img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Igra staklenih brojki: Vrenje vere u promene

29. mart 2022, 10:04 Ivica Dobrić
Foto: FoNet
Izbori 2022: Egzistencijalno, a ne političko pitanje
Copied

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Brojevi govore da ljudi izvan Vučićevog buraga ima dovoljno da se ovaj režim sruši 3. aprila, što ne znači nužno da je vreme sazrelo da se zaista pokrenu iz beznađa, depresije i lenjosti

Iako politika ne može bez računanja i brojeva, ona se nikada, zapravo, ne svodi na brojeve. Osim što su dušu dali za manipulisanje, brojevi su važni u ispitivanjima javnog mnjenja, recimo. Jedino što je varvarski režim Vučićev uspeo da obesmisli čak i brojeve (što nije lako), pa razboritim posmatračima ostataka srpske političke scene nije lako da poveruju u rezultate istraživanja, i to ne nužno zato što ne veruju istraživačima, već zbog toga što u ovako nestabilnim i zatvorenim porecima istraživanja umeju biti vrlo nepouzdana i, na kraju, varljiva (da li je iko mogao da pretpostavi – a nijedno istraživanje takvu mogućnost nije ni naslutilo – da će, u jednoj od dalekih prošlosti, i to kada Srbija još nije ličila na svinjac, Tadić izgubiti od Nikolića?).

Brojevi su, razume se, još važniji u samom procesu glasanja kada se, strogo uzev, sve svodi na broj. Pre toga, međutim, i posle toga – pre čina glasanja i pošto se glasovi saberu – politika radi i vrije na mnogo načina, a brojevi su tu tek deo vrenja, jedan od elemenata političkih igara.

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni, svemu uprkos, pa čak i uprkos ratu u Ukrajini – koji je, sva je prilika, i te kako dobrodošao Vučiću – nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Ništa, naravno, ne vrije na njegovoj strani spektra – osim očigledne nervoze – ali ključa na onoj strani koju pokriva opozicija, te je nužno da se učinci kipuće vode prelivaju i na onaj deo koji bi, ako se Vučić pita, radije da ostane hladan i suv (preciznije: beživotan i nepolitičan). U vrenju, zbog toga, brojevi koji idu Vučiću na ruku – ne vrede dovoljno.

Naime, nesporno je da brojevi idu Vučiću na ruku, a i kako ne bi išli kad u svojim rukama on, doslovno, ima sve: silu (koju upotrebljava protivzakonito i bez opravdanja), novac poreskih obveznika (koji ne troši u opštem interesu nego privatno, dakle nezakonito i bez opravdanja) i čitav spektar krvožednih medija (koje je svikao, kao pas što se može izdresirati, da ubijaju na njegov znak). To pokazuju brojevi.

Šta je, međutim, s onim predelima koji se ne mogu izraziti brojevima i u kojima prebivaju nada i beznađe, vera u to da može biti drugačije i neverovanje u bilo kakav pomak, volja da se stane na put štetočinama kakvih teško da je bilo u istoriji ove zemlje i predanost sudbini, dakle sve ono što će se, na jedan ili drugi način, preliti u broj glasačkih listića. Ali sve do tog trenutka, dok se glasačke kutije ne otpečate, do tog trenutka brojevi će nemoćno da padaju pored tih predela jer oni se, naprosto, ne daju ubrojiti.

Kako, dakle, stojimo s nadom da će najpogubnija srpska vlast (uz, dabome, neprežaljeni Miloševićev režim) da se skine s grbače ove zemlje? Ostavimo li, na čas, brojeve po strani – što, odmah da kažemo, nije dobra metoda, ali ni insistiranje na brojevima nije ništa bolja – vrenje koje se primećuje gotovo na svakom koraku upućuje na promenu raspoloženja, ili, ako ne na promenu raspoloženja – raspoloženje je bilo tu, ali nije bilo volje – onda makar na promenu volje da se nešto uradi, u ovom slučaju to znači da se izađe na izbore.

Deset godina ljudi žive u istom čabru, u istom začaranom mehuru u kojem se, uprkos svakodnevnoj histeriji koju Vučić širi, u osnovi ne događa ništa. Za veliki broj ljudi – a Vučić se obraća upravo njima, ne ljudima koji čitaju ove redove – izvan mehura ne postoji ništa drugo. Oni se ne menjaju i neće se promeniti. Onih, pak, koji shvataju da života ima i izvan Vučićevog mehura, i te kako je dovoljno da mehur probiju, te samo od njih – a ne od besomučne Vučićeve krađe glasova – zavisi da li će, ovoga puta, mehur da pukne.

Oni koji znaju da postoji život izvan Vučićevog buraga ne bi smeli da se predaju psihičkim smetnjama koje ih vode u depresiju, lenjost, beznađe. Brojevi nam neće dati odgovor na pitanje hoće li ti ljudi koji znaju da se pokrenu 3. aprila, ali nam brojevi govore da je tih i takvih ljudi dovoljno da se ovaj režim sruši, ili, makar, da mu se 3. aprila izmaknu važni oslonci. Zato ovde i jeste reč o egzistencijalnom problemu, a ne o pukim računskim radnjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

beogradski izbori 2022. izbori 2022. parlamentarni izbori 2022. predsednički izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Republika Srpska

19.novembar 2025. I.M.

„Montirana ucena“ ili „preprodaja droge“: Objavljen video sa direktorom UKC RS Vladom Đajićem

Video na kojem direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike srpske Vlado Đajić sedi pred kesom sa belim praškom izazvao je talas reakcija u Republici Srpskoj. Gradonačelnik Stanivuković objavio je snimak, a Dodik poručio da je Đajić „razrešen svih funkcija“. On pak tvrdi da je reč o uceni kriminalca i da je sve prijavio policiji

Nije realno očekivati da će Srbija u narednom talasu proširenja postati članica Evropske unije, kaže za „Vreme“ Marko Todorović iz Centra za evropske politike.

Evropska unija

19.novembar 2025. Bojan Bednar

Proširenje EU: Zašto Srbija ne može da sustigne Crnu Goru i Albaniju?

Nije realno očekivati da će Srbija u narednom talasu proširenja postati članica Evropske unije, kaže za „Vreme“ Marko Todorović iz Centra za evropske politike. Za razliku od Crne Gore i Albanije

Kosovo i Metohija

19.novembar 2025. I.M.

Vojna vežba na KiM: Pod vođstvom NATO učestvuju i kosovska vojska i policija

KFOR je najavio dvodnevnu vežbu „Zlatna sablja 2025“ u kojoj će, pored međunarodnih misija, učestvovati i Kosovske bezbednosne snage

Protest u Novom Sadu

18.novembar 2025. I.M.

Milomir Jaćimović prekida štrajk glađu, ali nastavlja borbu za svoje autobuse

Nakon devet dana štrajka glađu ispred Skupštine Vojvodine, prevoznik Milomir Jaćimović odlučio je da prekine ovaj vid protesta, ali poručuje da neće odustati od zahteva da mu se vrate oduzeti autobusi i ukinu milionske kazne

Hronika

18.novembar 2025. I.M.

Hapšenje Milana Jaćimovića: Šta se dešavalo iza zatvorenih policijskih vrata

U zgradi Policijske stanice Stari grad u Novom Sadu, maloletni Milan Jaćimović bio je okružen policajcima i zadržan četiri sata bez jasnog objašnjenja. Advokati koji su bili uz njega svedoče za „Vreme" šta se tamo sve dešavalo

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure