img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Izbori u Izraelu: Povratak Bibija, ili korak udesno i dalje od pomirenja

02. новембар 2022, 10:31 J.H.
Foto: AP Photo/Dan Balilty, File
Sa suđenja na premijersku fotelju: Benjamin Netanjahu
Copied

Po svemu sudeći je nacionalo-konzervativna koalicija koju predvodi bivši premijer Benjamin Netanjahu odnela pobedu na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine

Strepnja da će izlaznost na petim parlamentarnim izborima za manje od četiri godine biti mala se nije obistnila: sa 71,3 odsto bila je veća nego poslednjih četiri puta. Ali se nada da će se Izraelci u većoj meri izjasniti za pomirenje sa Palestincima izjalovila, nekoliko partija leve orijentacije nisu prešle cenzus od 3,25 odsto glasova tako da su njihove želje prosto propale u očigledno nepomirljivom izraelsko-palestinskom sukobu.

U sredu ujutro izbrojano je tek dve trećine glasova 6,8 miliona Izraelaca, tako da Centralna izborna komisija ne želi da daje izjave do četvrtka kada će objaviti konačne rezultate.

Nacionalo-konzervativni blok koji predvodi Likud Benjamina Netanjahua, međutim, tvrdi da je osvojio najmanje 61 od 120 mandata u Knesetu. Neki izrealski mediji su u sredu ujutru izvestili da su desničari povećali prednost i da će imati komotnu većinu sa blizu 70 mandata. Likud je prema aktuelnim prognozama iz ovih izbora izašao sa oko 33 poslanička mandata i kao pojedinačno najjača partija.

Netanjahu je od 2013. do 2021. bio predsednik Vlade ali je onda bio optužen za korupciju i morao da odstupi. On je suđenje nazvao „političkom farsom“, a ako bi opet postao premijer mogao bi da se pozove na imunitet i izbegne pretnju zatvorskom kaznom.

U Izraelu nije neobično da se političarima sudi baš kao i svim ostalim građanima. Godine 2011. je tadašnji predsednik države Moše Kacav osuđen na 7 godina zatvora zbog silovanja u dva slučaja i seksualnog uznemiravanja u jednom slučaju.

Smrt Arapima!

Benjamin Netanjahu, koga od milošte zovu Bibi ili „kralj Bibi“, u noći posle izbora izjavio je na mitingu svojih pristalica u Jerusalimu da je blizu velike pobede i da će sastaviti nacionalno-konzervativnu vladu. U javnosti vlada uverenje da će mu podršku dati i Religiozno-Cionistička partija koju predvode Belalel Smotrih i Itamar Ben-Gvir. Ben-Gvir je svojevremeno izazvao zaprepašćenje svojim povikom „Smrt Arapima!“ Ispravio se utoliko da sada govori „Smrt teroristima!“, ali zna se da misli na sve Palestince.

Dosadašnji predsednik vlade Jael Lapid, vođa Stranke Pomirenja Ješ Atid, pred svojim pristalicama rekao je u Tel Avivu da će „strpljivo sačekati konačne rezultate izbora“, ali je bio vidno razočaran. Do ovih najnovojih prevremenih izbora je došlo jer se raspala osmočlana koalicija koja ga je dovela na čelo vlade. Njegov otac, Jozef Lapid, preselio se 1949. godine u Izrael iz Novog Sada gde je bio poznat kao Tomi Lampl.

Jael je u svom govoru pred Ujedinjenim nacijama u Njujorku nedavno rekao da je pod određenim uslovima on za rešenje „dve države“, t.j. pokazao se voljnim da prizna Palestincima državnost. Nadao se da će uz njega stati sve pristalice takvog rešenja i arapsko-palestinske partije. U Izraelu državljanstvo ima 1.271.000 Palestinaca, što predstavlja oko 20 odsto celokupnog stanovništva. Njihov stav u odnosu na ove izbore bio je podeljen. Većina, kako je jedan od njih, Sami Abu Šehaded, izjavio, je bojkotovala izbore jer smatraju da su „sve jevrejske partije antiarapkse“. U Kneset je ipak ušla Ujedinjena Arapska Partija Raam, čiji je lider Manzur Abas, ali je osvojila samo 5 mandata. Druga stranka Arapa koja je učestvovala na izborima, Hadašar, nije prešla cenzus od 3,25 odsto.

Pokazalo se još jednom da se na ustupcima Palestincima u Izraelu ne mogu dobiti izbori.

Do poslednjeg kibuca

Iskustvo govori da u Izraelu na izborima sve do poslednjeg trenutka može da dođe do prekoreta sve dok se ne izbroje glasovi i u poslednjem, najudaljenijem kibucu. U kibucima danas živi oko 120.000 Izraelaca i njihovo mišljenje nije obuhvaćeno ispitivanjima javnog mnenja.

Izrael je mala zemlja sa 9,4 miliona stanovnika, ali njena politika ima ogroman uticaj na svetski mir. Raspolaže atomskom bombom i u stalnom je sukobu kako sa Palestincima, tako i sa Iranom. Zbog toga i u Vašingtonu i u Moskvi i u Briselu sa velikom brigom prate ishod izbora.

Ujutru posle petih izbora za manje od četiri godine izgleda prilično verovatno da je Benjamin Netanjahu odneo solidnu pobedu i da je pomirenje na Bliskom Istoku opet dalje nego što je bilo do pre neki dan.

J.H./ARD/Die Zeit/Tagesschau/Al Jazeera

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

stranka pomirenja izrael izrael pobeda likuda Izrael izrael izbori 2022. Benjamin Netanjahu Kneset izrael izbori izrael parlaemntarni izbori Izrael palestina likud jael lapid ješ atid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosovo

28.јун 2026. M. L. J.

Kosovska policija hapsi na Gazimestanu

Kosovska policija je na Gazimestanu danas privela više desetina osoba nakon parastosa koji je služen povodom Vidovdana, javio je portal Kosovo onlajn

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

BLOG Veliki studentski protest u Kraljevu: „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup je organizovan uz dolazak učesnika iz cele Srbije

Vučić vojska

Vojska Srbije

28.јун 2026. I.M.

Vučić: Redovno služenje vojnog roka počinje u martu naredne godine

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u martu naredne godine početi služenje redovnog vojnog roka, navodeći da će prethodno biti završene sve neophodne procedure

Miting SNS

Politika

28.јун 2026. I.M.

Arhiv javnih skupova: Na mitingu Srpske napredne stranke u Beogradu 32.500 ljudi

Arhiv javnih skupova procenio je da je SNS mitingu u Beogradu prisustvovalo 32.500 ljudi, dok MUP navodi znatno veći broj

Pasuljanske livade

Vlast i mediji

28.јун 2026. R. V.

Novinaru „Vremena“ Davoru Lukaču zabranjen ulazak na vojnu vežbu na Pasuljanskim livadama

Davoru Lukaču je Ministarstvo odbrane, uprkos urednoj akreditaciji, zabranilo pristup vojnoj vežbi, navodeći da njegovo ime nije bilo na spisku za ulazak

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Izrael i Gaza

02.новембар Borivoj Erdeljan

Prolaz kroz vrata pakla

Rakete koje su doletele čak do Tel Aviva i Jerusalima stvaraju u Izraelu pravu ratnu psihozu. Zbog sve savremenijeg i brojnijeg oružja kojim raspolaže Hamas Izrael smatra da u vojnoj akciji "stub odbrane" "jednom za svagda" treba da uništiti njegovu vojnu strukturu. Dok traju raketni napadi na pojas Gaze, Izrael je mobilisao preko 40.000 rezervista spremnih za kopnenu ofanzivu. I palestinski Hamas spreman je na rat, a svetska diplomatija, opet jednom, ne zna šta da radi. Državna sekretarka SAD Hilari Klinton prekinula je azijsku turneju i uputila se u Izrael. Pokušavaju da posreduju i Nemačka, Turska i Egipat, čiji je predsednik Mohamed Mursi govorio o "grotesknoj izraelskoj agresiji". Za to vreme Hamasu lagano ponestaju rakete, a Izraelu presretači raketa

Izrael – Prevremeni izbori

02.фебруар Jovan Hiršl

Generali protiv Netanjahua

Bivši vrhovni komandant izraelskih oružanih snaga, bivši načelnik generalštaba i bivši ministar odbrane udružili su se protiv premijera Benjamina Netanijahua. Pridružila im se liberalna partija Budućnost postoji. Suprotno sadašnjoj državnoj politici, oni se zalažu za priznavanje Palestine. Za razliku od svojih drugih protivnika, najvišim oficirima najelitnijih izraelskih jedinica sadašnji premijer teško da može da prebaci manjak patriotizma. Njegov reizbor doveden je u pitanje

Bliski Istok – Novi sukob Izraela i Hamasa

02.мај Uroš Mitrović

Oganj zamrznutog konflikta

Šta je prouzrokovalo poslednji sukob izraelskih snaga i palestinskih militanata iz Gaze i da li međunarodna zajednica i SAD imaju odgovor na najdugovečniji konflikt modernog doba? Status Jerusalima i još uvek nerealizovano rešenje po modelu dve države i dalje su u centru problema koji opterećuju Izrael, Palestinu, ali i čitav region Bliskog istoka

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure