img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Korišćenje uglja u Srbiji: Crna tačka u Evropi

05. фебруар 2022, 15:16 Jelena Kozbašić
Foto: Marija Janković
Pri vrhu najzagađenijih gradova na svetu: Nebo nad Beogradom
Copied

Srbija je četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, a približno iste rezultate imaju Poljska i Kazahstan

Štetnost uglja po zemlju je višestruka: od oslobađanja gasova sa efektom staklene bašte tokom sagorevanja do zagađenja vazduha koje ima nesagladive posledice po zdravlje ljudi. Zbog toga veliki broj zemalja teži da napusti ovaj energent. Među njima, za sada, nije i Srbija.

Kako piše protal klima 101, prema proračunima Oksfordove naučne onlajn publikacije Our Word in Data, prosečan stanovnik Srbije godišnje troši oko četiri puta više električne energije iz uglja u odnosu na evropski prosek.  U 2020. godini 3654 kilovat-časova (kWh) proizvedenih per capita u Srbiji je poteklo iz termoelektrana na ugalj. To je oko tri puta više proizvedenih „prljavih” kilovat-časova nego što potroši prosečan stanovnik sveta (1121 kWh) i čak 456 puta više od prosečnog Belgijanca (8 kWh).

Dodatno zabrinjava što je dominantna vrsta uglja koja se koristi u Srbiji niskokalorični lignit koji se smatra ugljem najnižeg kvaliteta.

Udeo obnovljivih izvora u proizvodnji struje po glavi stanovnika u toku godine u Srbiji se procenjuje na 1567 kWh.

Od članica Evropske unije Poljska najviše koristi ugalj, ali je njen godišnji per capita udeo uglja u proizvodnji električne energije bolji je od srpskog i iznosi 2904 kWh.

U jednako nezavidnoj situaciji, što se tiče dekarbonizacije proizvodnje struje, nalazi se i Bosna i Hercegovina u kojoj je tokom prošle godine iz uglja generisano 3278 kWh per capita. To je dvostruko više nego u Nemačkoj (1602 kWh).

Zemlja koja je prilično odmakla u energetskoj tranziciji u Evropi jeste Švedska, a to se ogleda i kroz proizvodnju električne energije: prosečan Šveđanin potrošio je u 2020. godini čak 338 puta više struje iz obnovljivih izvora (11143 kWh) nego iz uglja (33 kWh).

Stanovnici Austrije takođe većinski konzumiraju električnu energiju zelenog porekla, odnosno oko 6116 kWh časova na godišnjem nivou naspram 80 kWh iz uglja. Slično stanje je i u Danskoj i Francuskoj.

Kako se navodi u godišnjem izveštaju Agencije za energetiku Srbije u 2020. ostvarena je ukupna proizvodnja struje od 35,54 TWh, od čega su termoelektrane na ugalj proizvele 68,6 odsto. Srbija se tako plasirala kao četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, dok su približno iste rezultate, prema podacima organizacije Ember, ostvarile Poljska i Kazahstan.

Srbija ima veliki potencijal za korišćenje energije sunca i vetra i trebalo bi da sprovede zaokret od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije. Prošlogodišnje istraživanje Evropske agencije za zaštitu životne sredine o posledicama zagađenja životne sredine po zdravlje označilo je Srbiju kao jednu od crnih tačaka u Evropi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjuee na www.vreme.com

Tagovi:

Agencija za energetiku Srbije efekat staklene bašte Ekologija električna energija iz uglja emisija gasova energija sunca i vetra inedks zagađenosti Klimatske promene lignit niskokalorični lignit obnovljivi izvori energije Our Word in Data Termoelektrana Ugalj zagađenost vazduha Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti u Srbiji

16.септембар 2025. K. S.

Protest podrške uhapšenim poljoprivrednicima u sredu u Novom Sadu

Zbog hapšenja četvorice poljoprivrednika na protestu u Novom Sadu u ponedeljak (15. septembar), studenti i zborovi građana organizuju skup podrške

Evropska komisija

16.септембар 2025. K. S.

Kos: EU zabrinuta za vladavinu prava u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Severnoj Makedoniji

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, izjavila je da je EU zabrinuta za vladavinu prava u državama kandidatima za članstvo

Glasačka kutija u Zaječaru

Lokalni izbori

16.септембар 2025. K. S.

Paunović: Osnova za ponavljanje izbora u Zaječaru nema

Posle lokalnih izbora i političke krize koja je nastupila u Zaječaru, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović kaže da osnova za ponavljanje izbora nema

Napadi na „Vreme“

16.септембар 2025. Marija L. Janković

„Majdanizacija“ Srbije: Sve je isto kao 2023, samo još gore

Rusija opet uteruje strah „krvavim srpskim Majdanom”, a sada se i „Vreme“ apostrofira kao učesnik u ovom procesu. Gotovo iste poruke slali su iz vrha ruskih, ali i srpskih vlasti, pre manje od dve godine

Predsednik Srbije

16.септембар 2025. B. B.

Vučić: Hvala ruskim partnerima na obaveštenjima o „Majdanu“ u Srbiji

„Mi smo spremni za to, spremni smo odavno za to, bili smo spremni i 15. marta. Hvala ruskim partnerima na obaveštenjima. Naša služba će ih dodatno kontaktirati. Mi ćemo Srbiju sačuvati, odbraniti i zaštiti“, rekao je Vučić

Komentar

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Beograd, 15. mart

Komentar

Normalni ljudi i policijska brutalnost: Ostati čitav, u inat

Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure