img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje komandantima OVK

Kristofer Hil: Kao pripadnik OVK Hašim Tači ni o čemu nije odlučivao

12. novembar 2025, 17:07 B. B.
Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova. Foto: Printskrin/Youtube/Kosovo Specialist Chambers
Kristofer Hil
Copied

Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova

Penzionisani diplomata, nekadašnji specijalni izaslanik Sjedinjenih Država tokom rata na Kosovu i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je pred Specijalnim sudom u Hagu da nekadašnji predsednik i premijer Kosova Hašim Tači nije komandovao Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), kao i da ta formacija nije imala hijerarhijsku strukturu.

Hil je kao svedok odbrane svoj stav izneo na suđenju Tačiju i drugim optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom rata na Kosovu, kada su bili deo OVK.

Osima Tačija u Hagu se sudi i nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju i nekadašnjem lideru parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje u Skupštini Kosova Redžepu Seljimiju. Sva četvorica negiraju optužbe.

„Tači je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka“

Hil je rekao i da Tači nije mogao da donosi odluke u ime OVK tokom pregovora u Rambujeu, te da „nije bio komandant“, već da je morao „da pita komandante na Kosovu kako bi izneo svoj stav“.

Suđenje za ratne zločine Hašimu Tačiju: Optužen za mučenja, ubistva, progone

„Možda nije bio toliko moćan kako je izgledalo spolja, jer je svaka odluka koju je donosio bila rezultat mnogih prethodnih konsultacija. Moj utisak je da je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka. Taj utisak je imao smisla kada nam je rekao da ne može da se složi s onim što je dogovoreno u Rambujeu, i kao primer naveo da bi ga ubili kada bi se složio bez konsultacija. Donosilac odluka ne daje takav komentar. Shvatio sam da mu je povereno da prikuplja informacije. Povereno mu je da predstavi argumente OVK, ali mu nije povereno da donosi odluke, nije mu ostavljena uloga odlučivanja“, rekao je Hil о Tačiju.

Naveo je i da „nije siguran“ da je Tači bio jedan od osnivača OVK-a.

„Tači govorio blago i promišljeno“

Opisujući svoj prvi susret sa Tačijem 1998. godine, Hil ga je opisao kao osobu koja je govorila „blago i promišljeno“.

„Stekao sam utisak da je više pripadaо akademskom okruženju nego vojnom“, rekao je Hil o Tačiju.

Na pitanje advokata odbrane o tvrdnjama Slobodana Miloševića da je Tači bio „veliki ratnik i da je učestvovao u ubistvima“, Hil je odgvorio da je procenio da Tači nije onakav kako ga je Milošević opisao i da takve stvari o Tačiju „nije čuo ni od koga“.

Ubiti za domovinu i Tačija

Hil je naglasio da učestvuje u ovom procesu jer „ne veruje, niti je ikada čuo, da je Tači tokom rata naredio bilo kakve nezakonite aktivnosti“.

„Oružani oslobodalički pokret“

Govorеći o Jakupu Krasnićiju, Hil je naveo da ni on „nije bio jedna od ključnih figura OVK“.

Za Seljimija je rekao da se „ne seća da je imao visoku poziciju u OVK“.

Prema rečima bivšeg ambasadora u Beogradu, najveći problem za SAD je bio da pronađu ljude koji su mogli da govore u ime OVK i da zatim pregovaraju s njima.

Za OVK Hil je rekao da je bila organizacija „bez vertikalne strukture i bez hijerarhijske organizacije“.

Sudija Fergal Gejnor pitao je Hila da li se slaže da OVK može da se opiše kao „oružani oslobodilački pokret“.

Hil je odgovorio potvrdno, ali je dodao da je OVK imala „grupe koje su delovale po svom nahođenju“.

„Sa Ademom Demaćijem nije moglo da se sarađuje“

Hil јe istakao i da šef političkog krila OVK Adem Demaći „nije bio osoba s kojom je moglo da se sarađuje“, da je imao „oštre stavove prema Srbiji“ i „neku vrstu ogorčenosti“, jer je bio zatvorenik.

„On nije bio osoba s kojom јe moglo da se sarađuje, radi na dokumentu. Imao je vrlo snažne stavove, ali je u smislu saradnje bio težak i mi nismo bili zainteresovani da ga promovišemo“, rekao je Hil.

„Gelbard nazvao OVK terorističkom“

Na pitanje odbrane da li je Robert Gelbard, izaslanik za Balkan u administraciji nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, nazvao OVK terorističkom organizacijom, Hil je odgovorio potvrdno.

Hil je objasnio da je Gelbard tu kvalifikaciju zasnovao na svom iskustvu u Latinskoj Americi.

„Postojale su brojne kritike na račun izjave Gelbarda da je OVK bila teroristička organizacija, a govorilo se da je to ubrzalo događaj, odnosno napad na porodicu Jašari. Gelbard kao da je dao zeleno svetlo da se to desi. Verujem da za to nema dokaza, ali o tome se diskutovalo, jer ako američki izaslanik nazove OVK terorističkom organizacijom, kao da daje signal Srbima da preduzmu akciju protiv njih“, rekao je Hil.

 

Tagovi:

Hašim Tači Ratni zločini Kristofer Hil Kosovo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Izbori 2026.

08.novembar 2026. S. Ć.

Preliminarni rezultati za nacionalne savete tek sutra u 20 časova

U 20 časova se zatvara 949 biračkih mesta na kojimna se glasa za nacionalne savete nacionalnih manjina. Preliminarni rezultati tek sutra u 20 časova

Vesti

08.novembar 2026. S. Ć.

Računi Instituta Torlak opet u blokadi

Institut Torlak je dva dana u blokadi. Ovo se dešava drugi put za više od godinu dana

Saobraćajna nesreća u Hrvatskoj

Vesti

08.novembar 2026. I.C.

Srpski autobus se prevrnuo kod Zagreba: Dvoje poginulih, preko 30 povređenih

U stravičnoj nesreći u Hrvatskoj se prevrnuo autobus „Niš-ekspresa". Dve osobe su poginule, a 33 osobe su povređene, šest teže. Među nastradalima nema srpskih državljana

Predsednik opštine Inđija Marko Gašić

Vesti

08.novembar 2026. I.C.

Uhapšen predsednik opštine Inđija, direktor „Inđija puta“ i još četiri osobe

Predsednik opštine Inđija Marko Gašić i direktor „Inđija puta" privedeni su zbog sumnje da su izvrili krivično delo zloupotreba službenog položaja. Uhapšene su još četiri osobe, a za jednom se traga

Hapšenje

Vesti

08.novembar 2026. I.C.

Priveden prvi na listi „Ujedinjene Aškalije za Srbiju“, sumnja se na kupovinu glasova

Policija u Novom Sadu privela je Aziza Eminija zbog sumnje na kupovinu glasova na izborima za nacionalne savete nacionalnih manjina, prenose mediji

Komentar
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Alta banka u Beogradu

Komentar

ALTA imperija i privođenje Macure: Operacija na otvorenom srcu korumpiranog režima

ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1870
Poslednje izdanje

Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save

Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati se
Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

BIA posle političkih promena

Kako bezbedno razmontirati partijsku tajnu policiju

Raspad sistema

Hapšenja, ostavke i drugi znaci života

Savremena opera

Cirkus nemogućeg pripadanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure