img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Mađarska i Jermenija: Ubistvo sekirom u Budimpešti

25. mart 2022, 16:31 Robert Čoban
AP Photo/Laszlo Balogh
Orban objavio da se sastao sa “dobrim prijateljem”
Copied

Oficir Armije Azerbejdžana Ramil Safarov u Budimpešti je sekirom gotovo odsekao glavu jermenskom oficiru  Gurgenu Margarjanovu. Obojica su bila na tromesečnom seminaru NATO-a u sklopu Partnerstva za mir. Safarov je pravosnažno osuđen u Mađarskoj, ali je Vlada Viktora Orbana odlučila da ubicu izruči Azerbejdžanu gde je pušten na slobodu i unapređen u čin majora. Jerminija je potom prekinula diplomatske odnose sa Mađarskom

U senci rata u Ukrajini kod mnogih naroda javili su se strahovi da bi i njih mogla da snađe slična sudbina. Tako, na primer, Jermeni strahuju da bi Azerbejdžan i Turska mogli da iskoriste činjenicu da je Rusija sada oslabljena i da ne može da se fokusira na dva fronta, pa da ponovo napadnu Nagorno Karabah ili čak gore od toga, da zauzmu celu Jermeniju i dovrše ono što su započeli i pokušali 2015.

Slične strahove imaju i Srbi na Kosovu i Metohiji i Republici Srpskoj,  ali i brojni drugi narodi Kavkaza i Centralne Azije.

Tim povodom zanimljiva je priča koju sam čuo od Ašota Havakimijana, ambasadora Jermenije u Srbiji. Pitao sam ga zašto Jermenija „pokriva“ Srbiju iz ambasade u Pragu, smatrajući da je Budimpešta bliža. Odgovorio mi je suvo: „Jermenija i Mađarska nemaju diplomatske odnose!“

Deset godina je prošlo otako su Mađarska i Jermenija, dve geografski udaljene zemlje koje nikada nisu ratovale, prekinule diplomatske odnose.

Napad sekirom

Ambasador Havakimijan mi je ispričao detalje događaja iz 2004. za koji javnost u Srbiji gotovo da uopšte ne zna. Sem njegovog teksta u „Politici“ gde taj događaj pominje u jednoj rečenici, na internetu gotovo da nema ni jedne druge informacije.

U Budimpešti je 19. februara 2004. u 5 časova ujutru u sobu u kojoj je spavao 25-godišnji oficir Vojske Jermenije Gurgen Margarjanov, upao oficir Armije Azerbejdžana  Ramil Safarov i sa više udaraca sekirom odsekao glavu mladom jermenskom kolegi. Obojica su bila u Budimpešti na tromesečnom NATO-seminaru u sklopu programa Partnerstvo za mir.

Azerbejdžanskog oficira sa sekirom u ruci ugledao je Margarjanov cimer, mađarski oficir Balaž Kuti. Počeo je da viče na Azerbejdžanca da prestane, a ovaj mu je rekao da njega neće ni taknuti. Onda je još nekoliko puta udario Margarjana sekirom. „Izraz lica mu je bio kao da je zadovoljan jer je upravo obavio nešto veoma važno!“, ispričao je na suđenju Mađar.

ramil-safarov-2-830×0
Suđenje Ramilu Safarovu / Foto: Profimedis

Autopsijom je utvrđeno da je Safarov svojoj žrtvi naneo 16 udaraca sekirom po vratu i glavi. Ubica je planirao da ode u susednu sobu i ubije i drugog Jermena ali su vrata bila zaključana. U međuvremenu, Mađar je otrčao po pomoć a policija se vrlo brzo pojavila i uhapsila Safarova.

Safarov je priznao zločin, a policajac koji je bio na licu mesta posvedočio je da je glava žrtve bila praktično odvojena od tela.

Unapređenje ubice

Advokati Safarova pokušali su da ubede sudije kako je ubica bio psihički nestabilan i da je bolovao od postraumatskog sindroma koji je zadobio tokom Prvog rata u Nagorno Karabahu. Kao motiv ubistva navodi se da je Margarjan navodno „uvredio azerbejdžansku zastavu“.

Sud u Budimpešti je 2006. Safarova osudio na doživotnu robiju bez mogućnosti pomilovanja pre 2036. Činilo se da je pravda za ovaj jezivi zločin zadovoljena.

Šest godina kasnije, nakon dolaska Viktora Orbana na čelo mađarske Vlade, vlast je neočekivano donela odluku da izruči Safarova Azerbejdžanu kako bi tamo nastavio da služi kaznu. Čim je Safarov stupio na tlo Azerbejdžana, tamošnji predsednik Ilham Alijev ga je pomilovao, a ubica je dočekan kao narodni heroj i unapređen u čin majora.

Prekid diplomatskih odnosa

Mediji u Mađarskoj su tada podsetili da je nekoliko meseci ranije Viktor Orban posetio glavni grad Azerbejdžana Baku gde je razgovarao o „energetskim i ekonomskim temama“.

Poverenica za ljudska prava u Azerbejdžamu Emira Sulejmanova je tom prilikom izjavila da je kazna za Safarova bila prestroga i da on zapravo „treba da posluži kao primer patriotizma ostalim mladima u zemlji“.

U glavnom gradu Jermenije Jerevanu su izbile demonstracije, više stotina ljudi se okupilo ispred Konzulata Mađarske, zgradu su zasuli jajima i zapalili mađarsku zastavu. Jermenija je prekinula diplomatske odnose sa Mađarskom, a čak je i kabinet tadašnjeg Predsednika SAD Baraka Obame zatražio od Budimpešte zvanično objašnjenje za ovakav potez. Isto je učinila i Moskva ocenivši da će ovakav postupak otežati napore Kremlja da posreduje u teritorijalnom sporu oko Nagorno Karabaha.

Spomenik ubijenom vojniku

Nakon ubistva Margarjanovo telo je prebačeno u Jermeniju gde je sahranjen na vojnom groblju, a 2013. je u Jerevanu podignut spomenik njemu u čast.

Gurgen-Margaryan-monument
Spomenik Gurgenu Margarjanu u Jerevanu / Foto: Wikipedia

Evropski sud za ljudska prava je 2020. presudio da je Azerbejdžan prekršio brojne konvencije time što je pomilovao Safarova. Oni su, postupajući na zahtev porodice ubijenog jermenskog oficira, presudili da Azerbejdžan nema realan razlog da ne sprovede kaznu koja je izrečena protiv Safarova pred sudom u Budimpešti.

Parlamentarni izbori u Mađarskoj se održavaju se 3. aprila ove godine.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Azerbejdžan Baku Budimpešta Gurgen Margarjanov Jerevan Jermenija Mađarska Partnerstvo za mir Ramil Safarov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure