img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na današnji dan

Kapitulacija Italije: Od poraženih do pobednika

08. септембар 2023, 07:38 J.H.
Foto: Wikipedia.org
Od slave do vešala: Benito Musolini
Copied

Na današnji dan pre 80 godina je kapitulirala Italija. Bila je to jedna od prekretnica Drugog svetskog rata. Nemci su preuzeli kontrolu nad zemljom. Musolini je bio uhapšen, pa oslobođen. Italija je za nepune dve godine uspela da se od članice sila Osovine uvrsti među pobednike

Tokom proleća 1943. vrh Musolinijeve fašističke stranke zahvatila je kriza. Italijanska armija je na istočnom frontu kompletno stradala, za nemačku komandu bila je „topovsko meso“. Hitlerova vojska trpela je poraze u Rusiji i severnoj Afrinici. U Italiji narod se bunio zbog lošeg snadbevanja, čak i gladi. Vitorio Ambrozio, blizak kralju Vitoriju Emanuelu III, sumnjičav prema Musoliniju, postao je načelnik generalštaba. Američki i engleski avioni su bombardovali italijanske gradove, protivvazdušna odbrana pokazala se kao nemoćna. Amerikanci su 9. jula uspešno počeli iskrcavanje na Sicilij.

U takvoj situacji Veliki fašistički savet predložio je većinom od 19 protiv 7 glasova da se Musolini odrekne pozicije vrhovnog komandanta oružanih snaga i tu funkciju vrati kralju. Duče je lično otišao u rezidenciju u vili Savoja da odluku saopšti monarhu naivno misleći da se radi o formalnosti, kralj mu je, međutim, saopštio da ga otpušta kao predsednika vlade, a na njegovo mesto postavlja maršala Pjetra Badolja. Već iste večeri radio Rim javlja da je Musolini uhapšen. Javnost nije saznala da je prebačen u hotel na vrhu planine Gran Saso do koga se moglo doći samo žičarom.

the-british-army-in-italy-1943-na6802-50efd7
Britanski vojnici na „šermanu“ na jugu Italije, 10. septembar 1943.

Badoljo nije odmah saopštio da će okrenuti list, pretvarao se kao da će Italija nastaviti da se bori na strani Nemačke, ali je sa  kraljem i njegovom svitom 7. septembra pobegao u pomorsku luku Brindizi na samom jugu Italije.

Sutradan, 8. septembra, unapred za takav razvoj situacije dobro pripremljene nemačke trupe zauzele su Rim i veći deo Italije, a 12. septembra neverovatno smelom akcijom spustili su avion „Rodu“ na vrh „neosvojivog“ San Sasa i oslobodile Musolinija.

Nemci preuzimaju vlast

Osmi Septembar, vrhunac čitavog niza događaja, smatra se danom pada Italije, prestanakom njenog postojanja kao samostalne, suverene države. Pokrenut je nemački plan pod šifrom „Pad Osovine“. Uhapšeno je 82 italijanska generala, 13.000 oficira i 183.000 vojnika. Oni su bez otpora predali oružje i kao ratni zarobljenici odvedeni u logore u Nemačkoj.

IMG-6392(1)
Nemački tenk pred katedralom u Milanu / Foto: Wikipedia.org

Vlada maršala Badolja je 13. oktobra objavila rat Nemačkoj i tako prešla na bezbednu stranu pobednika. Bilo je to prilično komotno – da je dve stotina hiljada naoružanih i sa dovoljno municije snadbevenih italijanskih vojnika branilo svoju zemlju od Nemaca situacija bi izgledala drugačije. Valja, doduše, takođe naglasiti da je u Italiji postojao i partizanski pokret, oko 256.000 devojaka i momaka, koji su se priključili engleskim i američkim divizajama.

Esesovci i gestapovci su od 8. Septembra do kraja rata ubili 11.400 pripadnika italijnske vojske, 44.520 partizana i 9.180 civila.

Jevereji u fašističkoj Italiji

IMG-6393
Papa Pije XII / Foto: Wikipedia.org

Sve do kraja leta 1943. Jevreji u Italiji, ne samo starosedeoci, nego i mnogi koji su pobegli iz Hrvatske i drugih delova Jugoslavije, životarili su o svom trošku. Na osnovu rasnih zakona odstranjeni su iz državnih službi. Mogli su slobodno da pobegnu na zapad, naravno ako su imali novca. Tek 21. avgusta je Musolini dobio dopis kojim nemački ministar inostranih poslova Ribentrop poziva Italiju da se „priključi konačnom rešavanju jevrejskog pitanja.“ Pod tim se podrazumevalo prebacivanje Jevreja u nemačke koncentracione logore u Poljskoj i njihovo usmrćivanje. Musolini je dopisao belešku „nulla osta“ – „nema primedbi“ i potpisao se samo sa M. Deportovano je oko 8.500 Jevreja iz Italije, ubijeno ih je 7.800.

Papa Pije XII – svetovno ime Eugenio Pačeli – u svojoj poslanici povodom Božića emitovanoj na radio Vatikanu u podne 24. decembra 1943. pominje „stotine hiljada nevinih ljudi“ koje teraju u smrt, ali ne kaže misli li na Jevreje. Uporno pokušava da ostane neutralan. Nekim pripadnicima starih, rimskih, jevrejskih porodica obezbeđuje skloništa u manastirima, iako sve zna o koncetracionim logorima, o gasnim komorama, pa, naravno, i o Jasenovcu – Stepinac, „njegov čovek“, uredno ga obaveštava. Njegova svetost ne diže glas protiv jezivih masovnih zločina.

Značaj pada Italije na NOB

Za narodnooslobodilačku borbu u Jugoslaviji kapitulacija Italije bila je od ogromnog značaja. Partizani su osvojili vlast nad velikom teritorijom, obezbedili dosta oružja, kamiona, namirnica, uspostavili neposredni kontakt sa italijanskim partizamima. Velik je bio i moralni učinak, mnogi dotle kolebljivi ljudi ili simpatizeri četnika sada su prešli na stranu partizana.

Peko Dapčević se sa italijanskim generalima Mariom Robotijem i Đovanijem Batistom Oksilijem dogovorio da se organizuje italijanska partizanska brigada „Garibaldi“ koja će operativno biti potčinjena Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Jedna grupa Italijana iz okoline Knina htela je da pređe Partizanima, međutim, neke od njih presreli su četnici vojvode Momčila Đujića, trinaestoricu smesta streljali, ostale predali Nemcima.

italians-and-chetniks-in-jablanica-1943-8f2b34-1024
Italijani i četnici u Jablanici 1943. / Foto: Garystockbridge

Ni Nemcima, ni partizanima, ni četnicima, nije bilo jasno da li postoji ideja da se zapadni saveznici iskrcaju na jugoslovenskoj, a ne na francuskoj obali. Pošto su se uspešno borili na Siciliji i jugu Italije nalazili su se relativno blizu. SSSR je zahtevao otvaranje „drugog fronta“, nije javno insistirao gde da bude. Spekulisalo se da bi partizani mogli da se suprotstave pojavljivanju Engleza i Amerikanaca na svom tlu.

Međutim, odnosi partizana sa Londonom bili su odlični, u britanskoj misiji pri Vrhovnom štabu nalazio se čak i sin Vinstona Čerčila. Četnici su hteli da izbiju na jadransku obalu da bi slavodobitno dočekali „svoje saveznike“. Kad u tome definitivno nisu uspeli, Tito je proglasio nameru Jugoslavije da svojoj teritoriji priključi Trst i njegovu okolinu, ali to je druga priča.

Pad Italije 8. septembra 1943. značajna je prekretnica, moglo bi se reći i vododelnica Drugog svetskog rata. Ponovni uspon te zemlje na bajonetima zapadnih saveznika doveo ju je u redove pobednika Drugog svetskog što će otežati, delimično onemogućiti posleratno proširenje Jugoslavije na teritorije većinski naseljene Slovencima.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Benito Musolini Drugi svetski rat kapitulacija italije kralj emanuel III Pad Italije Pije XII
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Kult ličnosti

08.август Andrej Ivanji

Bogovi među nama

Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju

Stogodišnjica Musolinijevog dolaska na vlast

08.новембар Živoslav Miloradović

Maršira li Rim ponovo

Na sreću, ne živimo u tridesetim godinama dvadesetog veka, ali smo se zaglibili u drugoj deceniji dvadeset prvog. U kojoj meri je to sreća, ostaje da vidimo. Istorija nas opominje, ali to danas ništa ne znači, ukoliko je ikada nešto i značilo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure