img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje komandantima OVK

Kristofer Hil: Kao pripadnik OVK Hašim Tači ni o čemu nije odlučivao

12. novembar 2025, 17:07 B. B.
Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova. Foto: Printskrin/Youtube/Kosovo Specialist Chambers
Kristofer Hil
Copied

Penzionisani američki diplomata Kristofer Hil je na suđenju Hašimu Tačiju u Hagu rekao da on nije bio komandant Oslobodilačke vojske Kosova

Penzionisani diplomata, nekadašnji specijalni izaslanik Sjedinjenih Država tokom rata na Kosovu i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je pred Specijalnim sudom u Hagu da nekadašnji predsednik i premijer Kosova Hašim Tači nije komandovao Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), kao i da ta formacija nije imala hijerarhijsku strukturu.

Hil je kao svedok odbrane svoj stav izneo na suđenju Tačiju i drugim optuženima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti tokom rata na Kosovu, kada su bili deo OVK.

Osima Tačija u Hagu se sudi i nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, nekadašnjem predsedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju i nekadašnjem lideru parlamentarne grupe Pokreta Samoopredeljenje u Skupštini Kosova Redžepu Seljimiju. Sva četvorica negiraju optužbe.

„Tači je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka“

Hil je rekao i da Tači nije mogao da donosi odluke u ime OVK tokom pregovora u Rambujeu, te da „nije bio komandant“, već da je morao „da pita komandante na Kosovu kako bi izneo svoj stav“.

Suđenje za ratne zločine Hašimu Tačiju: Optužen za mučenja, ubistva, progone

„Možda nije bio toliko moćan kako je izgledalo spolja, jer je svaka odluka koju je donosio bila rezultat mnogih prethodnih konsultacija. Moj utisak je da je bio pouzdan sagovornik, ali ne i donosilac odluka. Taj utisak je imao smisla kada nam je rekao da ne može da se složi s onim što je dogovoreno u Rambujeu, i kao primer naveo da bi ga ubili kada bi se složio bez konsultacija. Donosilac odluka ne daje takav komentar. Shvatio sam da mu je povereno da prikuplja informacije. Povereno mu je da predstavi argumente OVK, ali mu nije povereno da donosi odluke, nije mu ostavljena uloga odlučivanja“, rekao je Hil о Tačiju.

Naveo je i da „nije siguran“ da je Tači bio jedan od osnivača OVK-a.

„Tači govorio blago i promišljeno“

Opisujući svoj prvi susret sa Tačijem 1998. godine, Hil ga je opisao kao osobu koja je govorila „blago i promišljeno“.

„Stekao sam utisak da je više pripadaо akademskom okruženju nego vojnom“, rekao je Hil o Tačiju.

Na pitanje advokata odbrane o tvrdnjama Slobodana Miloševića da je Tači bio „veliki ratnik i da je učestvovao u ubistvima“, Hil je odgvorio da je procenio da Tači nije onakav kako ga je Milošević opisao i da takve stvari o Tačiju „nije čuo ni od koga“.

Ubiti za domovinu i Tačija

Hil je naglasio da učestvuje u ovom procesu jer „ne veruje, niti je ikada čuo, da je Tači tokom rata naredio bilo kakve nezakonite aktivnosti“.

„Oružani oslobodalički pokret“

Govorеći o Jakupu Krasnićiju, Hil je naveo da ni on „nije bio jedna od ključnih figura OVK“.

Za Seljimija je rekao da se „ne seća da je imao visoku poziciju u OVK“.

Prema rečima bivšeg ambasadora u Beogradu, najveći problem za SAD je bio da pronađu ljude koji su mogli da govore u ime OVK i da zatim pregovaraju s njima.

Za OVK Hil je rekao da je bila organizacija „bez vertikalne strukture i bez hijerarhijske organizacije“.

Sudija Fergal Gejnor pitao je Hila da li se slaže da OVK može da se opiše kao „oružani oslobodilački pokret“.

Hil je odgovorio potvrdno, ali je dodao da je OVK imala „grupe koje su delovale po svom nahođenju“.

„Sa Ademom Demaćijem nije moglo da se sarađuje“

Hil јe istakao i da šef političkog krila OVK Adem Demaći „nije bio osoba s kojom je moglo da se sarađuje“, da je imao „oštre stavove prema Srbiji“ i „neku vrstu ogorčenosti“, jer je bio zatvorenik.

„On nije bio osoba s kojom јe moglo da se sarađuje, radi na dokumentu. Imao je vrlo snažne stavove, ali je u smislu saradnje bio težak i mi nismo bili zainteresovani da ga promovišemo“, rekao je Hil.

„Gelbard nazvao OVK terorističkom“

Na pitanje odbrane da li je Robert Gelbard, izaslanik za Balkan u administraciji nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona, nazvao OVK terorističkom organizacijom, Hil je odgovorio potvrdno.

Hil je objasnio da je Gelbard tu kvalifikaciju zasnovao na svom iskustvu u Latinskoj Americi.

„Postojale su brojne kritike na račun izjave Gelbarda da je OVK bila teroristička organizacija, a govorilo se da je to ubrzalo događaj, odnosno napad na porodicu Jašari. Gelbard kao da je dao zeleno svetlo da se to desi. Verujem da za to nema dokaza, ali o tome se diskutovalo, jer ako američki izaslanik nazove OVK terorističkom organizacijom, kao da daje signal Srbima da preduzmu akciju protiv njih“, rekao je Hil.

 

Tagovi:

Ratni zločini Kristofer Hil Kosovo Hašim Tači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Kad uđu u EU, i za građane Srbije će morati da važi pravilo od 90 dana maksimalnog boravka godišnje u ovoj zemlji

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Beograd

24.jul 2026. S. Ć.

Nova ekonomija: Poništen je tender za rekonstrukciju Kalenić pijace

Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra

Mediji i izbori

24.jul 2026. Andrej Ivanji

„Predrag Voštinić smanjio želudac“: Kako režimski mediji udaraju po „blokaderskoj listi“

Ako je kampanja protiv političke konkurencije u režimskim medijima ovakva pre nego što su izbori raspisani, kroz kakvog će tek toplog zeca prolaziti predstavnici „blokaderske liste“ jednog dana, kada se Vučić bude smilovao da saopšti kada će se i za šta glasati

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure