Konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda odložena je za 1. mart. Skupština Srbije je bila konstituisana za 37 minuta polaganjem zakletve poslanika, pa je nastavak rada odložen na neodređeno vreme. Očigledno je da vlast kupuje vreme. Šta se može očekivati u narednih desetak dana i zašto se odmah nije išlo na nove beogradske izbore?
Konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda odložena je za 1. mart zbog nedostatka kvoruma. Predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić je uoči konstitutivne sednice gradskog parlamenta rekao da će se, ako za desetak dana ne dođe do jedinstvenog stava u pokretu Branimira Nestorovića „Mi – Glas iz naroda“ da se prikloni SNS-u i SPS-u ići na nove izbore.
Ukoliko nove većine ne bude bilo ni nakon pomenutog datuma, počinje novi rok od 45 do 60 dana za održavanje novih izbora. Nosilac liste „Mi – Glas iz naroda“, Branimir Nestorović, rekao je da ne žele da budu tas na vagi i da je najbolje rešenje raspisivanje novih beogradskih izbora. Ujedno je napomenuo i da su, nakon izbora, dvoje odbornika sa te liste potpuno prekinuli kontakt sa tim pokretom, prenosi Dojče vele (DW).
Opozicija smatra da je ovo njena velika pobeda. Kako se ističe u prvim reakcijama, otkazivanje sednice je očit dokaz da ti izbori nisu bili legitimni. Izbori se moraju ponoviti u demokratskim uslovima, navode čelnici opozicije, i kažu da je revizija biračkog spiska uz učešće posmatrača apsolutni minimum uslova za nove izbore.
S druge strane, predsednica vlade u tehničkom mandatu Ana Brnabić tvrdi da ovo nije nikakva pobeda opozicije i da vlast nije ukrala nijedan glas, niti je bilo krađe izbora.
(Ne)održiva većina u Beogradu
Reč je o tome da vlast kupuje vreme, komentariše za DW Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI):
„Očito je da bi formiranje većine u procesu koji nije bio legalan bilo neodrživo. Prosto je utvrđeno da su izbori bili prepuni nepravilnosti i da je bilo ozbiljnih kršenja zakona. Pored toga je lider MI, doktor Nestorović, rekao da se njihovim poslanicima nude šestocifreni iznosi u evrima. Pečat na sve to je stavio Evropski parlament i mislim da je Aleksandar Vučić odlučio da za sada odustane zbog reakcije i na unutrašnjem i spoljnom planu“, smatra naš sagovornik.
image(45)Zoran Gavrilović: Očito je da bi formiranje većine u procesu koji nije bio legalan bilo neodrživo / Foto: Medija centar Beograd
Kao kupovinu vremena odlaganje sednice vidi i profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković.
„Mislim da je to urađeno da se do 1. marta vide reakcije domaće javnosti i Evropske unije. Tu će se verovatno pokušati da se čitav stvar izbalansira spremnošću da se ponovo ide na beogradske izbore“, ocenjuje Stojiljković za DW.
Ponavljanje pod istim uslovima?
Pitanje koje se nameće jeste šta vlast očekuje da se dogodi u narednih desetak dana. I zašto se odmah nije išlo na nove izbore? Profesor Stojiljković smatra da bi „to bio gest koji bi pokazao slabost“.
image(46)Zoran Stojiljković: Aktuelna vlast trudi se da iz svake nevolje izađe tako što će spinovati situaciju i što će pokazati neku svoju kooperativnost / Foto: Medija Centar
„Aktuelna vlast trudi se da iz svake nevolje izađe tako što će spinovati situaciju i što će pokazati neku svoju kooperativnost. Ono što čini mi se trenutno zaboravljamo, jeste da će ona pokušati da i na te ponovljene izbore izađe u dosta neizmenjenim uslovima i tako pokušati da ih dobije“, upozorava Zoran Stojiljković.
Političko pilićarenje
Proteklih dana funkcioneri Srpske napredne stranke (SNS), ali i Socijalističke partije Srbije (SPS), tvrdili su da imaju većinu za formiranje vlasti u glavnom gradu Srbije. Navodili su da im se javljaju poslanici različitih odborničkih grupa i da nude podršku SNS-u i SPS-u na tajnom glasanju. Teško je sada ustanoviti da li je u pitanju bio blef ili su iza tih izjava stajale neke druge računice i dogovori.
U svakom slučaju, Zoran Gavrilović smatra da će „u narednim danima Vučić možda pokušati da ispregovara izbegavanje međunarodne istrage, a da zauzvrat ponovi izbore u Beogradu. Verovatno će pokušati i da nekako omekša izveštaj ODIHR-a. Mislim da ćemo tu biti svedoci neke vrste političkog pilićarenja“, naglašava Gavrilović.
Postojala je neka vrsta nagoveštaja da je možda došlo do neke tanke većine, kaže Zoran Stojiljković i dodaje da je „ovog puta ipak bilo previše očito da se neko probudio kao vlast, a juče je bio opozicija. Zato se i procenilo da bi raspisivanje novih izbora bilo nešto što bi ih relaksiralo u odnosu na analize koje su trebale da utvrde razmere izborne krađe“.
Sporna legalnost izbora
Insistiranje vlasti na tome da žele „pun legitimitet“ buduće gradske uprave u Beogradu je za Zorana Gavrilovića „prazna priča, jer su građani Beograda birali listu koju vodi predsednik Srbije. Da bi to uradio, on je prekršio Ustav, Zakon o predsedniku Republike i Statut Srpske napredne stranke, jer je on samo član stranke. Mi prosto ne možemo da pričamo o legitimitetu, jer pre toga imamo problem s legalnošću izbora, i to je nešto na čemu bi opozicija trebalo da insistira“, primećuje Gavrilović.
Stav opozicije o narednim koracima ćemo znati uskoro, kaže Zoran Stojiljković. I videćemo, dodaje, „da li će pristati na te brze, pod sličnim uslovima ponovljene izbore, što jeste jedna vrsta rizika, ili će ipak insistirati na boljim uslovima. Ali, tu izgleda da nema konačnog stava i to je nešto što izgleda da vlast priželjkuje“, napominje profesor Stojiljković.
Opozicija do 1. marta „mora da što više komunicira sa javnošću i objašnjava o čemu je reč“, ocenjuje Gavrilović.
I zaključuje: „Naredna stvar je da na postupke koji su započeti pred domaćim institucijama putem javnosti vrši pritisak na njih da rade svoj posao. Mislim da bi trebalo da nastavi da se obraća i međunarodnim institucijama, jer je evidentno da domaće institucije nisu kadre da rade svoj posao. Tu će im, rekao bih, biti potrebna pomoć centra za socijalni rad sa sedištem u Briselu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Praćenje vehabija će biti nastavljeno, ali teško je sprečiti pojedinačne akte, pa je Dačić naglasio da je zato potreban stalni nadzor svih pripadnika tog pokreta
Izborna kampanja Džoa Bajdena nakon atentata na Donalda Trampa mora hitno da se menja. Iz igre se izbacuju svi verbalni napadi na bivšeg predsednika jer bi to u klimi kojom dominara slika njegovog krvovog lica sa uzdignutom pesnicom bilo kontraproduktivno. Analitičari smatraju da je ionako težak put Bajdena ka reizboru postao još teži. Tramp je u ponedeljak stigao u Milvoki gde će na konvencije Republikanske biti i zvanično nominovan za predsedničkog kandidata
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!