
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: Stephanie Lecocq, Pool Photo via AP
Hrvatska će u narednih pet godina moći da računa na 700 miliona evra bespovratnih sredstava iz Evropske unije za oporavak ekonomije od panedmije koronavirusa, a na ukupno 6,3 milijardi evra, što je srazmerno njenoj veličini čini najvećim primaocem bespovratnih sredstava iz programa NextGenerationEU. Primera radi, Srbija koja nije članica EU dobila je za saniranje ekonomsko-socijalnih posledica pandemija 78,5 miliona evra
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je Hrvatska ispunila sve uslove za uplatu prve rate od ukupno 700 miliona evra u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Hrvatska, koja je odskora članica Šengena ali i Evrozone, jedna je od samo sedam država EU koja je ispunila sve potrebne uslove Evropske komisije, a koji se odnose na implementiranje nacionalnih planova za oporavak od pandemije.
„Dobre vesti za Hrvatsku! Po mišljenju Evropske komisije, Hrvatska je spremna da primi prvu uplatu iz NextGenerationEU fonda“, rekla je predsednica Evropske komisije. Dodala je da je Hrvatska ostvarila brz napredak u sprovođenju nacionalnih planova i prelaska na obnovljive izbore energije, dok je u oblasti vladavine prava donela strategiju za suzbijanje korupcije i sukoba interesa.
„Odajem vam priznanje na tome“, rekla je fon der Lajen i precizirala da je ovo tek početak, da će Hrvatska idućih godina dobiti do 6,3 milijarde evra bespovratnih sredstava i da je to je čini „najvećim primaocem bespovratnih sredstava iz programa NextGenerationEU s obzirom na njenu veličinu i veličinu njene ekonomije“.
NextGenerationEU je jedan od planova oporavka država članica EU nakon pandemije koronavirusa. To je najveći paket podsticaja „težak“ preko 800 milijardi evra
Nakon što je Komisija dala pozitivno mišljenje o hrvatskoj aplikaciji za bespovratna sredstva, konačnu reč i zeleno svetlo treba da daju države članice EU. Očekuje se da bi već u drugoj polovini juna na hrvatskom državnom računu mogla da pristignu spomenuta sredstva.
Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković zahvalio se Evropskoj komisiji i poručio da „koristeći evropska sredstva“ Hrvatska ulaže u brži razvoj svoje ekonomije.
Za razliku od Hrvatske koja je članica EU, Srbija koja već osam godina u pregovorima za članstvo, od EU je dobila 78,5 miliona evra za saniranje ekonomskih i socijalnih posledica pandemije.
S.P./Jutarnji.hr/Radio slobodna Evropa
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve