img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Fašistoidne baljezgarije: Ideološka šajkača Jelene Karleuše

29. мај 2023, 11:08 Luka Tripković
Foto: Predrag Mitić/Tanjug
Copied

U vreme pisanja ovog teksta osoba J.K, koja se decenijama iz nekog razloga predstavlja kao pevačica, ali i pretendentkinja na nepostojeći srpski presto, uputila je javni poziv poslanici Mariniki Tepić da obznani svoje intimno osećanje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Jer, tvrdi J.K., ukoliko se poslanica „Čobani“, kako joj glasi devojačko prezime, ne izjašnjava kao Srpkinja, onda nema prava da „soli pamet srpskom narodu jer njemu ideološki ne pripada“.

J.K. i mene spaja okolnost da ni za živu glavu ne bismo dali glas poslanici Tepić niti stranci kojoj pripada (doduše dajem pomenutu glavu da je netrpeljivost J.K. prema dramatis personae oročena na dužinu njenog pripadanja opozicionom korpusu), ali je suština u tome što nikoga normalnog ne bi smelo da interesuje nacionalno, versko ili rodno određenje osoba koje se kandiduju na izborima, već jedino i isključivo  program koji zastupaju i učinak u sprovođenju proklamovane politike u okviru mandata koji joj građani svojim glasovima daju.

Ne čudi što se, nakon fijaska na oproštajnom mitingu Aleksandra Vučića, nastavilo sa baražnom paljbom po svakome ko se usuđuje da progovori bilo šta sem hvalospeva, ali čudi što se, izuzev niskih udaraca udarilo i na sam Ustav države Srbije, budući da prvi član najvišeg pravnog akta glasi: „Republika Srbija je država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i socijalnoj pravdi, načelima građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama i pripadnosti evropskim principima i vrednostima.“

Nesrbi u srpskoj istoriji

Moguće je i da je J.K. poštovateljka one skaradne dosetke da se zakona ne treba držati kao pijan plota, ali bi neko trebalo da joj popuni rupe u znanju iz opšte istorije, kako ona kaže, Srba: U jednu od tih rupa, ili je bolje reći bezdana, može pohraniti informaciju da je, recimo, Stojan Novaković, istoričar, član Srpske Kraljevske akademiju i pet inostranih, ministar prosvete, predsednik vlade u vreme aneksione krize i čovek koji je svojeručno nacrtao grb Srbije koji je trenutno u zvaničnoj upotrebi – po nacionalnosti Cincar.

Neko bi je mogao obavestiti i da je Mihailo Pupin, izvesni naučnik cincarskog porekla, koji je, sem svega onoga što je za života učinio, uključujući i to da je uticao na Vudroa Vilsona da posle Velikog rata pokaže naklonost prema SRPSKIM teritorijalnim pretenzijama, stigao i da bude osnivač NASA-e.

Spisak nesrba koji su svojim delovanjem večno zadužili Srbiju mnogo je duži čak i od povelikog spiska nepočinstava klike koju J.K. zdušno podržava, ali čak i da nije tako, čak i da su ama svi građani Srbije koji ne pripadaju „sprskom korpusu“ samo obično građani, da je svako od njih živeo svoj mali, jednostavan život i ostao u sećanjima jedino svoje porodice i prijatelja, čak i da niko nikada sem Srba nije doprineo bilo čemu što je uticalo na razvoj srpske države, čak i ta somnabulna zamisao ne bi mogla da poništi činjenicu da ono što je J.K. svojim oglašavanjem učinila jedna fašistoidna baljezgarija i nečovečnost koja se ni po čemu ne razliku od homofobije, u čiju odbranu J.K. tobože javno istupa već izvesno vreme.

Žao mi je što J.K. niko nije ispričao jednu poučnu anegdotu o pomenutom Cincaru Koči Popoviću i njegovom gimnazijskom profesoru, izvesnom Milošu Crnjanskom (taj je, poštovana J.K., rođen van granica Srbije, ne znam da li ga to kandiduje za Srbina?). Naime, Crnjanski je mladom Popoviću u jednoj diskusiji navodno odbrusio da je samo salonski komunista, na šta mu je Koča odgovorio da je i Crnjanski samo salonski fašista, što ne umanjuje činjenicu da je ipak – fašista.

Put ka mračnom mestu istorije

Ne može se dakle, netrpeljivost ograničavati na bilo koju grupu, rodnu, versku, nacionalnu – ako kreneš tim putem nepogrešivo stižeš na najmračnije mesto istorije, i ma šta u životu postigao to mračno određenje će te pojesti i uvući u crnu rupu iz koje niko nikada neće izmileti natrag.

Jer, mržnja je poput kancera, neobuzdano se širi i generiše nasilje kome nema kraja, pa je sasvim moguće da, nakon što ponestane onih koji nemaju veze sa „ideološkim srpstvom“, neko dokona da je došao red i na one kojima se prezime ne završava na -ić. U tom nemilom scenariju, osoba J.K. će se naći u nebranom grožđu.

I baš zato je jedini mogući princip funkcionisanja princip poštovanja zakona ove zemlje, tako da bi najbolje bilo da tužilaštvo postupi po službenoj dužnosti i povede proces protiv ostrašćene pevačice. Nakon rehabilitacije ona će biti reintegrisana u društvo, a mi ćemo konačno imati osećaj da živimo u uređenoj zemlji.

Što se poslanice Tepić tiče, iskreno se nadam da nikada neće videti vlast, ali da će živeti u zdravlju i slobodi da se za nju bori dokle god to bude želela.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Alekandar Vučić Jelena Karleuša Marinika Tepić naprednjaci nesrbi SNS Srbi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Istraživanje javnog mnjenja

02.октобар 2025. N.R.

Vlast ubedila svoje birače da su nadstrešnicu srušile zle strane sile

Čak 40 odsto birača vlasti misli da je šesnaest ljudi u Novom Sadu pobila diverzija stranih službi, pokazuje istraživanje koje objavljuje „Vreme“

Univerzitet u Novom Sadu

02.октобар 2025. K. S.

Slobodni univerzitet: Policija napustila kampus

Posle 36 dana, policija je napustila kampus Univerziteta u Novom Sadu, saopštila je Akademska mreža Slobodni univerzitet

Dušan Bajatović

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Dušan Bajatović je počasni konzul Rusije za Vojvodinu

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović postao je počasni konzul za Vojvodinu. Tu funkciju mu je dodelilo Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije

Naftna industrija Srbije

02.октобар 2025. K. S.

Vučić: Tačno je da je Rusija predložila prodaju dela NIS-a Amerikancima

Da Rusi razmišljaju o prodaji dela NIS-a Amerikancima, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je, kako je dodao, pitanje da li će američka strana prihvatiti

Narodna skupština

Politika

02.октобар 2025. M.S.

Deo opozicije bojkotuje Skupštinu: Raspišite više te izbore

Sedmog oktobra počinje Drugo redovno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije. Na dnevnom redu naći će se i dopuna zakona o specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, kao i zakon o legalizaciji objekta. Šta kaže opozicija

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure