
Tortura u Srbiji
UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
U toku je 16. Festival savremenog plesa i performansa, tema osam predstava iz raznih država je današnji neokolonijalizam, a posebni program nastoji da savremeni ples dođe do najšire publike
Kondenz, Festival savremenog plesa i performansa, počeo je juče u subotu i do 4. novembra biće prikazano osam predstava i performansa iz Portugalije, Severne Makedonije, Kolumbije, Belgije, i Srbije objedinjenih sloganom “Feminističke budućnosti”. Kondenz već 16. godinu organizuje Stanice Servisa za savremeni ples iz Beograda.
Recimo na početku detalj o Kondenzu koji nije deo njegovog glavnog programa, ali ga čini posebnim u odnosu da druge izvođačke, i festivale uopšte. Kondenz ima prateći program kome je cilj da savremeni ples dođe do što šire publike. Nakon svake predstave razgovara se o programu festivala, čime se godinama neguje kritički dijalog unutar festivala, ali i publika. Učesnici razgovora su iz Poljske, Grčke, SAD, Srbije i Nemačke.
Ovogodišnje, 16. izdanje, Stanica je realizovala sa dva sestrinska festivala savremenog plesa – Plesnim festivalom Rejkjavik sa Islanda i festivalom Meteor iz Bergena.
“Kroz dvogodišnju razmenu, zajednička putovanja, razgovore i zabrinutosti za svet koji se pred našim očima ruši pod silama kapitalističke surovosti, mapirali smo umetničke odgovore na fenomene koje danas prepoznajemo kao forme neokolonijalizma u našim različitim, ipak perifernim evropskim društvima: od ekstrakcije prirodnih resursa (minerala, nafte, gasa…), preko uništenja lokalne poljoprivrede i proizvodnje hrane, rasprodaje vodenih izvorišta i vodotokova, do kulturnog kolonijalizma koji onemogućava prepoznavanje izvorišta savremenih društvenih problema i sukoba“, objašnjava ovogodišnji program Marijana Cvetković, suosnivačica Stanice i Kondenza.
Izdvojmo neke: sutra u ponedeljak predstava “Omni Tóxica” Paule Chaves Bonille iz Kolumbije, nastanjene u Amsterdamu, u CZKD-u. Autorka, poznata i kao La ChicaScratch, koreografkinja, performerka i aktivistkinja u brojnim inicijativama u Amsterdamu, stvara u tom radu distopijsku laboratoriju u kojoj se odvija novinarski i forenzički izvedbeni ritual o istoriji biljke koke i njenoj zloupotrebi od strane “belog” čoveka.
U sredu, u istom prostoru, je predstava „Necropolis“ koreografa i performera Arkadi Zaidesa iz Brisela koja istražuje i dovodi u pitanje forenzičke procedure i odsustvo informacija vezanih za raspadajuća tela nepriznatih i neidentifikovanih žrtava – migranata i izbeglica koji su izgubili živote pokušavajući da uđu na teritoriju Evrope. Predstava je i Zaidesov doprinos aktivističkim borbama za pomoć porodicama nastradalih migranata i mapiranje njihovih grobova širom Evrope, a nastala je u saradnji sa Igorom Dobričićem kao autorom teksta.
Iz Srbije učestvuju dve predstave. Predstava “Hiljadu i druga noć” mladog plesnog beogradskog kolektiva NEUT, najavljena za 31. oktobar u galeriji Artget Kulturnog centra Beograda, svojevrsno je performans-putovanje koje istražuje forme i sredstva koja su u vezi s temama naslovnog dela.
Druga predstava, „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom”, bila je i deo nedavnog 57. Bitefa, a sad je na programu 2. novembra u Bitef teatru. Predstava postavlja pitanje na koji način arhiviranje plesne umetnosti može biti umetnička praksa? Autorovo istraživanje te želje odvija se kroz transgeneracijsku kreativnu razmenu sa šestoro koreografa/reditelja/plesača/izvođača lokalne nezavisne plesne scene: Nelom Antonović, Anđelijom Todorović, Jelenom Jović, Tatjanom Pajović, Borisom Čakširanom i Sanjom Krsmanović Tasić.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju
U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije
Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani
Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve