Na Beogradskom sajmu je od 25. do 27. novembra održan Games.con, najveći festival video igara i pop kulture u regionu. Nakon dvogodišnje pauze konvencija se vratila u velike hale gde je na hiljade posetilaca imalo priliku da zajedno igra video igre i učestvuje u nagradnim igrama. A tu je bilo i kosplej (cosplay) takmičenje - umetnost igre u ručno pravljenim kostimima koja je doživela renesansu nakon pandemije
Nekoliko hiljade ljudi prošetalo je tokom tri dana duž dve hale Beogradskog sajma kako bi videli šta ima na jednom od najpopularnijih festivala pop kulture u regionu – Games.con. Reklo bi se da su video igre doživele vrhunac tokom pandemije, kada su svi bili zatočeni u svoja četiri zida. Međutim, ovaj festival je pokazao da mladi ljudi širom Srbije neumoljivo nastavljaju sa svojim partijama – čak i kada mogu da izađu iz kuće.
Video igre su hobi koji ne bira vreme i mesto, ali za razliku od njih, kreativni proces koji je čekao trenutak da ponovo ugleda svetlost dana bio je kosplej (cosplay). Costume play – umetnost koja je potekla iz japanskog govornog područja tokom devedesetih godina, bila je posebno popularna na ovogodišnjem Games.con-u. Gosti festivala koji su se na kosplej takmičenju pojavili u raznobojnim kostimima, od kojih je većina ručna radinost, prikazali su likove iz video igrica, filmova, serija ili drugih franšiza i preneli ih u stvarnost.
Da kosplej nije samo obično paradiranje u kostimima kao na karnevalima ili za Noć Veštica, mogle su da potvrde i reakcije publike tokom takmičenja. Njihovi omiljeni likovi su stajali pred njihovim očima, a kostimirani takmičari, kosplejeri, su se trudili da im verodostojno udahnu život – imitirali su ih, pevali i plesali uz njihove pesme, borili se na sceni sa njihovim oružjem u rukama. Tokom nekoliko minuta nastupa svaki takmičar se potrudio da publici prikaže svoj fiktivi karakter kao da je deo našeg realnog univerzuma.
Kompleksnost ovakvih kostima nije nešto što se može pronaći u kineskom tržnom centru. Sudije su ocene davale u četiri zasebne kategorije: najbolji oklop, najbolji šiveni kostim, najbolji nastup i najbolji junior (najmlađi učesnik na takmičenju). Tokom tri dana festivala interesovanje za kosplej je bilo toliko da su su organizatori odlučili da podele takmičenje na dva dana – jednog je održano takmičenje za najbolji kostim iz video igarica, drugog za najbolji kostim iz pop kulture.
Iz fikcije u realnost
Kosplejer Vuk Nedović, koji je osvojio nagradu za najbolji nastup, takmičio se tokom drugog dana festivala kao Ekko iz planetarno popularne video igre League of Legends.
„Čitav proces je bio haotičan jer sam tek desetak dana pred Games.con odlučio šta ću da budem i onda sam istovremeno farbao jaknu dok su se delovi štampali, pa sam ih onda lepio dok se jakna sušila. Lik Ekko je na mene ostavio najveći utisak zbog misterije koja se krije ispod njegove maske, i zbog toga što on raste kao ličnost – od malog deteta koje su štitili, do čoveka koji je posle imao svoj mali ’ćošak’ koji štiti”, objasnio je Vuk
Kaže da je koncept celog nastupa nastao kao improvizacija kada je sebi pred izlazak na binu rekao “Okej, ti si sada Ekko”, a on je pun samopouzdanja i zna da može da smisli plan u trenutku, pa je te vrline imaginarnog lika sam prisvojio.
Vuk voli „osmeh ljudi kada u kospleju vide neki lik koji vole“. Voli gužvu i uzbuđenje kada se gledaoci sa njim slikaju.
Takmičar koji je ove godine osvojio nagradu za najbolji šiveni kostim bio je kosplejer Uroš Denčić. On je na takmičenju učestvovao kao lik Cyno iz video igre Genshin Impact.
“Da bi se nešto prebacilo iz 2D-a u realni svet, potrebno je uraditi dosta modifikacija kako bi kostim izgledao dobro. Nakon prve radne verzije, počinjem da razmišljam kako će se materijal ponašati na telu i onda odlučujem da li ću ga praviti od tekstila, pene ili tražim neki drugi materijal. Postoji dosta tehnika koje se koriste tokom farbanja ili obrade materijala, ali to se sve nauči kada kreneš da se baviš kosplejom, kao i ramišljanje kako napraviti nešto što ne postoji u realnom svetu” ističe Uroš.
Lik Cyno mu je veoma drag, svidela mu se njegova estetika i količina detalja koji ga karakterišu. Kaže da je kosplej „malo nekonvencionalan hobi za naše područje“, ali da svako ko želi može njime da se bavi.
Dodaje da mu se pored komplimenata koje mu ljudi udeljuju za kostime dešavalo da mu neko priđe i zahvali mu se što je uradio kostim njihovog omiljenog lika, a da je to osećaj koji ne može da se opiše rečima, da mora se doživi.
Komjuniti održava umetnost
Jedna od posetiteljki ovogodišnjeg Games.cona Marta Vavreck je ciljano došla je na kosplej festival, ali bez namere da se takmiči. „Volim izazov kospleja da se kostim odabranog lika predstavi što bolje i što kreativnije, kao i što moram da sama nađem ili napravim stvari za lik koga kosplejujem“, kaže Marta.
I dodaje: „U kospleju se osećam slobodnije, društvenije i samopouzdanije, jer ipak treba da što bolje predstavim lik i da uživam u kospleju sa drugima“.
Ariderion, pseudonim kosplejerka sa naših prostora, tokom prethodnih godina doživela je veliki uspeh u inostranstvu. Prošle nedelje je putovala u Singapur kao gost na konvenciji na koju je bila pozvana zbog velikog interesovanja za njen rad.
„Kosplej je tokom pandemije u dorboj meri proslavio TikTok, a japanska animacija anime je u međuvremenu postala mejnstrim. Mislim da je kosplej u Srbiji i dalje daleko manje popularan nego drugde na svetu i da nemamo dovoljno konvencija koje bi ga dovoljno promovisali, a ne postoji ni odgovarajući komjuniti“, kaže Ariderion.
Međutim, definitivno postoji više interesovanja nego pre nekoliko godina, zato što mladi ljudi u Srbiji, kao svugde na svetu, prate mejnstrim trendove na internetu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.