
Vidovdanski protest
Vučić: Ultimatum nije prihvaćen
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Jens Pletner ne misli da je njegov posao da protivureči svojim šefovima, već da ih ohrabruje u njihovim ubeđenjima i pruža im najbolju moguću podršku u sprovođenju njihove politike. A stav kancelara Nemačke Olafa Šolca je poznat: Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova
„Putinov čovek u Berlinu?“ Tako su mnogi nemački, ali i strani mediji nedavno pisali o Jensu Pletneru, savetniku za spoljnu i bezbednosnu politiku nemačkog kancelara Olafa Šolca koga sada šalje u misiju na Balkan, piše DW.
U pismu koje su nemački kancelar i francuski predsednik Emanuel Makron ovog vikenda uputili Beogradu i Prištini, između ostalog se navodi: „Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci napred hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou. Stoga smo zadužili naše savetnike za spoljnu i bezbednosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima.“
Naveli su da se Vučiću obraćaju kao lideru zemlje i apelovali na njega da pokaže „maksimalnu odlučnost i spremnost da donosi teške odluke“ koje vode ka punoj normalizacija odnosa „Kosova i Srbije“ pod okriljem EU.
Kako je Pletner skrenuo pažnju na sebe
Savetnici obično ne privlače medijsku pažnju i to je do 20. juna uglavnom važilo i za Jensa Pletnera. Tog dana je, međutim, on bio jedan od govornika u Nemačkom društvu za spoljnu politiku (DGAP) u Berlinu, gde je trebalo da dâ uvid u spoljnu politiku Olafa Šolca. Njegovo izlaganje užasnulo je, međutim, bivšeg šefa dopisništva Rojtersa u Nemačkoj, a danas saradnika istraživačkog instituta „Rodijum grup“ Noa Barkina, piše DW.
Pletner je, naime, odgovarajući na pitanje o ubrzanju pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, odgovorio da „samo zato što ste napadnuti ne znači automatski da ste bolji kada je u pitanju vladavina prava“. To je „prilično neosetljiv odgovor“ tvitovao je Barkin još dok je Pletner govorio.
I nije to jedino što je Barkinu zasmetalo, ocenjuje DW. Problematična mu je bila i izjava da Kinu i Rusiju „ne treba trpati u isti koš“, a vrhunac je, prema Barkinu, bilo kada je savetnik kancelara „kritikovao medije zato što se fokusiraju na broj tenkova koje Nemačka šalje Ukrajini, umesto da razmišljaju o budućim odnosima sa Rusijom“.
Bio je to uvod u pravi talas gneva usmeren ka Pletneru na društvenim mrežama i u klasičnim medijima. Lider opozicionih demohrišćana (CDU) Fridrih Merc ocenio je, tako, na Tviteru da su to izjave „koje bacaju sumnju na odlučnost nemačke vlade“.
“Odlučnost” bi nemačka Vlada mogla da pokaže u posredovanju rešanja problema između Beograda i Prištine. Olaf Šolc je tokom posete Beogradu u junu Aleksandru Vučiću neuvijeno rekao da Nemačka očekuje da Srbija uvede sankcije Rusiji i prizna nezavisnost Kosova.
Politička karijera
Rusija je dosta kasno dospela u profesionalni fokus Jensa Pletnera, piše DW. Taj 54-godišnji pravnik i politikolog iz Šlezvig-Holštajna, s krajnjeg severa Nemačke, studirao je u Hamburgu, Bordou i Parizu (između ostalog i međunarodno pravo), pre nego što je 1994. ušao u diplomatiju. Njegova prva stanica u inostranstvu bila je nemačka ambasada u Tel Avivu, a nakon što se vratio iz Izraela, u Ministarstvu spoljnih poslova bio je zadužen za Bliski istok, ali i za Ujedinjene nacije.
Pletner se vremenom 2008. Uzdigao do glavnog portparola Ministarstva u vreme kada je na čelu nemačke diplomatije bio današnji predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer (SPD).
To je i vreme kada se Pletner povremeno oglašavao i o događajima na Balkanu, piše DW.
Kada je Kosovo 2008. proglasilo nezavisnost, a Beograd ubrzo od Generalne skupštine UN zatražio da Međunarodni sud pravde o tome dâ savetodavno mišljenje, Pletner je ovako u izjavi za DW preneo stav vlade u Berlinu: „Mi smo priznali nezavisnost Kosova i dosta drugih zemalja je to učinilo. I, ako smo mi to uradili, onda možete da budete sigurni da smo mi ubeđeni da je to u skladu sa međunarodnim pravom.“
Nakon toga je obavljao dužnost ambasadora u Šri Lanki, pa zatim u Tunisu, da bi se 2014. vratio u Štajnmajerov štab, upravo u trenutku kada se tamo formulisala doktrina prema Rusiji. Pletnerov uticaj tu, međutim, nije bio odlučujuć, ocenjuje DW.
Kada je 2017. Štajnmajer izabran za predsednika Nemačke, Pletner je otišao na mesto ambasadora u Grčkoj.
U decembru 2021. novi nemački kancelar Olaf Šolc doveo ga je u svoj kabinet na mesto glavnog savetnika za spoljnu i bezbednosnu politiku.
Čovek koji neprotivureči šefovima
Novom kancelaru bio je potreban iskusan i renomiran diplomata. Jens Pletner, navodno, nije bio prvi izbor za mesto savetnika kancelara za spoljnu politiku i bezbednost, piše DW.
„Pletner nikada nije bio ideolog“, opisao ga je nedavno za nemačke medije jedan njegov neimenovani kolega iz Ministarstva spoljnih poslova. Pletner, dodao je, ne misli da je njegov posao da protivreči svojim šefovima, već da ih ohrabruje u njihovim ubeđenjima i pruža im najbolju moguću podršku u sprovođenju njihove politike.
I još jednu karakteristiku dele kancelar i njegov savetnik: što je pritisak jači, manje su spremni da odstupe od svoje pozicije, ocenjuje DW. To se videlo i po tome što Pletner, nakon svih tih reakcija na njegove izjave u Berlinu 20. juna, nije snosio nikakve posledice. Šta više, sada je dobio novi zadatak – da se direktno uključi u dijalog Beograda i Prištine.
J.H./DW
Ceo tekst na DW možete da pročitate OVDE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Pred subotnji protest u Beogradu, predsednik Srbije poručuje studentima da ultimatum nije prihvaćen
Po receptu za 15. mart, vlast je odlučila da u potpunosti blokira železnički saobraćaj u zemlji, kako niko vozom ne bi mogao da stigne u Beograd, pa je državno preduzeće „Srbijavoz“ ponovo obavestilo putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama
U nedelju (22. jun) Kosovska policija izvršila je pretres na „nekoliko lokacija“, a ispostaviće se na tri, gde su na jednoj pronašli oružje koje je navodno u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića. On za „Vreme“ kaže da će zahtevati međunarodnu istragu
BIA je u petak ujutro privela na informativni razgovor crnogorskog reditelja Danila Marunovića, a prema rečima njegovog brata, on je deportovan iz Srbije zbog subotnjeg protesta. Marunović je u Beograd došao zbog predstave „Gospoda Glembajevi“ koju je režirao po tekstu Miroslava Krleže
Kineski državljanin, radnik kompanije „Hongda Linšao“, poginuo je u nesreći u borskom rudniku „Jama“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve