img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kineska kompanija prevarila EBRD u Bosni: Ko nadzire kineske investicije u Srbiji?

05. jul 2024, 11:32 M.J./Nova ekonomija
Foto: Jelena Đukić-Pejić/DW image(206)
Foto: Jelena Đukić-Pejić/DW
Copied

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) postigle su nagodbu u vezi sa prevarom u projektu koji finansira ova banka u Bosni i Hercegovini. Kineska firma pokazivala je interes i za projekte u Srbiji. Koliki je rizik da se nešto slično desi i kod nas? Ko kontroliše poslovanje kineskih kompanija

Nagodba se odnosi na firmu China Gezhouba Group Company Limited (CGGC) i njenih 212 podružnica i uključuje 35-mesečne sankcije kineskoj građevinskoj kompaniji u vezi sa „prevarantskom praksom“ na projektu Koridor VC – Tunel Prenj u Bosni i Hercegovini, saopštila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a prenosi Nova ekonomija.

S obzirom da u Srbiji posluje veliki broj kompanija iz Kine, naročito na infrastrukturnim projektima, pitanje je koliki je rizik da i projekti u Srbiji budu izloženi koruptivnim radnjama poput ovih u Bosni.

„Kod nas niko ne vrši kontrolu poslovanja ovih kompanija. Mnogi projekti se sprovode prema međunarodnim sporazumima. Jedino ko sa finansijskog aspekta prati ove projekte je Fiskalni savet koji se bavi finansijskom opravdanošću. Suštinski ne vidim da se bilo ko u praksi bavi nekom kontrolom“, kaže Lazar Ivanović, ekonomista u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES).

Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike kaže za Novu ekonomiju da bi bilo dobro da se napravi neka vrste evidencije kineskih projekata u Srbiji, koju još uvek nemamo.

„Civilno društvo je kod nas jedno vreme ukazivalo na probleme koji postoje u procesu radnih prava u nekim kineskim kompanijama koje posluju u Srbiji. Deluje kao da je to sada stavljeno po strani, jednostavno rat u Ukrajini povukao je celu priču ka Rusiji. Međutim, to ne znači da Kina neće dobiti više na značaju, naročito posle druge posete Si Đinpinga Srbiji“, kaže Subotić.

Odlaze milijarde evra, a nema nikakve kontrole

On dodaje da je jedini put kada je Evropska unija malo više potencirala pitanje Kine u Srbiji bilo 2022. godine kada su ukupne investicije kineskih kompanija dosegle nivo Evropske unije, ali se to naredne godine normalizovalo u korist Unije.

Kako podseća ekonomista Ivanović, postoji veliki broj kineskih projekata u Srbiji, od Dunavskog koridora do auto-puta do Crne Gore. U pitanju su milijarde i milijarde evra zbog čega on nije siguran ni koja bi institucija mogla sve to da isprati.

Kineske kompanije su prošle nekoliko perioda sankcionisanja i ograničenja, a neke barijere se uvode i danas. Poslednji primer je bio u Evropi koja je uvela ograničenja, odnosno carine, na kineske električne automobile.

„To je pitanje geopolitike. Kompanije iz Kine, naročito one koje su vezane za državu posluju manje transparentno. Evropa gleda na svoju konkurentnost i iz sopstvenih interesa pokušava da ograniči uticaj tih kompanija. Mnoge investicije iz Kine u Evropi se koče“, kaže Subotić.

Kada je reč o pojedinačnim kompanijama i državama, Rojters je izvestio da je nemačka vlada blokirala planiranu prodaju podružnice Folksvagena MAN Energy Solutions za gasne turbine kineskoj kompaniji.

Odluka dolazi u trenutku kada Nemačka i Evropska unija pokušavaju da smanje rizike od ekonomskih veza sa Kinom, stoji u izveštaju agencije.

Moravski kanal i kineski interesi

Iako kompanija CGGC za sada ne učestvuje u tekućim projektima u Srbiji, prethodno su iskazali interesovanje za projekat Moravskog kanala i vodovoda u Novom Sadu.

Nije nikakva tajna da su Kinezi godinama unazad zainteresovani za spajanje Dunava i Egejskog mora.

Kineska kompanija „Čajna Gedžuba korporejšn” je još 2013. godine uradila studiju koja je pokazala da je izgradnja kanala navodno i izvodljiva i isplativa.

Prema procenama studije, vrednost projekta bila bi 12 milijardi evra, a izgradnja bi trajala do sedam godina.

„Peking je spreman da pruži podršku razmatranju realizacije projekta izgradnje kanala Dunav – Morava – Vardar –Egejsko more, uz saglasnost i saradnju Beograda, Skoplja i Atine”, poručili su visoki kineski državni zvaničnici s kojima se tada sreo Tomislav Nikolić, dok je obavljao funkciju predsednika Nacionalnog saveta za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Više štete nego koristi

Radovali su se političari u sve tri države ideji staroj 114 godina, koju je u vreme svog predsedničkog mandata revitalizovao Tomislav Nikolić.

Onda su, međutim, shvatili da to nije tako lako izvesti. Postoji razlog zašto projekat, za Kinu isplativ a za nas poguban, još od početka 20. veka nikada nije realizovan. Mnogi stručnjaci smatraju da bi ovaj kanal doneo daleko više štete nego koristi.

Delove ovog vodenog toka od Dunava do Egejskog mora obuhvataju Grdelička i Stalaćka klisura, na kojima je teško zamisliti izgradnju kanala na šta je ukazano i kineskim ekspertima koji su radili studiju 2013. godine.

Bilo je gotovo nezamislivo da u takvim klisurama, u kojima postoje paralelni regionalni i lokalni putevi, dobiju i plovni put. Dodatna komplikacija bilo je i što se tada uveliko gradio autoput kroz Grdeličku klisuru.

Štetu bi pretrpele i komšije jer bi, kako tvrde pojedini makedonski građevinci, bile potopljene velike poljoprivredne površine u Severnoj Makedoniji i najmanje tri naselja.

 

Tagovi:

Bosna CGGC Evropska banka za obnovu i razvoj kineska kompanija moravski kanal
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure