img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mozaik

Ljudi i oružje: Kolt .45

17. jul 2022, 10:45 Miloš Vasić
Foto: Wikipedia.org
Legendarni pištolj: Kolt .45
Copied

Legendarno službeno oružje američke vojske tokom više od sedamdeset godina i danas je omiljeni pištolj svih ozbiljnih ljudi na planeti. Nema pištolja koji je više bio kopiran i oko koga je napravljeno više legendi i mistifikacija – sa dobrim razlozima

Yo traigo mi cuarenta y cinco

(Anonimni meksički marijači orkestar, Nogales, 1985)

 

Sve je to počelo negde krajem XIX i početkom XX veka, u kolonijalnim avanturama. Britanci u Sudanu, a Amerikanci u svojoj filipinskoj avanturi došli su do zaključka da sa tadašnjim divljacima imaju problem: nikako da shvate da su mrtvi kad ih se pogodi iz tadašnjeg standardnog pešadijskog oružja. Kako kaže Ijan Hog (Jane’s), priznati stručnjak, „prosečan evropski vojnik kad bi bio ranjen metkom, seo bi i sav srećan čekao bolničare; takav stoički stav nije, međutim, bio svojstven ‘divljacima’ koji se ne bi obazirali na prostrelnu ranu brzim metkom sa punom metalnom košuljicom i nastavljali bi borbu“.

Sve do donošenja Haške konvencije 1899. taj problem rešavan je onim što se zvalo „dum-dum“ metak (za britanske puške Enfield .303) i „manstopper“ metak za revolvere Webley .455: ekspanzivno zrno sa mekim vrhom za pušku, tj. olovno cilindrično zrno za revolver. (Uzgred: termin „dum-dum“ potiče od britanskog arsenala u gradu Dumdum blizu Kalkute, a napravio ga je kapetan Berti Klej, da ne bude više zabuna.) Ta dva izuma, na sreću, potrajala su kratko, jer je Haška konvencija 1899. izričito zabranila upotrebu u ratu „… projektila koji ekspandiraju ili se lako spljošte u ljudskom tkivu“. Tada nastaje pojam „zaustavne moći“ ili, naučno, „relativnog indeksa onesposobljavanja“.

SAD su na Filipinima imale sličan problem: vojska je tada imala revolvere kal. .38 (9 mm) relativno male snage; metak .38 specijal tek je bio u testiranju, ali ni on nije zaustavljao filipinske gerilce u „amoku“ (ubilačkom besu; relativan termin, eufemizam za visoku motivaciju); posle će se u Vijetnamu pokazati da metak .223 (5,56 X 45 mm NATO, za pušku M-16) ne zaustavlja motivisanog borca u jurišu tek tako…

Na osnovu tih zabrinjavajućih iskustava Armija SAD raspisala je konkurs za ručno vatreno oružje početkom XX veka; prvi testovi počinju 1908. godine, a revolveri su bili praktično isključeni. Samo dva ozbiljna kandidata došla su do finiša: Georg Luger i Džon Mozes Brauning. Uslov je bio da pištolj bude sagrađen oko metka kalibra najmanje .45 inča (11, 43 mm) i da izmenljivi šaržer ima bar sedam metaka. Zaustavna i vatrena moć, dakle, bile su ključni parametri. O Georgu Lugeru bilo je reči ranije.

Džon Mozes Brauning

Džon Mozes Brauning, mormon i neverovatno talentovan dizajner vatrenog oružja, izmislio je negde do 1935. godine manje-više sve što se na planu poluautomatskog i automatskog oružja izmisliti moglo: od malokalibarskih pušaka kal. .22, do teškog mitraljeza kal. .50 (12,7 mm); sve je i danas u upotrebi.

Svestan budućnosti automatskog pištolja, počeo je već 1896. da radi na projektu velikog pištolja za vojsku, izbegavajući mane postojećih dizajna (braće Mauzer, Borharta i Lugera). Posle par neuspelih prototipova, finalizovao je pištolj oko metka .45 i 1911. to oružje postaje službeni pištolj američke vojske pod oznakom M-1911, ubedljivo pobedivši prototip Georga Lugera.

Do 1926. ti pištolji imali su na desnoj strani zatvarača velikim slovima utisnuto „US Army cal. .45„, da ne bi bilo zabune. Prve ugovore dobile su firme „Colt“ i arsenal u Springfildu, a kada je počeo Prvi svetski rat i „Remington UMC„; u rat SAD ulaze sa 55.530 pištolja M-1911; završavaju ga sa oko 450. 000 (manji deo, oko 13.000 iz „Remingtona„).

Oko metka .45 ACP (Automatic Colt Pistol; kasnije samo .45 Auto) tokom Prvog svetskog rata, u nedostatku pištolja, sagrađena su i dva revolvera M-1917, kod firmi „Colt“ i „Smith & Wesson„; ti revolveri vuku se još uvek okolo, ali nisu bitni za priču.

Zustavna moć metka

Što se zaustavne moći metka .45 ACP tiče, bila je i ostala impresivna. Konzervativni pristup kaže da je velik i spor projektil uvek bolji od malog i brzog: cilj je da se na cilj prenese što više energije, a mali i brzi projektili pokazuju sklonost da kroz cilj prolete. S druge strane, Haška konvencija zabranila je ekspanzivna zrna, koja bi jedino mogla tu da pomognu. Balistička svojstva metka .45 ACP su otprilike zlatna sredina koja se mogla postići i koja – uprkos velikim naporima – još nije premašena. Tu se balansira više parametara: masa oružja i metka, kapacitet šaržera, polazna brzina i trzaj, efekat na cilju.

Danas se metak 9 X 19 mm (Lugerov) smatra idealanim, ali godinama su trajali pokušaji da se napravi nešto veće, a slično; nisu bili uspešni – osim starog dobrog .45 ACP. Sa masom zrna (prosečnom, vojnom) od 15,16 grama i isto tako prosečnom polaznom brzinom od najmanje 250, a najviše 300 metara u sekundi (varijeteta te municije praktično je bezbroj), efekat na cilju je impresivan (najmanje 474 džula).

Velik, težak i jednostavan

Pištolj sam po sebi veoma je jednostavan i inteligentno smišljen: ima ukupno 43 dela i rastavlja se do poslednjeg bez ikakvog dopunskog alata. Velik je i težak (kilo i nešto, prazan); na prvi pogled ima velike tolerancije i klepeće, ali je zbog toga otporan na blato, prljavštinu i pesak; preciznost, međutim, nije ugrožena. Uostalom, taj pištolj ima uzajamno razmenljive delove i zato se numeriše samo ram; to svedoči o vrhunskom kvalitetu izrade.

Princip rada je kratak trzaj cevi i kratak trzaj zatvarača, sa cevi koja pada i odbravljuje se iz zatvarača jer je vezana spojkom za ram. Kasnije će Brauning taj sistem usavršiti do kraja u svom modelu HP iz 1935; rešenje je nenadmašeno do danas. Primedbe se uglavnom odnose na jačinu pucnja i trzaj, što je vojskama uvek problem – zbog obuke. Trzaj jeste značajan, ali nije nesavladiv; naprotiv. Strelci kažu da im je veći problem to što prazne čaure hoće da im padaju na glavu tokom pucanja.

Pištolj je inače konstruktivno neobično bezbedan: ima automatsku kočnicu (ne može da opali ako se drška ne drži kako treba) i izuzetno pouzdanu mehaničku kočnicu, tako da je savršeno bezbedan ako se nosi sa metkom u cevi i zapetim orozom, a zakočen (cocked and locked).

Sitne modifikacije

Sitne modifikacije, pre svega ergonomske, učinjene su 1926. i od 15. juna te godine pištolj se zove M-1911A1. To je ostala konačna verzija. Zovu ga različito: Vladin model (Government Model), 1911, Kolt .45 itd. U Drugom svetskom ratu, pod vladinim ugovorom, proizvodile su ga razne fabrike: „Colt„,“Remington Rand„, „Union Switch & Signal“ (USS),“Ithaca„, „Sprigfield“ i (veoma malo) „Singer„. Tokom rata napravljeno je oko 1,8 miliona; uz oko 150.000 kupljenih između dva rata, Vlada SAD kupila ih je oko 2,5 miliona od 1911.

Komercijalnu proizvodnju ne računamo, ali je procena da ih danas ima najmanje šest miliona u ispravnom stanju. Dobar deo otišao je kao vojna pomoć raznim saveznicima, od Jugoslavije (bacani su padobranom, pa su bili deo vojne pomoći SAD 1954 – 1956), pa do Južnog Vijetnama. Licence za M-1911A1 prodate su Kanadi, Argentini (Ballester Molina), Norveškoj i Brazilu, ali je pištolj kopiran na sve strane, najviše u Španiji (Llama, Star). Na bazi tog sistema nastala je gomila raznih velikih pištolja, od Tokareva TT, do raznih egzotičnih modela. O različitim američkim nadgrađivanjima i varijacijama i da ne govorimo: ima ih na stotine, zaključno sa verzijom za levoruke, gde su komande smeštene na suprotnu stranu, a prazne čaure lete ulevo.

Verovatno najveći omaž Koltu .45 je film Voltera Hila The Last Man Standing, verzija Kurosavinog klasika Yojimbo (Telesna straža): tamo Brus Vilis sa dva Kolta .45 izvodi impresivnu koreografiju sa skakanjem i pucanjem. Uzgred: filmski oružari kažu da se iz Četrdesetpetice ne može pucati ćorcima (mehanizam je tako fino uravnotežen), nego se koristi verzija kalibra 9 mm. A najveći omaž Džonu Mozesu Brauningu je da se metak kalibra .45 ACP dan-danas koristi i u najmodernijim pištoljima poslednje generacije, od Gloka do hrvatskog HS-2000.

„Vreme“ broj 841, 15.02.2007.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Džon Mozes Brauning kolt 45
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropsko prvenstvo u Rigi

01.septembar 2025. M. L. J.

SNS batinaši u Rigi: „Upravo su me presrela petorica“

Vesti o SNS batinašima na Evropskom prvenstvu u košarci potvrdio je doktorand Bogdan Raonić, koji je napisao je na mreži X da ga je presrela grupa u Rigi

Bledski strateški forum

01.septembar 2025. B. B.

Hrvatski premijer Plenković: „Srbija je na ivici građanskog rata“

„Imate Srbiju s više od dve godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutrašnjih nemira i demonstracija, na ivici građanskog rata“, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković

16 minuta tišine

01.septembar 2025. I.M.

Nastavnik priveden nakon odavanja pošte u Zemunu pušten na slobodu

Na snimku koji su studenti Poljoprivrednog fakulteta objavili na društvenoj mreži X vidi se kako policija privodi nastavnika iz OŠ „Svetozar Miletić“ na Avijatičarskom trgu, neposredno nakon šesnaestominutne tišine

Izbori u Zaječaru, 8. jun 2025.

Lokani izbori

01.septembar 2025. K. S.

Bezvlašće u Zaječaru: Sud poništio konstitutivnu sednicu, opozicija traži nove izbore

Viši sud u Zaječaru proglasio je nelegitimnom konstitutivnu sednicu Skupštine grada održanu početkom avgusta. Opoziciona koalicija „Promena u koju verujemo” tvrdi da Zaječar nema gradonačelnika ni predsednika skupštine i traži uvođenje privremenih organa i izbore. Vlast za sada ćuti

Parada u Pekingu

01.septembar 2025. K. S.

Vučić sa Sijem i Putinom u Pekingu: Poseta Kini usred političke krize

Aleksandar Vučić odlazi u Kinu na obeležavanje 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, gde će razgovarati sa predsednicima Kine i Rusije, dok analitičari upozoravaju da odlazak dolazi u osetljivom trenutku za Srbiju

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure