img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trovanje u Hrvatskoj

Kako se kontrolišu bezalkoholna pića u Srbiji?

09. novembar 2023, 12:27 Z.S.
Foto: Pixabay
Copied

Više osoba iz Hrvatske završilo je u bolnici nakon što su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih piće

Već nekoliko dana iz Hrvatske stižu vesti da je više osoba završilo u bolnici pošto su pili Koka-Kolinu flaširanu vodu. 

Osim u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu, slučajevi trovanja prijavljeni su i u Splitu i Karlovcu. Koka-Kola je saopštila da je povukla te proizvode sa hrvatskog tržišta.  U 10 hrvatskih bolnica pregledane su ukupno 34 osobe zbog sumnje na trovanje gaziranim pićima, od kojih je četvero imalo erozivne ozlede, a od ukupnog broja pacijenata 32 ih je otpušteno kući, dok je dvoje hospitalizovano, pokazuju podaci Ministarstva zdravstva Hrvatske, objavljeno je na osnovu podataka Ministarstva zdravlja. 

Nenad Vujović iz Ministarstva poljoprivrede kaže za RTS da se ti sporni proizvodi nisu našli na tržištu Srbije. Ističe i da su pojačane kontrole bezalkoholnih osvežavajućih pića.

„Prvo što smo uradili je da proverimo da li je takav proizvod na našim rafovima ili nije. Taj proizvod se nije našao na našem tržištu, ali to nas nije sprečilo da mi nastavimo dalje kontrole“, poručuje Vujović.

Na pitanje šta je uzrok trovanja vodom u Hrvatskoj, Vujović kaže da ni u Hrvatskoj nisu sigurni o čemu se radi.

„Prve analize koje su stigle jeste da su njihove laboratorije potvrdile da u toj vodi nema ničega što bi bilo tako iritantno za grlo i potrošače“, ističe Vujović i dodaje da ćemo sačekati istragu. „Mi smo ovde obratili pažnju da vidimo kakvi su proizvodi te firme kod nas na našem tržištu.“

Kontrolišu se pesticidi, teški metali, vrše se i mikrobiološka ispitivanja

Govoreći o tome kako se u Srbiji kontrolišu bezalkoholna osvežavajuća pića, objašnjava da su jedno proizvodi iz uvoza, a drugo proizvodi na domaćem tržištu.

„Proizvodi iz uvoza, kao i svi ostali prehrambeni proizvodi, ne mogu da uđu a da ih ne pregleda fitosanitarna inspekcija. Posle provere prateće dokumentacije, procene rizika da li nešto treba odmah da se ispita u laboratoriji, proizvod se nađe na domaćem tržištu uz obavezu uvoznika da on garantuje da je taj proizvod bezbedan i obezbedi dokaze za to“, navodi Vujović.

Kada je reč o domaćim prehrambenim proizvodima, naglašava da je to bezbednosni sistem koji kontroliše Ministarstvo poljoprivrede i to tako da vide da li su preduzeti svi koraci da taj proizvod bude bezbedan.

„Naravno, tu je i monitoring naše službe, koja po našem planu na godišnjem nivou uzima uzorke da bi proverila da li ovaj sistem funkcioniše“, dodaje on.

Ukazuje da se sve provere vrše u referentnim laboratorijama.

„Mi imamo preko 50 laboratorija koje ozbiljno mogu da rade analize. Ministarstvo poljoprivrede svoje službene kontrole vrši koristeći usluge tih laboratorija. Kada se službeni uzorak uzme, mi preko tih laboratorija ispitujemo te uzorke. Imamo dovoljan broj dovoljno obučenih ljudi da tako nešto ispitaju u veoma kratkom roku“, kaže Vujović.

Na pitanje šta se sve kontroliše, Vujović kaže da ako govorimo o osvežavajućim bezalkoholnim pićima, kontrolišu se pesticidi, da li se u njima nalaze teški metali i da li su mikotoksini prisutni, ali da se vrše i mikrobiološka ispitivanja.

„U svakom slučaju, postoje pravilnici koji definišu parametre koje treba pratiti kod tih proizvoda. Ukoliko se u svetu pojavi neka novina, onda pojačavamo kontrolu u tom smislu“, napominje Vujović.

Veliki proizvođači imaju i interne kontrole

U slučaju trovanja u Hrvatskoj reč je o velikom proizvođaču. Ističe da takve kompanije imaju i svoje interne kontrole.

„Kao inspektori lako ćemo kontrolisati taj deo velikih sistema, jer oni imaju uređenu dokumentaciju na pravi način i brinu se o svojim proizvodima“, kaže Vujović.

U tom smislu objašnjava da je lakša kontrola u velikim kompanijama nego u manjim.

„Svi oni imaju velike sisteme i timove, tehnologe, hemičare koji se brinu o bezbednosti i kvalitetu. U ovim manjim, naravno, to nemaju. Tu onda nastupamo kao inspektori i onda radimo taj deo posla“, napominje Vujović.

„Čak i ako postoji samo sumnja proizvod se odmah povlači iz prodaje“

Objašnjavajući kako izgledaju te kontrole, kaže da se pre svega se postavi procena rizika na koji način i u kom nivou će kontrolisati dotičnog proizvođača.

„To je plan koji je zasnovan na osnovu svih informacija koje mi imamo o tom proizvođaču – da li se u prethodnom periodu nešto dešavalo loše, da li imamo informacije da je njihov proizvod rizičan. U svakom slučaju, po tom planu mi kontrolišemo tog proizvođača. Pre svega kontrolišemo da li je on uspostavio sistem koji garantuje da proizvodi bezbedan proizvod, što je na kraju krajeva u zakonu zapisano. Ukoliko je sve to u redu, mi onda u tom drugom krugu preko monitoringa proveravamo da li to što smo proverili na licu mesta i na tržištu funkcioniše, uzimajući uzorke, dobijajući rezultate“, naveo je Vujović.

Ističe da ako se ustanovi da nešto nije u redu, taj proizvod se odmah povlači iz prodaje.

„Odmah, istog momenta, što se tiče poljoprivredne inspekcije, mi istog momenta reagujemo na pravi način – povlačenje robe i zabrana prometa. I to od onog momenta kada se čak i sumnja, ne samo kad imamo dokaz da je proizvod nebezbedan“, ukazuje Vujović.

Dodaje i da je zakonska obaveza proizvođača da isto to uradi ukoliko sam ustanovi da postoji sumnja da proizvod nebezbedan.

Pojačana kontrola u Srbiji

Govoreći o tome da li je nakon ovih slučajeva trovanja u Hrvatskoj pojačana kontrola i kod nas, Vujović kaže da je upravo jedan od načina planirana kontrola na osnovu svih informacija koje dobijaju sa strane.

„Ovo je jedna situacija gde smo dobili određene informacije, na osnovu toga pojačavamo naš nadzor u toj oblasti i na kraju krajeva rezultat je uvek zaštita potrošača, to nam je cilj i to pokušavamo da uradimo na pravi način“, dodaje Vujović.

 Ističe da je ta kontrola pojačana i na granicama, pri uvozu tih proizvoda, a ne samo na rafovima.

„Govorimo o svim službama, pre svega zato što je to proizvod iz uvoza. Moje kolege iz Uprave zaštite bilja su već preduzele mere, razgovarao sam i juče i prekjuče s njima, imaju informaciju da se nešto dešava, svaki proizvod i sličan proizvod koji se nađe sada se posebno posmatra“, kaže Vujović.

U Hrvatskoj zaziru od koka-kole

Gosti restorana i kafića u Hrvatskoj primetno zaziru od Koka-Kolinih i drugih gaziranih pića nakon pojave trovanja proizvodima iz asortimana te kompanije, javila je danas agancija Hina, navodeći izjavu predsednice udruženja ugostiteljskih delatnosti Hrvatske privredne komore (HGK) Jelene Tabak.

Udruženje ugostitelja HGK deli mišljenje da je u vezi s trovanjem najvažnije da ne bude još slučajeva ni opasnosti po ljudsko zdravlje, a svakako je primetno da postoji otklon od potražnje za Koka-Kolinim pićima u ugostiteljstvu, rekla je zagrabačkoj agenciji jelena Tabak iz udruženja, koja se i sama bavi ugostiteljstvom. 

„Ono što znamo je da, otkako su trovanja potvrđena, nitko više ne pije Koka-Kolu i njene proizvode, a postoji i otklon od svih drugih gaziranih pića“, navodi Tabak. 


Z.S/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Koka-kola pesticidi gazirana pića trovanje mineralnom vodom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Izbori

26.jul 2026. I.M.

Vučić ponovo o izborima: Moguće je da izgubimo, ali ćemo brojati glasove

Vučić je izjavio da će predsednički izbori najranije biti održani krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027. godine, nakon parlamentarnih izbora koje očekuje u oktobru ili novembru

Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno porasti posebno kod ljudi iz Srbije

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Beograd

24.jul 2026. S. Ć.

Nova ekonomija: Poništen je tender za rekonstrukciju Kalenić pijace

Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Povezane vesti

Crna Gora

09.novembar Z.S.

Uništeno 20 tona banana zbog pesticida

Inspektori u Crnoj Gori uništili su u septembru oko 20 tona banana koje su sadržale pesticide u većoj količini od dozvoljene, javlja radio-televizija Crne Gore (RTCG), pozivajući se na izveštaj Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove

Hrana

09.novembar Z.S.

U Srbiji potpuno zabranjeno 113 pesticida

Od danas je u Srbiji zabranjena upotreba 113 preparata za zaštitu bilja, što je deo usklađivanja sa propisima unutar Evropske unije, javila je Radio-televizija Srbije

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure