
„Marš na Drinu"
Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava
Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“
U vreme pisanja ovog teksta osoba J.K, koja se decenijama iz nekog razloga predstavlja kao pevačica, ali i pretendentkinja na nepostojeći srpski presto, uputila je javni poziv poslanici Mariniki Tepić da obznani svoje intimno osećanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Jer, tvrdi J.K., ukoliko se poslanica „Čobani“, kako joj glasi devojačko prezime, ne izjašnjava kao Srpkinja, onda nema prava da „soli pamet srpskom narodu jer njemu ideološki ne pripada“.
J.K. i mene spaja okolnost da ni za živu glavu ne bismo dali glas poslanici Tepić niti stranci kojoj pripada (doduše dajem pomenutu glavu da je netrpeljivost J.K. prema dramatis personae oročena na dužinu njenog pripadanja opozicionom korpusu), ali je suština u tome što nikoga normalnog ne bi smelo da interesuje nacionalno, versko ili rodno određenje osoba koje se kandiduju na izborima, već jedino i isključivo program koji zastupaju i učinak u sprovođenju proklamovane politike u okviru mandata koji joj građani svojim glasovima daju.
Ne čudi što se, nakon fijaska na oproštajnom mitingu Aleksandra Vučića, nastavilo sa baražnom paljbom po svakome ko se usuđuje da progovori bilo šta sem hvalospeva, ali čudi što se, izuzev niskih udaraca udarilo i na sam Ustav države Srbije, budući da prvi član najvišeg pravnog akta glasi: „Republika Srbija je država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim principima i vrednostima.“
Nesrbi u srpskoj istoriji
Moguće je i da je J.K. poštovateljka one skaradne dosetke da se zakona ne treba držati kao pijan plota, ali bi neko trebalo da joj popuni rupe u znanju iz opšte istorije, kako ona kaže, Srba: U jednu od tih rupa, ili je bolje reći bezdana, može pohraniti informaciju da je, recimo, Stojan Novaković, istoričar, član Srpske Kraljevske akademiju i pet inostranih, ministar prosvete, predsednik vlade u vreme aneksione krize i čovek koji je svojeručno nacrtao grb Srbije koji je trenutno u zvaničnoj upotrebi – po nacionalnosti Cincar.
Neko bi je mogao obavestiti i da je Mihailo Pupin, izvesni naučnik cincarskog porekla, koji je, sem svega onoga što je za života učinio, uključujući i to da je uticao na Vudroa Vilsona da posle Velikog rata pokaže naklonost prema SRPSKIM teritorijalnim pretenzijama, stigao i da bude osnivač NASA-e.
Spisak nesrba koji su svojim delovanjem večno zadužili Srbiju mnogo je duži čak i od povelikog spiska nepočinstava klike koju J.K. zdušno podržava, ali čak i da nije tako, čak i da su ama svi građani Srbije koji ne pripadaju „sprskom korpusu“ samo obično građani, da je svako od njih živeo svoj mali, jednostavan život i ostao u sećanjima jedino svoje porodice i prijatelja, čak i da niko nikada sem Srba nije doprineo bilo čemu što je uticalo na razvoj srpske države, čak i ta somnabulna zamisao ne bi mogla da poništi činjenicu da ono što je J.K. svojim oglašavanjem učinila jedna fašistoidna baljezgarija i nečovečnost koja se ni po čemu ne razliku od homofobije, u čiju odbranu J.K. tobože javno istupa već izvesno vreme.
Žao mi je što J.K. niko nije ispričao jednu poučnu anegdotu o pomenutom Cincaru Koči Popoviću i njegovom gimnazijskom profesoru, izvesnom Milošu Crnjanskom (taj je, poštovana J.K., rođen van granica Srbije, ne znam da li ga to kandiduje za Srbina?). Naime, Crnjanski je mladom Popoviću u jednoj diskusiji navodno odbrusio da je samo salonski komunista, na šta mu je Koča odgovorio da je i Crnjanski samo salonski fašista, što ne umanjuje činjenicu da je ipak – fašista.
Put ka mračnom mestu istorije
Ne može se dakle, netrpeljivost ograničavati na bilo koju grupu, rodnu, versku, nacionalnu – ako kreneš tim putem nepogrešivo stižeš na najmračnije mesto istorije, i ma šta u životu postigao to mračno određenje će te pojesti i uvući u crnu rupu iz koje niko nikada neće izmileti natrag.
Jer, mržnja je poput kancera, neobuzdano se širi i generiše nasilje kome nema kraja, pa je sasvim moguće da, nakon što ponestane onih koji nemaju veze sa „ideološkim srpstvom“, neko dokona da je došao red i na one kojima se prezime ne završava na -ić. U tom nemilom scenariju, osoba J.K. će se naći u nebranom grožđu.
I baš zato je jedini mogući princip funkcionisanja princip poštovanja zakona ove zemlje, tako da bi najbolje bilo da tužilaštvo postupi po službenoj dužnosti i povede proces protiv ostrašćene pevačice. Nakon rehabilitacije ona će biti reintegrisana u društvo, a mi ćemo konačno imati osećaj da živimo u uređenoj zemlji.
Što se poslanice Tepić tiče, iskreno se nadam da nikada neće videti vlast, ali da će živeti u zdravlju i slobodi da se za nju bori dokle god to bude želela.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom
Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca
Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora
Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve