img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Igra staklenih brojki: Vrenje vere u promene

29. mart 2022, 10:04 Ivica Dobrić
Foto: FoNet
Izbori 2022: Egzistencijalno, a ne političko pitanje
Copied

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Brojevi govore da ljudi izvan Vučićevog buraga ima dovoljno da se ovaj režim sruši 3. aprila, što ne znači nužno da je vreme sazrelo da se zaista pokrenu iz beznađa, depresije i lenjosti

Iako politika ne može bez računanja i brojeva, ona se nikada, zapravo, ne svodi na brojeve. Osim što su dušu dali za manipulisanje, brojevi su važni u ispitivanjima javnog mnjenja, recimo. Jedino što je varvarski režim Vučićev uspeo da obesmisli čak i brojeve (što nije lako), pa razboritim posmatračima ostataka srpske političke scene nije lako da poveruju u rezultate istraživanja, i to ne nužno zato što ne veruju istraživačima, već zbog toga što u ovako nestabilnim i zatvorenim porecima istraživanja umeju biti vrlo nepouzdana i, na kraju, varljiva (da li je iko mogao da pretpostavi – a nijedno istraživanje takvu mogućnost nije ni naslutilo – da će, u jednoj od dalekih prošlosti, i to kada Srbija još nije ličila na svinjac, Tadić izgubiti od Nikolića?).

Brojevi su, razume se, još važniji u samom procesu glasanja kada se, strogo uzev, sve svodi na broj. Pre toga, međutim, i posle toga – pre čina glasanja i pošto se glasovi saberu – politika radi i vrije na mnogo načina, a brojevi su tu tek deo vrenja, jedan od elemenata političkih igara.

Nikada u poslednjih deset godina na porušenoj srpskoj političkoj sceni, svemu uprkos, pa čak i uprkos ratu u Ukrajini – koji je, sva je prilika, i te kako dobrodošao Vučiću – nije bilo ovoliko vrenja, niti je Vučić mašineriju upregao na ovaj način da bi skrio učinke ključanja. Ništa, naravno, ne vrije na njegovoj strani spektra – osim očigledne nervoze – ali ključa na onoj strani koju pokriva opozicija, te je nužno da se učinci kipuće vode prelivaju i na onaj deo koji bi, ako se Vučić pita, radije da ostane hladan i suv (preciznije: beživotan i nepolitičan). U vrenju, zbog toga, brojevi koji idu Vučiću na ruku – ne vrede dovoljno.

Naime, nesporno je da brojevi idu Vučiću na ruku, a i kako ne bi išli kad u svojim rukama on, doslovno, ima sve: silu (koju upotrebljava protivzakonito i bez opravdanja), novac poreskih obveznika (koji ne troši u opštem interesu nego privatno, dakle nezakonito i bez opravdanja) i čitav spektar krvožednih medija (koje je svikao, kao pas što se može izdresirati, da ubijaju na njegov znak). To pokazuju brojevi.

Šta je, međutim, s onim predelima koji se ne mogu izraziti brojevima i u kojima prebivaju nada i beznađe, vera u to da može biti drugačije i neverovanje u bilo kakav pomak, volja da se stane na put štetočinama kakvih teško da je bilo u istoriji ove zemlje i predanost sudbini, dakle sve ono što će se, na jedan ili drugi način, preliti u broj glasačkih listića. Ali sve do tog trenutka, dok se glasačke kutije ne otpečate, do tog trenutka brojevi će nemoćno da padaju pored tih predela jer oni se, naprosto, ne daju ubrojiti.

Kako, dakle, stojimo s nadom da će najpogubnija srpska vlast (uz, dabome, neprežaljeni Miloševićev režim) da se skine s grbače ove zemlje? Ostavimo li, na čas, brojeve po strani – što, odmah da kažemo, nije dobra metoda, ali ni insistiranje na brojevima nije ništa bolja – vrenje koje se primećuje gotovo na svakom koraku upućuje na promenu raspoloženja, ili, ako ne na promenu raspoloženja – raspoloženje je bilo tu, ali nije bilo volje – onda makar na promenu volje da se nešto uradi, u ovom slučaju to znači da se izađe na izbore.

Deset godina ljudi žive u istom čabru, u istom začaranom mehuru u kojem se, uprkos svakodnevnoj histeriji koju Vučić širi, u osnovi ne događa ništa. Za veliki broj ljudi – a Vučić se obraća upravo njima, ne ljudima koji čitaju ove redove – izvan mehura ne postoji ništa drugo. Oni se ne menjaju i neće se promeniti. Onih, pak, koji shvataju da života ima i izvan Vučićevog mehura, i te kako je dovoljno da mehur probiju, te samo od njih – a ne od besomučne Vučićeve krađe glasova – zavisi da li će, ovoga puta, mehur da pukne.

Oni koji znaju da postoji život izvan Vučićevog buraga ne bi smeli da se predaju psihičkim smetnjama koje ih vode u depresiju, lenjost, beznađe. Brojevi nam neće dati odgovor na pitanje hoće li ti ljudi koji znaju da se pokrenu 3. aprila, ali nam brojevi govore da je tih i takvih ljudi dovoljno da se ovaj režim sruši, ili, makar, da mu se 3. aprila izmaknu važni oslonci. Zato ovde i jeste reč o egzistencijalnom problemu, a ne o pukim računskim radnjama.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

predsednički izbori 2022. izbori 2022. beogradski izbori 2022. parlamentarni izbori 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Dejan Mirović

Kosovo

12.mart 2026. K. S.

Mirović: Vučić je „zabio nož u leđa Srbima“, integracija Univerziteta neće ići lako

Profesor međunarodnog javnog prava Dejan Mirović tvrdi da vlast u Beogradu snosi odgovornost za procese koji vode integraciji srpskih institucija u kosovski sistem

Ana Brnabić u Skupštini

Zaječar

12.mart 2026. B. B.

Ponavljanje lokalnih izbora: Krivična prijava protiv Ane Brnabić zbog zloupotrebe položaja

Koalicija „Promena u koju verujemo“ podnela je krivičnu prijavu protiv Ane Brnabić zato što, oglušujući se o zakon, zloupotrebljava položaj predsednice Narodne skupštine i ne raspisuje ponovljene lokalne izbore u Zaječaru

Pešić

Hronika

12.mart 2026. I.M.

Pušten Luka Pešić nakon izjave u MUP-u zbog nalepnica s likom Marka Krička

Student Mašinskog fakulteta Luka Pešić priveden je nakon što je policija izvršila pretres njegove kuće. Studenti Mašinskog pozvali su kolege i građane da se okupe ispred Palate u znak podrške Pešiću

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure