img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Preporuka

Knjiga po kojoj je Bjela snimio film

22. август 2023, 19:33 Sonja Ćirić
Copied

U romanu Gorana Milašinovića „Slučaj Vinča“ ima jedan sporedni lik, zove se mala radijacija, koji samo čeka nekog ko će je učiniti gospodarem života celog sveta

Da Goran Milašinović nije objavio roman „Slučaj Vinča“ , Dragan Bjeloglić ne bi snimio film „Čuvari formule“ i ne bi, između ostalog dobrog što je postigao, podsetio javnost na ovu knjigu objavljenu  2017. godine („Laguna“), dakle pre  rata u Ukrajini koji je opasnost od nuklearnog zračenja učinio realnom.

Knjiga, kao što su zahvaljujući filmu do sada saznali i oni koji je nisu čitali, govori o nuklearnom aksidentu 1958. godine u prvom jugoslovenskom Institutu za nuklearne nauke „Vinča“,  kad je ozračeno šest mladih naučnika. Za zemlju kao što je Jugoslavija, to je bila velika nevolja pogotovo zato što ju je trebalo kriti jer su ondašnje aktivnosti Instituta „Vinča“ bile dobro čuvana vojna tajna, posledica Titovog sna da Jugoslavija postane nuklearna sila.

Jedini spas za pet ozračenih mladića i jednu devojku bio je u pariskoj bolnici Institut „Kiri“ –  transplantacija koštane srži. Do tada niko na svetu nije ni pokušao tako nešto. Petoro ih je preživelo. Dobrovoljni davaoci koštane srži ozračenim srpskim naučnicima bili su građani Pariza. Rizikovali su živote zarad nepoznatih stranaca.

„Ostalo je proizvod mašte pisca“, napisao je u uvodu knjige Goran Milašinović.

Naravno da je upravo taj izmišljeni sloj knjige ono što joj daje dušu, i što ovaj istorijski događaj čini živim.

Milašinović je u knjizi razvio  dva toka ovog događaja: na nesreću mladih naučnika koji su žrtve nauke, i na zadivljujuću humanost francuskih građana koji su rizikovali sopstvene živote kako bi spasli Vinčance.

O njima se, osim njihovih imena, pre romana „Slučaj Vinča“ ništa nije znalo. Zato je ova knjiga postala dokument o humanosti. Njihov humanizam i moralno herojstvo su važniji od zanimljivih i provokativnih tema političkog i svakog drugog smisla u doba kada je Jugoslavija uspešno balansirala između Istoka i Zapada. Imena francuskih aktera su verodostojna, a vinčanskih nisu.

Autentični su i likovi političara, naučnika i lekara – Aleksandra Rankovića, Radivoja Uvalića, Pavla Savića, Anrija Žamea, Žorža Matea, što fikciji daje dodatnu verodostojnost. I motivaciono i psihološki oni temi daju poseban lični okus. Po tome je naročito zanimljiva uloga politički već podosta skrajnutog akademika Pavla Savića koji, bez obzira na nepoljuljan naučni prestiž, još bije svoje izgubljene bitke sa vlašću.

Poseban lik i junak romana je sam Institut „Vinča“, nastojanje da uzdigne nauku zbog koje postoji,  i da dostojno zastupa zemlju u hladnoratovskoj politici.

A tu je i još jedan lik, u ovoj priči skrajnut, ali sa potencijom da postane glavni – mala radijacija. Koja samo čeka da neko poželi, ili da samo napravi neku grešku, i učini je gospodarem života. Protagonistom kataklizme ovog sveta. Metafora zla „Slučaja Vinče“.

Bilo bi šteta da po ovoj knjizi nije snimljen film zato što je sva od pripovednih kadrova izmontiranih kao da su na platnu a ne na papiru. Brzo se smenjuju, sve teče kao traka, čita se u jednom dahu. Priča je, iako poznata, vrlo prijemčljiva.

I, ono što je svakako najvažnije, a odnosi se naravno i na film snimljen po njoj, knjiga je osvestila šta bi moglo da se desi kad bi neko pritisnuo Dugme. A u ovom vremenu neprestane opasnosti od nuklearnog rata, to je izuzetno postignuće.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

aksident Dragan Bjelogrlić Film Goran Milašinović Knjiga Vinča
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Geopolitika

29.септембар 2025. K. S.

„BRIKS – Srbija među prijateljima”: Poziv da Srbija odustane od Zapada

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

Protesti

29.септембар 2025. N. M.

Poljoprivrednici: Nastavljamo proteste i blokade širom Srbije

Udruženja poljoprivrednika najavila su nastavak protesta i višednevne izlaske na ulice i puteve širom Srbije zbog toga što se nadležno ministarstvo i institucije uporno uglošuju o njihove zahteve

RTS

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Bizarni igrokaz: Zašto se režim okomio na prorežimski RTS?

Zašto predstavnici režima protestuju protiv u dobroj meri prorežimskog RTS-a, četiri meseca pre nego što generalnom direktoru Javnog servisa Draganu Bujoševiću ističe mandat

Obrazovanje

29.септембар 2025. Katarina Stevanović

Kriza u Petoj beogradskoj gimnaziji: Otkazi, pritisci i nezadovoljstvo roditelja

Otkazi, zastrašivanja i zabrana roditeljima da uđu u školu – ovako izgleda prvi mesec nove školske godine u Petoj beogradskoj gimnaziji

Skupovi „Građani protiv blokada“

29.септембар 2025. M. L. J.

Čačak, Valjevo, Bogatić, Novi Sad, Beograd: Bliski susret naprednjaka i zborova građana

Brojni incidenti obeležili su okupljanja naprednjaka u nedelju, 28. septembra, jer su u pojedinim gradovima održani i kontraskupovi zborova građana

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure