

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




„Namerno, nelegalno korišćenje sredstava načinjenih da izazovu strah, konfuziju i nered na javnim skupovima, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava”, stoji u saopštenju više od 1500 profesora i nobelovaca iz celog sveta o događaju u Beogradu 15. marta
Dok se u Srbiji polemiše da li je i koje zvučno oružje korišćeno na protestu u Beogradu 15. marta, a predstavnici vlasti negiraju njegovu upotrebu, stotine profesora iz sveta podržalo je kolege i studente u Srbiji, izazivši duboku zabrinutost zbog nasilnih inicidenata tokom protesta, među kojima je i „izlaganje nesmrtonosnom oružju koje je za posledicu imalo povrede i bol“.
Na meti tog sredstva su bili „mirni demonstranti, među njima studenti i profesori“, ukazuje se u saopštenju koje je do sada potpisalo više od 1500 akademaca iz sveta.
Među potpisnicima su i dobitnici Nobelovih nagrada, od SAD preko zemalja Evropske unije i Velike Britanije, do Brazila i Južne Afrike. Među njima su Toma Piketi, Slavoj Žižek, Nensi Frejzer, Eni Arno, Etijen Balibar, Džudit Batler.
Kršenje fundamentalinih ljudskih prava
Kako navode, „izveštaji o nerazjašnjenoj, jakoj zvučnoj smetnji koja je izazvala masovnu paniku i kretanja mase nalik na stampedo, postavlja uzbunjujuća pitanja u vezi sa taktikom primenjenom protiv mirnih građana koji iskazuju svoja fundamentalna prava”.
„Ovo namerno, nelegalno korišćenje sredstava načinjenih da izazovu strah, konfuziju i nered na javnim skupovima, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, poput prava na mirno okupljanje, telesni integritet i, povrh svega, pravo na život“, piše u saopštenju koje prenosi Beta.
Ukazuje se da su studentski protesti nastali „kao odgovor na tragično rušenje nadstrešnice (ulaza Železničke stanice u Novom Sadu) koje je odnela 15 života, na katastrofu koja je posledica sistemske korupcije, neuspešnih institucija i nedostatka odgovornosti“.
„Zahtev (studenata) za vladavinom prava i funkcionalnim institucijama ne samo da je opravdan, već je od suštinskog značaja za sprečavanje budućih tragedija i obezbeđivanje pravednog i odgovornog sistema upravljanja“, ukazuju svetski akademci.
Osuda zastrašivanja rektora Univerziteta u Beogradu
Pored tih, kako ističu, zabrinjavajućih događaja, naveli su da „najoštrije osuđuju kampanju zastrašivanja i blaćenja rektora Univerziteta u Beogradu“.
„Ciljani napadi na rektora koji je stao u odbranu akademskog integriteta i prava studenata, eskalirali su u otvorenu kampanju koju vode prorežimske javne ličnosti koje pozivaju na njegovo hapšenje. Ovaj očigledan pokušaj zastrašivanja predstavlja širi napor da se ućutkaju kritičari u visokom obrazovanju i podrije autonomija akademskih institucija“, ocenjeno je u saopštenju.
Potpisnici pisma pozivaju „vlasti Srbije da sprovedu hitnu i transparentnu istragu događaja na protestu, da prozovu odgovorne za upotrebu nedozvoljenih sredstava protiv demonstranata i da obezbede bezbednost studenata, fakulteta i svih građana koji mirno iskazuju svoje stavove“.
„Izražavamo solidarnost s našim kolegama i studentima u Srbiji i pozivamo univerzitete, istraživačke institucije i akademske mreže širom sveta da nam se pridruže u osudi ovog čina i ponovnom potvrđivanju naše zajedničke posvećenosti osnovnim ljudskim pravima“, piše na kraju saopštenja.
Izvor: Danas/Beta


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve