img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapadne sankcije Rusiji

Globa za Putina: Ruski novac za obnovu Ukrajine

20. jun 2023, 09:59 Redakcija Vremena
Foto: AP Photo
Predsednik i vrhovni komandant Ruske Federacije: Vladimir Putin
Copied

Od početka rata u Ukrajini na zapadnim računima je zamrznuto oko 300 milijardi dolara ruskog novca. Sada se čuju predlozi da se taj novac upotrebi za obnovu Ukrajine, pravnim komplikacijama uprkos

Svakoga dana Rusija uništava elektrene, električnu mrežu, mostove ili puteve u Ukrajini. Stručnjaci dosadašnju štetu procenjuju na najmanje 400 milijardi dolara, piše u komentaru u nemačkom „Špigelu“ Mihael Zauga.

Istovremeno se na ruskim državnim računima u zapadnim kreditnim institutima i centralnim bankama nalazi oko 300 milijardi dolara koji su zamrznuti nakon napada Rusije na Ukrajinu i koje do sada niko još nije ni pipnuo. Da li na tome može da ostane?

„Ne“, kažu trojica prominentnih američkih političara u tekstu u listu „Forin afers“. Bivši demokratski ministar finansija Leri Samers, nekadašnji predsednik Svetske Banke i republikanac Robert Zelik i bivši savetnik Stejt dipartmenta Filip Zelikov zahtevaju da se zamrznuti ruski novac iskoristi za program za obnovu i razvoj ruskom agresijom razorene Ukrajine. Uzor bi trebalo da bude Maršalov plan, koji je pomogao da se Nemačka uzdigne iz ruševina nakon Drugog svetskog rata.

„Bila bi to druga kontraofanziva za spas Ukrajine“, pišu njih trojica.

Pravne prepreke

Zapad je do sada oklevao da novac Moskve iskoristi za pomoć Ukrajini jer bi takav potez teško mogao da nađe utemeljenje u međunarodnom pravu, a i htelo se, piše „Špigel“, da se Kremlju da vremena da zaustavi „zločinačke napade“ i da se započnu mirovni pregovori.

Vladimir Putin, međutim, nastavlja da bombarduje, hoće po svaki cenu da spreči nastajanje demokratije na zapadnoj granici Rusije.

Pročitajte još Rat u Ukrajini: Masovni raketni napadi odjeknuli širom zemlje

Dok je Moskva prošle godine zahvaljujući poslovima sa naftom i gasom zabeležila rekordni spoljnotrgovinski bilans, urušilo se više od četvrtine ukrajinske privrede.

Kijevu je mesečno potrebno oko tri milijarde dolara strane finansijske pomoći da bi mogao da održava budžet. Godišnje je potrebno 14 milijardi dolara samo za popravku infrastrukture.

Finansijski zamor Zapada

Ukrajina ne može da preživi bez finansijske podrške Zapada, a i tamo se i te kako osećaju finansijske nedeće izazvane ratom u Ukrajini, inflacija i povećanje kamatnih stopa.

Zato bi bilo ispravno, piše „Špigel“, da Rusija plaća za štetu koju je napravila, a ne zapadni poreski obveznici.

Jer ko je kriv za rat su nedvosmisleno utvrdili Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Međunarodni sud pravde u Hagu, pa pravno nema dileme da je Rusija u obavezi da plati štetu koju je napravila.

Zapad bi zamrznutu rusku imovinu zato trebalo da usmeri na obnovu Ukrajine što bi, smatra komentator „Špigela“, podspešilo spremnost Moskve na mirovne pregovore i ojačalo verodostojnost dosadašnjih sankcija protiv Rusije, koje su imale polovičan efekat.

Bila bi to i opomena drugim državama koje možda imaju slične „imprijalističke“ planove kao Rusija.

„Rusije je svoj novac položila u ruke slobodnog sveta“, pišu trojica autora s početka teksta. Sada je došlo vreme da Zapad „iskoristi tu grešku“.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini ruski novac u zapadnim bankama sankcije Rusiji Vladimir Putin zamrznut ruski novac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Oluja”

04.avgust 2025. K. S.

„30 godina – sećamo se”: Komemorativni skup u Novom Sadu

Studenti u blokadi novosadskog univerziteta obeležavaju komemorativnim skupom godišnjicu „Oluje”

Zorana Mihajlović

Zorana Mihajlović

04.avgust 2025. Katarina Stevanović

Povratak u Vučićevo jato: Radikalizovana verzija Zorane Mihajlović

Od „persone non grata” do redovne gošće prorežimskih medija – bivša ministarka Zorana Mihajlović ponovo je u igri

Protesti u Srbiji

04.avgust 2025. K. S.

Stručnjaci UN-a: U Srbiji na delu sistemski pokušaj utišavanja kritičkih glasova

Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava zabrinuti su zbog obračuna vlasti Srbije sa građanima usred, kako kažu, „jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje“

Istraživanje javnog mnjenja

04.avgust 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Podrška SNS-u ispod 40 odsto

Studenti u blokadi objavili su rezultate istraživanja javnog mnjenja po kojima bi studentska lista pobedila na izborima, a SNS ima podršku ispod 40 odsto građana

Politika

04.avgust 2025. I.M.

Kosjerić: Žarko Đokić reizabran za predsednika opštine

Žarko Đokić ponovo je izabran za predsednika opštine Kosjerić, a na konstitutivnoj sednici za predsednicu Skupštine opštine reizabrana je Tatjana Kokanović

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Povezane vesti

Svet

20.jun Z.S.

Rat u Ukrajini: Masovni raketni napadi odjeknuli širom zemlje

Rusija je tokom noći pokrenula masovni vazdušni napad na Ukrajinu, gađajući prestonicu i gradove od istoka do zapada, dok je veći deo zemlje proveo noć uz sirene za vazdušnu opasnost

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure