img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Fašistoidne baljezgarije: Ideološka šajkača Jelene Karleuše

29. maj 2023, 11:08 Luka Tripković
Foto: Predrag Mitić/Tanjug
Copied

U vreme pisanja ovog teksta osoba J.K, koja se decenijama iz nekog razloga predstavlja kao pevačica, ali i pretendentkinja na nepostojeći srpski presto, uputila je javni poziv poslanici Mariniki Tepić da obznani svoje intimno osećanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Jer, tvrdi J.K., ukoliko se poslanica „Čobani“, kako joj glasi devojačko prezime, ne izjašnjava kao Srpkinja, onda nema prava da „soli pamet srpskom narodu jer njemu ideološki ne pripada“.

J.K. i mene spaja okolnost da ni za živu glavu ne bismo dali glas poslanici Tepić niti stranci kojoj pripada (doduše dajem pomenutu glavu da je netrpeljivost J.K. prema dramatis personae oročena na dužinu njenog pripadanja opozicionom korpusu), ali je suština u tome što nikoga normalnog ne bi smelo da interesuje nacionalno, versko ili rodno određenje osoba koje se kandiduju na izborima, već jedino i isključivo  program koji zastupaju i učinak u sprovođenju proklamovane politike u okviru mandata koji joj građani svojim glasovima daju.

Ne čudi što se, nakon fijaska na oproštajnom mitingu Aleksandra Vučića, nastavilo sa baražnom paljbom po svakome ko se usuđuje da progovori bilo šta sem hvalospeva, ali čudi što se, izuzev niskih udaraca udarilo i na sam Ustav države Srbije, budući da prvi član najvišeg pravnog akta glasi: „Republika Srbija je država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim principima i vrednostima.“

Nesrbi u srpskoj istoriji

Moguće je i da je J.K. poštovateljka one skaradne dosetke da se zakona ne treba držati kao pijan plota, ali bi neko trebalo da joj popuni rupe u znanju iz opšte istorije, kako ona kaže, Srba: U jednu od tih rupa, ili je bolje reći bezdana, može pohraniti informaciju da je, recimo, Stojan Novaković, istoričar, član Srpske Kraljevske akademiju i pet inostranih, ministar prosvete, predsednik vlade u vreme aneksione krize i čovek koji je svojeručno nacrtao grb Srbije koji je trenutno u zvaničnoj upotrebi – po nacionalnosti Cincar.

Neko bi je mogao obavestiti i da je Mihailo Pupin, izvesni naučnik cincarskog porekla, koji je, sem svega onoga što je za života učinio, uključujući i to da je uticao na Vudroa Vilsona da posle Velikog rata pokaže naklonost prema SRPSKIM teritorijalnim pretenzijama, stigao i da bude osnivač NASA-e.

Spisak nesrba koji su svojim delovanjem večno zadužili Srbiju mnogo je duži čak i od povelikog spiska nepočinstava klike koju J.K. zdušno podržava, ali čak i da nije tako, čak i da su ama svi građani Srbije koji ne pripadaju „sprskom korpusu“ samo obično građani, da je svako od njih živeo svoj mali, jednostavan život i ostao u sećanjima jedino svoje porodice i prijatelja, čak i da niko nikada sem Srba nije doprineo bilo čemu što je uticalo na razvoj srpske države, čak i ta somnabulna zamisao ne bi mogla da poništi činjenicu da ono što je J.K. svojim oglašavanjem učinila jedna fašistoidna baljezgarija i nečovečnost koja se ni po čemu ne razliku od homofobije, u čiju odbranu J.K. tobože javno istupa već izvesno vreme.

Žao mi je što J.K. niko nije ispričao jednu poučnu anegdotu o pomenutom Cincaru Koči Popoviću i njegovom gimnazijskom profesoru, izvesnom Milošu Crnjanskom (taj je, poštovana J.K., rođen van granica Srbije, ne znam da li ga to kandiduje za Srbina?). Naime, Crnjanski je mladom Popoviću u jednoj diskusiji navodno odbrusio da je samo salonski komunista, na šta mu je Koča odgovorio da je i Crnjanski samo salonski fašista, što ne umanjuje činjenicu da je ipak – fašista.

Put ka mračnom mestu istorije

Ne može se dakle, netrpeljivost ograničavati na bilo koju grupu, rodnu, versku, nacionalnu – ako kreneš tim putem nepogrešivo stižeš na najmračnije mesto istorije, i ma šta u životu postigao to mračno određenje će te pojesti i uvući u crnu rupu iz koje niko nikada neće izmileti natrag.

Jer, mržnja je poput kancera, neobuzdano se širi i generiše nasilje kome nema kraja, pa je sasvim moguće da, nakon što ponestane onih koji nemaju veze sa „ideološkim srpstvom“, neko dokona da je došao red i na one kojima se prezime ne završava na -ić. U tom nemilom scenariju, osoba J.K. će se naći u nebranom grožđu.

I baš zato je jedini mogući princip funkcionisanja princip poštovanja zakona ove zemlje, tako da bi najbolje bilo da tužilaštvo postupi po službenoj dužnosti i povede proces protiv ostrašćene pevačice. Nakon rehabilitacije ona će biti reintegrisana u društvo, a mi ćemo konačno imati osećaj da živimo u uređenoj zemlji.

Što se poslanice Tepić tiče, iskreno se nadam da nikada neće videti vlast, ali da će živeti u zdravlju i slobodi da se za nju bori dokle god to bude želela.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Alekandar Vučić Jelena Karleuša Marinika Tepić naprednjaci nesrbi SNS Srbi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure