbije i Kosova.
„Nedelju dana nakon vanrednih izbora za Skupštinu Republike Srbije, pod izgovorom da se desila navodna prevara, pokušano je da se ‘majdanizuju’ ulični protesti u Beogradu“, rekla je ona na konferenciji za štampu.
Tako je Ana Brnabić posle izbora 2023. ponavljala da je „bilo potpuno jasno da opozicija ovo priprema tokom cele kampanje”, jer da nisu bili predstavili nikakav plan, već da je njihova kampanja bila fokusirana na „mržnju prema Vučiću”.
Pa je zaključila: „Planirali su Majdan u Beogradu, da na vlast dođu revolucijom – to neće proći.”
Kako to već biva u naprednjačkim redovima kad se zavrti neki slogan, gde je Brnabić stala nastavio je Miloš Vučević konstatacijom da „Đilasova opcija drugu politiku ni nema” do da „majdanizuje” Srbiju, jer da oni “konstantno žele da izazovu tenzije, sukobe, dehumanizuju političke protivnike putem svojih medija, šire mržnju, laži i najgnusnije uvrede na račun predsednika Vučića i njegove porodice…”
Raša tudej „zagrebala po površini“
Ruski nezvanični javni servis Raša tudej, koji posluje i u Srbiji, odmah je 15. septembra, napisao da, „kada se malo zagrebe po površini, dođe se do te neraskidive donatorske veze Evropska unija – Velika Britanija“.
„Kada se pogledaju rubrike rezervisane za donatore nevladine organizacije Link iz Sombora, mnogo toga postaje jasnije – Ambasada Velike Britanije u Beogradu, Evropska unija, Fondacija Trag, Fondacija UK aid koji finansira Ministarstvo za spoljne poslove Velike Britanije“, piše Raša tudej i podseća da je policija u februaru pokrenula istragu protiv četiri nevladine organizacije – CRTA, Građanske inicijative, Centar za praktičnu politiku i Trag fondacije, zbog sumnje da su nenamenski trošili sredstva dobijena od Američke agencije za razvoj (USAID).
„Od ovog momenta istraga se nije pomerila i ne zna se šta je sa tragovima koji su pronađeni u nevladinim organizacijama, iako je jasno kuda oni vode“, dodaje ovaj mediji.
NUNS: Novinari u direktnoj opasnosti
Iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) upozorili su, nakon izjave Ruske spoljne obaveštajne službe da „širenje teorija zavere i dezinformacija skreće pažnju sa stvarnih protesta i ugrožava pravo javnosti da bude istinito i nepristrasno informisano“. Takođe, podsećaju da su novinari već izloženi napadima, pretnjama i pritiscima, dok ovakve izjave dodatno otežavaju njihov rad i stvaraju atmosferu nesigurnosti i nepoverenja.
„Novinarke i novinari profesionalno izveštavaju o protestima i njihova je dužnost da javnosti prenesu tačne i potpune informacije o događajima od značaja. Međutim, izjave poput ove, koje bez dokaza insinuiraju strane zavere, dovode novinare i medije u direktnu opasnost“, saopštio je NUNS.
NUNS apeluje na sve domaće i strane aktere da se suzdrže od plasiranja politički motivisanih tvrdnji koje ugrožavaju novinare i medije.
„Naša obaveza i dalje ostaje jasna: da štitimo pravo novinara da slobodno i bezbedno rade svoj posao, kao i pravo građana na tačne i objektivne informacije. Novinarke i novinari nisu i ne smeju biti kolateralna šteta političkih obračuna. Oni su stub slobodnog i demokratskog društva i moraju imati punu podršku i zaštitu institucija i društva u celini“, poručuju iz NUNS-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Iako su teme njegovih obraćanja uglavnom bile svedene na nekoliko oblasti – proteste, izbore, krizu, ekonomiju i međunarodnu politiku – predsednik Srbije Aleksandar Vučić se tokom 2025. javnosti obratio čak 411 puta
„Je l’ normalno da u ovoj Srbiji nema mesta za jednog Novaka Đokovića“, upitao je bivši ministar Branko Ružić. I zaista, nosilac ovogodišnje nagrade Globe Sports Award za dostignuća u sportu kuju mu je uručio Kristijano Ronaldo i najbolji teniser svih vremena za režimske medije ne postoji
Rešenjem direktora policije je za načelnika Uprave kriminalističke policije postavljen potpukovnik Marko Kričak. Dosadašnji komandant JZO proslavio se u javnosti optužbama da je hvatao demonstrante po ulicama. Pojedini studenti su ga optužili za mlaćenje i pretnje silovanjem
Policija je rasturila blokadu meštana u Botunu koji su telima sprečavali početak radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon privođenja aktivista i lokalnih političara lider Demokratske narodne partije Milan Knežević zapretio je da će napustiti Vladu. Odmah je dobio podršku Aleksandra Vučića
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!