
Tortura u Srbiji
UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
„Službeni glasnik“ i Zavod za udžbenike će postati jedno preduzeće, a osnovci i srednjoškolci će dobiti nacionalne udžbenike iz kojih će konačno učiti o holokaustu – plan je v.d. direktora „Službenog glasnika“, za koji ima podršku predsednika i premijerke
Mladen Šarčević će, kao novi v.d. direktora „Službenog glasnika“, ostvariti ono što nije uspeo dok je između 2016. i 2020. bio ministar prosvete, zato što je, kaže, sada za taj plan dobio podršku predsednika Vučića i premijerke Brnabić.
U intervjuu „Politici“ je najavio da će spojiti „Službeni glasnik” i Zavod za udžbenike. To pripajanje će, prema njegovim rečima, biti regulisano odlukom Vlade Srbije, koja je i formirala pomenuta preduzeća.
U Zavodu za udžbenike su o ovome saznali iz novina. Direktor Milorad Marjanović, koji inače od prošle godine čeka da ode u penziju, ne želi ništa da komentariše dok ne dobije zvaničnu informaciju.
Zaposleni takođe, zbog istog razloga, ćute. Nije im jasno šta znači Šarčevićeva izjava da će funkcija Zavoda kao glavnog nacionalnog izdavača biti očuvana pod istim imenom tako što će za najduže dva meseca on postati poseban sektor u „Glasniku”, i sećaju se da je on hteo da ih reorganizuje još dok je bio ministar.
Kažu da bi bilo nedostojno po Zavod, da mu se posle 65 godina postojanja, izgubi ime.
Šarčević kaže da se tako nešto neće desiti, da će Zavod za udžbenike ulaskom u veću kompaniju opstati, a „Službeni glasnik” sa njim postati moćnije preduzeće.
U Zavodu za udžbenike je zaposleno oko 210 ljudi. Šarčević obećava i da neće biti otpuštanja, već će stručnjaci iz Zavoda popuniti mesta onih radnika koji su u „Glasniku” pred penzijom. Ali napominje i da je u Zavodu mnogo starijih od 60 godina.
„Zavod je u 2022. imao više od 300 miliona dinara gubitka, a godinu pre toga 250 miliona. Do maja bi imali novca da funkcionišu i onda bi se ugasili, pa je ovo spas za njih. I predsednik i premijerka su me pozvali da ovu ideju sada sprovedem u delo. Tako ćemo dobiti novog nacionalnog izdavača, koga će izmenama Zakona o udžbenicima (koje bi trebalo da se usvoje do proleća), država opredeliti da sprovede drugi plan, a to je izrada nacionalnih udžbenika“, objasnio je Šarčević.
Mladen Šarčević je u ovom intervjuu najavio i drugi svoj plan, koji su takođe podržavi predsednik i premijerka, a tiče se nacionalnih udžbenika. Onih istih koje je najavio Aleksandar Vučić nakon premijere filma Dara iz Jasenovca, kako bi osnovci i srednjoškolci učili o nacionalnoj istoriji, geografiji i o srpskom jeziku iz adekvatnih izvora.
Naveo je da će nacionalni udžbenici sadržavati lekcije iz više predmeta i oblasti koje će tek biti određene. Jedna opcija je da za svaki razred bude objavljivana po jedna knjiga, a druga je da se štampaju samo tri udžbenika, po jedan za mlađe i starije osnovce i za srednjoškolce.
Ukazao je da nacionalni udžbenici neće biti na tržištu, da će imati status izborne školske knjige i da će nastavnici biti u obavezi da ih koriste.
„Oni će biti dopuna redovnom gradivu, nastavnici će tražiti da ih učenici koriste u izradi projekata, na primer, a onda će u okviru ocene projektne aktivnosti ući i ocenjivanje znanja iz nacionalnog udžbenika“, objasnio je.
Sadašnje školske knjige ostaju kakve i jesu. A novim udžbenikom samo dopunjujemo nacionalna saznanja učenika u Srbiji. Tako će, konačno, malo više da uče o holokaustu, koji bi trebalo da bude posebna lekcija u delu koji će da se odnosi na Drugi svetski rat.
O sadržaju tih udžbenika, kaže pregovara „već neko vreme sa pojedinim fakultetskim profesorima, a pomoć je ponudio i patrijarh Porfirije i moguće je da će i on biti uključen“.
Sada, kaže, biraju naziv za te udžbenike. Jedan od predloga bio je „nacionalni identitet”, ali on smatra da su te reči preteške za prvake i da moraju pronaći neku sličnu složenicu koja odražava istu suštinu. Izvesno je da će nacionalne školske knjige biti dopunjene i dodatnim štivom i filmovima koji mogu da prošire znanje učenika o ovoj zemlji.
Šarčević je istakao da će „dati sve od sebe“ da se nacionalni udžbenici pojave pred đacima 1. septembra i objasnio da neće biti direktnog ocenjivanja za znanje iz njih, već da će oni biti dopuna redovnom gradivu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu
Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju
U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije
Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani
Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve