img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Korišćenje uglja u Srbiji: Crna tačka u Evropi

05. фебруар 2022, 15:16 Jelena Kozbašić
Foto: Marija Janković
Pri vrhu najzagađenijih gradova na svetu: Nebo nad Beogradom
Copied

Srbija je četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, a približno iste rezultate imaju Poljska i Kazahstan

Štetnost uglja po zemlju je višestruka: od oslobađanja gasova sa efektom staklene bašte tokom sagorevanja do zagađenja vazduha koje ima nesagladive posledice po zdravlje ljudi. Zbog toga veliki broj zemalja teži da napusti ovaj energent. Među njima, za sada, nije i Srbija.

Kako piše protal klima 101, prema proračunima Oksfordove naučne onlajn publikacije Our Word in Data, prosečan stanovnik Srbije godišnje troši oko četiri puta više električne energije iz uglja u odnosu na evropski prosek.  U 2020. godini 3654 kilovat-časova (kWh) proizvedenih per capita u Srbiji je poteklo iz termoelektrana na ugalj. To je oko tri puta više proizvedenih „prljavih” kilovat-časova nego što potroši prosečan stanovnik sveta (1121 kWh) i čak 456 puta više od prosečnog Belgijanca (8 kWh).

Dodatno zabrinjava što je dominantna vrsta uglja koja se koristi u Srbiji niskokalorični lignit koji se smatra ugljem najnižeg kvaliteta.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje po glavi stanovnika u toku godine u Srbiji se procenjuje na 1567 kWh.

Od članica Evropske unije Poljska najviše koristi ugalj, ali je njen godišnji per capita udeo uglja u proizvodnji električne energije bolji je od srpskog i iznosi 2904 kWh.

U jednako nezavidnoj situaciji, što se tiče dekarbonizacije proizvodnje struje, nalazi se i Bosna i Hercegovina u kojoj je tokom prošle godine iz uglja generisano 3278 kWh per capita. To je dvostruko više nego u Nemačkoj (1602 kWh).

Zemlja koja je prilično odmakla u energetskoj tranziciji u Evropi jeste Švedska, a to se ogleda i kroz proizvodnju električne energije: prosečan Šveđanin potrošio je u 2020. godini čak 338 puta više struje iz obnovljivih izvora (11143 kWh) nego iz uglja (33 kWh).

Stanovnici Austrije takođe većinski konzumiraju električnu energiju zelenog porekla, odnosno oko 6116 kWh časova na godišnjem nivou naspram 80 kWh iz uglja. Slično stanje je i u Danskoj i Francuskoj.

Kako se navodi u godišnjem izveštaju Agencije za energetiku Srbije u 2020. ostvarena je ukupna proizvodnja struje od 35,54 TWh, od čega su termoelektrane na ugalj proizvele 68,6 odsto. Srbija se tako plasirala kao četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, dok su približno iste rezultate, prema podacima organizacije Ember, ostvarile Poljska i Kazahstan.

Srbija ima veliki potencijal za korišćenje energije sunca i vetra i trebalo bi da sprovede zaokret od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije. Prošlogodišnje istraživanje Evropske agencije za zaštitu životne sredine o posledicama zagađenja životne sredine po zdravlje označilo je Srbiju kao jednu od crnih tačaka u Evropi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuee na www.vreme.com

Tagovi:

Agencija za energetiku Srbije efekat staklene bašte Ekologija električna energija iz uglja emisija gasova energija sunca i vetra inedks zagađenosti Klimatske promene lignit niskokalorični lignit obnovljivi izvori energije Our Word in Data Termoelektrana Ugalj zagađenost vazduha Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kamp usred Beograda

30.мај 2025. Nemanja Rujević

Soundtrack Ćacilenda: Kosovo i Čiča Draža nad mobilnim klozetima

U sumrak trešte zvučnici iz Ćacilenda. Poneka pesma je teški treš, ali sve udaraju na patriotski nerv. Jedno reportersko posmatranje i slušanje

Predsednik Srbije

29.мај 2025. B. B.

Vučić: Gde god da odem sole nam pamet o Banjskoj

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se na RTS-u da gde god da odem „sole nam pamet o Banjskoj zbog jednog poginulog policajca“

Lisice, hapšenje

Hapšenja

29.мај 2025. K. S.

Hapšenje u Ministarstvu odbrane zbog 28 miliona dinara

Nova hapšenja u procesu borbe protiv korupcije

Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Ministarka Tatjana Macura izmislila diplomu?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure