img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zapadne sankcije Rusiji

Globa za Putina: Ruski novac za obnovu Ukrajine

20. jun 2023, 09:59 Redakcija Vremena
Foto: AP Photo
Predsednik i vrhovni komandant Ruske Federacije: Vladimir Putin
Copied

Od početka rata u Ukrajini na zapadnim računima je zamrznuto oko 300 milijardi dolara ruskog novca. Sada se čuju predlozi da se taj novac upotrebi za obnovu Ukrajine, pravnim komplikacijama uprkos

Svakoga dana Rusija uništava elektrene, električnu mrežu, mostove ili puteve u Ukrajini. Stručnjaci dosadašnju štetu procenjuju na najmanje 400 milijardi dolara, piše u komentaru u nemačkom „Špigelu“ Mihael Zauga.

Istovremeno se na ruskim državnim računima u zapadnim kreditnim institutima i centralnim bankama nalazi oko 300 milijardi dolara koji su zamrznuti nakon napada Rusije na Ukrajinu i koje do sada niko još nije ni pipnuo. Da li na tome može da ostane?

„Ne“, kažu trojica prominentnih američkih političara u tekstu u listu „Forin afers“. Bivši demokratski ministar finansija Leri Samers, nekadašnji predsednik Svetske Banke i republikanac Robert Zelik i bivši savetnik Stejt dipartmenta Filip Zelikov zahtevaju da se zamrznuti ruski novac iskoristi za program za obnovu i razvoj ruskom agresijom razorene Ukrajine. Uzor bi trebalo da bude Maršalov plan, koji je pomogao da se Nemačka uzdigne iz ruševina nakon Drugog svetskog rata.

„Bila bi to druga kontraofanziva za spas Ukrajine“, pišu njih trojica.

Pravne prepreke

Zapad je do sada oklevao da novac Moskve iskoristi za pomoć Ukrajini jer bi takav potez teško mogao da nađe utemeljenje u međunarodnom pravu, a i htelo se, piše „Špigel“, da se Kremlju da vremena da zaustavi „zločinačke napade“ i da se započnu mirovni pregovori.

Vladimir Putin, međutim, nastavlja da bombarduje, hoće po svaki cenu da spreči nastajanje demokratije na zapadnoj granici Rusije.

Pročitajte još Rat u Ukrajini: Masovni raketni napadi odjeknuli širom zemlje

Dok je Moskva prošle godine zahvaljujući poslovima sa naftom i gasom zabeležila rekordni spoljnotrgovinski bilans, urušilo se više od četvrtine ukrajinske privrede.

Kijevu je mesečno potrebno oko tri milijarde dolara strane finansijske pomoći da bi mogao da održava budžet. Godišnje je potrebno 14 milijardi dolara samo za popravku infrastrukture.

Finansijski zamor Zapada

Ukrajina ne može da preživi bez finansijske podrške Zapada, a i tamo se i te kako osećaju finansijske nedeće izazvane ratom u Ukrajini, inflacija i povećanje kamatnih stopa.

Zato bi bilo ispravno, piše „Špigel“, da Rusija plaća za štetu koju je napravila, a ne zapadni poreski obveznici.

Jer ko je kriv za rat su nedvosmisleno utvrdili Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Međunarodni sud pravde u Hagu, pa pravno nema dileme da je Rusija u obavezi da plati štetu koju je napravila.

Zapad bi zamrznutu rusku imovinu zato trebalo da usmeri na obnovu Ukrajine što bi, smatra komentator „Špigela“, podspešilo spremnost Moskve na mirovne pregovore i ojačalo verodostojnost dosadašnjih sankcija protiv Rusije, koje su imale polovičan efekat.

Bila bi to i opomena drugim državama koje možda imaju slične „imprijalističke“ planove kao Rusija.

„Rusije je svoj novac položila u ruke slobodnog sveta“, pišu trojica autora s početka teksta. Sada je došlo vreme da Zapad „iskoristi tu grešku“.

J.H./Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini ruski novac u zapadnim bankama sankcije Rusiji Vladimir Putin zamrznut ruski novac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Povezane vesti

Svet

20.jun Z.S.

Rat u Ukrajini: Masovni raketni napadi odjeknuli širom zemlje

Rusija je tokom noći pokrenula masovni vazdušni napad na Ukrajinu, gađajući prestonicu i gradove od istoka do zapada, dok je veći deo zemlje proveo noć uz sirene za vazdušnu opasnost

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure