img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Igra staklenih brojki: Vrenje vere u promene

29. mart 2022, 10:04 Ivica Dobrić
Foto: FoNet
Izbori 2022: Egzistencijalno, a ne političko pitanje
Copied

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Brojevi govore da ljudi izvan Vučićevog buraga ima dovoljno da se ovaj režim sruši 3. aprila, što ne znači nužno da je vreme sazrelo da se zaista pokrenu iz beznađa, depresije i lenjosti

Iako politika ne može bez računanja i brojeva, ona se nikada, zapravo, ne svodi na brojeve. Osim što su dušu dali za manipulisanje, brojevi su važni u ispitivanjima javnog mnjenja, recimo. Jedino što je varvarski režim Vučićev uspeo da obesmisli čak i brojeve (što nije lako), pa razboritim posmatračima ostataka srpske političke scene nije lako da poveruju u rezultate istraživanja, i to ne nužno zato što ne veruju istraživačima, već zbog toga što u ovako nestabilnim i zatvorenim porecima istraživanja umeju biti vrlo nepouzdana i, na kraju, varljiva (da li je iko mogao da pretpostavi – a nijedno istraživanje takvu mogućnost nije ni naslutilo – da će, u jednoj od dalekih prošlosti, i to kada Srbija još nije ličila na svinjac, Tadić izgubiti od Nikolića?).

Brojevi su, razume se, još važniji u samom procesu glasanja kada se, strogo uzev, sve svodi na broj. Pre toga, međutim, i posle toga – pre čina glasanja i pošto se glasovi saberu – politika radi i vrije na mnogo načina, a brojevi su tu tek deo vrenja, jedan od elemenata političkih igara.

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni, svemu uprkos, pa čak i uprkos ratu u Ukrajini – koji je, sva je prilika, i te kako dobrodošao Vučiću – nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Ništa, naravno, ne vrije na njegovoj strani spektra – osim očigledne nervoze – ali ključa na onoj strani koju pokriva opozicija, te je nužno da se učinci kipuće vode prelivaju i na onaj deo koji bi, ako se Vučić pita, radije da ostane hladan i suv (preciznije: beživotan i nepolitičan). U vrenju, zbog toga, brojevi koji idu Vučiću na ruku – ne vrede dovoljno.

Naime, nesporno je da brojevi idu Vučiću na ruku, a i kako ne bi išli kad u svojim rukama on, doslovno, ima sve: silu (koju upotrebljava protivzakonito i bez opravdanja), novac poreskih obveznika (koji ne troši u opštem interesu nego privatno, dakle nezakonito i bez opravdanja) i čitav spektar krvožednih medija (koje je svikao, kao pas što se može izdresirati, da ubijaju na njegov znak). To pokazuju brojevi.

Šta je, međutim, s onim predelima koji se ne mogu izraziti brojevima i u kojima prebivaju nada i beznađe, vera u to da može biti drugačije i neverovanje u bilo kakav pomak, volja da se stane na put štetočinama kakvih teško da je bilo u istoriji ove zemlje i predanost sudbini, dakle sve ono što će se, na jedan ili drugi način, preliti u broj glasačkih listića. Ali sve do tog trenutka, dok se glasačke kutije ne otpečate, do tog trenutka brojevi će nemoćno da padaju pored tih predela jer oni se, naprosto, ne daju ubrojiti.

Kako, dakle, stojimo s nadom da će najpogubnija srpska vlast (uz, dabome, neprežaljeni Miloševićev režim) da se skine s grbače ove zemlje? Ostavimo li, na čas, brojeve po strani – što, odmah da kažemo, nije dobra metoda, ali ni insistiranje na brojevima nije ništa bolja – vrenje koje se primećuje gotovo na svakom koraku upućuje na promenu raspoloženja, ili, ako ne na promenu raspoloženja – raspoloženje je bilo tu, ali nije bilo volje – onda makar na promenu volje da se nešto uradi, u ovom slučaju to znači da se izađe na izbore.

Deset godina ljudi žive u istom čabru, u istom začaranom mehuru u kojem se, uprkos svakodnevnoj histeriji koju Vučić širi, u osnovi ne događa ništa. Za veliki broj ljudi – a Vučić se obraća upravo njima, ne ljudima koji čitaju ove redove – izvan mehura ne postoji ništa drugo. Oni se ne menjaju i neće se promeniti. Onih, pak, koji shvataju da života ima i izvan Vučićevog mehura, i te kako je dovoljno da mehur probiju, te samo od njih – a ne od besomučne Vučićeve krađe glasova – zavisi da li će, ovoga puta, mehur da pukne.

Oni koji znaju da postoji život izvan Vučićevog buraga ne bi smeli da se predaju psihičkim smetnjama koje ih vode u depresiju, lenjost, beznađe. Brojevi nam neće dati odgovor na pitanje hoće li ti ljudi koji znaju da se pokrenu 3. aprila, ali nam brojevi govore da je tih i takvih ljudi dovoljno da se ovaj režim sruši, ili, makar, da mu se 3. aprila izmaknu važni oslonci. Zato ovde i jeste reč o egzistencijalnom problemu, a ne o pukim računskim radnjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

beogradski izbori 2022. izbori 2022. parlamentarni izbori 2022. predsednički izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ćacilend požar

Analiza

23.oktobar 2025. Davor Lukač

Sagovornici „Vremena“: U priči o „terorističkom napadu“ u Ćacilendu sve škripi

Penzionisani pešadijski oficir i bivši pripadnik Vojne bezbednosti iznose svoje sumnje u režimsku verziju onoga što se u sredu pre podne odigralo u Ćacilenu ispred Narodne skupštine

Studentski marš

23.oktobar 2025. N. M.

Novi metod policije: Pretres novopazarskih studenata kod Kosjerića

Policija je zaustavila studente, koji su iz Novog Pazara pre osam dana krenuli ka Novom Sadu, osam kilometara od Kosjerića. Ovo je prvi put da je policija pretresala studente koji pešače uzduž i popreko Srbije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Vučić i EU

23.oktobar 2025. Andrej Ivanji

Vučić o poslanicima EP: Od „evropskog šljama“ do „patoloških lažova“

Ranijom prilikom predsednik Srbije Aleksandar Vučić je neke poslanike Evropskog parlamenta nazvao „evropskim šljamom“. Nakon oštre Rezolucije EP o Srbiji opisuje ih kao „patološke lažove“. Nagrdio ih je i Ivica Dačić

„Informer“

23.oktobar 2025. B. B.

„Informer“ povezuje „teroristu“ iz Ćacilenda sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem

Glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević povezao je pucnjavu u Ćacilendu sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Konstatovao je da je Hrvatska najaktivija u pomaganju "obojene revolucije" u Srbiji, za šta ima "mnogo dokaza"

Fabrika turske kompanije MKE na Kosovu imaće godišnji proizvodni kapacitet od 20 miliona metaka, a planirano je da bude završena 2026. godine.

Kosovo

23.oktobar 2025. B. B.

Kosovo: Turci za potrebe Prištine prave fabriku municije

Iduće godine turska kompanija MKE planira da na Kosovu izgradi Fabriku za prozvodnju municije koja će moći da prozvodi do dvadeset miliona metaka godišnje

Komentar
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Požar kod Ćacilenda

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure