Glasači Srpske napredne stranke svesni su da na televizijama sa nacionalnom frekvencijom postoji cenzura i da ti mediji nisu podjednako otvoreni za predstavnike vlasti i opozicije, pokazalo je poslednje Demostatovo istraživanje. Među njima je za nekoliko procenata više onih koji smatraju da je neravnopravan odnos televizija sa nacionalnom pokrivenošću prema vlasti i opoziciji loš za Srbiju. Istraživanje je pokazalo i da više od polovine glasača SNS smatra da napadi na novinare i pretnje nisu opravdani
Većina građana Srbije veruje da predstavnici vlasti i opozicije nisu podjednako zastupljeni u programima televizija sa nacionalnom frekvencijom – na javnom servisu (RTS), Prvoj, Pinku, Happy i B92, pokazalo je terensko istraživanje Demostata, koje je krajem aprila i početkom maja obavljeno na reprezentativnom uzorku od 1.600 građana na teritoriji cele Srbije.
Naime, tri petine ispitanika, tačnije 58 odsto, primećuje da RTS i druge televizije koje imaju nacionalnu pokrivenost nisu podjednako otvorene za partije na vlasti i stranke u opoziciji.
Od približno šest ispitanika koji primećuju nejednak odnos pomenutih televizija, petoro ne odobrava takvo ponašanje, dok jedan ispitanik smatra da je nejednak odnos dobar za Srbiju.
Naime, 47 odsto ispitanika smatra da televizije nisu dovoljno otvorene za partije opozicije i da je to loše za Srbiju.
Da je dobro što televizije sa nacionalnom frekvencijom ne daju isti prostor u programu predstavnicima opozicije i vlasti smatra 11 odsto ispitanika.
Nejednaku zastupljenost predstavnika vladajućih partija i onih koji nisu na vlasti ne primećuje 17 odsto ispitanika, koji veruju da su televizije sa nacionalnom pokrivenošću podjednako otvorene i za vlast i za opoziciju.
Preostala četvrtina ispitanika nije bila u stanju da odgovori na pitanje o selektivnom ili ravnopravnom odnosu prema partijama vlasti i partijama opozicije.
Pristalice naprednjaka primećuju cenzuru
Demostatovo istraživanje je pokazalo da pristalice naprednjaka primećuju da postoji cenzura na televizijama sa nacionalnom frekvencijom.
Naime, 26 odsto od ispitanika koji su izjavili da su na prošlim izborima glasali za SNS smatra da je za Srbiju loše to što TV sa nacionalnom frekvencijom nisu podjednako otvorene prema partijama vlasti i partijama opozicije.
Nešto manje od četvrtine glasača naprednjaka, 23 odsto, takođe smatra da postoji nejednak odnos, ali dodaje da je to dobro za Srbiju.
I dok polovina glasača Srpske napredne stranke misli da televizije nemaju isti odnos prema vlastima i opoziciji, 37 odsto veruje da se televizije sa nacionalnom pokrivenošću korektno odnose prema svima, dok 14 odsto nema odgovor.
Ovo pitanje dodatno dobija na značaju kada se ukrsti sa odgovorima ispitanika o tome u koji medij imaju najviše poverenja kada je reč o politici, političkim i društvenim pitanjima.
Foto: Andrej Ivanji
Dominiraju upravo televizije sa nacionalnom frekvencijom, odnosno RTS, Pink, Hepi, Prva, sa 30 odsto poverenja.
Potom slede društvene mreže i internet portali u koje poverenje ima 23 odsto ispitanika.
Najveće poverenje televizijama koje nemaju nacionalnu frekvenciju – N1, Nova S, kao i Youtube emisijama, daje 18 odsto ispitanika.
Četiri odsto ispitanika najveće poverenje daje novinama poput Blica i Politike, isto toliko Danasu, NIN-u, Vremenu, dok tri odsto ispitanika najviše veruje novinama poput Informera, Srpskog Telegrafa, Alo, Kurira.
Istraživanje je pokazalo i da različite medije konzumira oko četiri petine ispitanika, odnosno 82 odsto, dok nepuna petina, 18 odsto, ili uopšte ne koristi medije ili to čini izuzetno retko.
Stav prema napadima na novinare i na slobodu medija
U javnom mnenju građana dominira stav da nisu opravdani napadi na novinare, pretnje i ataci na slobodu medija. Tako misli tri petine ispitanika, tačnije 59 odsto. Samo šest odsto ispitanika opravdava takvo ponašanje.
Međutim, pokazalo se da postoji značajan broj ispitanika, 35 odsto, koji nisu obavešteni o sve većem broju brutalnih napada na novinare i pretnjama koje im se upućuju, ponekad i od strane prvih ljudi ove države.
Među glasačima SNS-a na prošlim izborima nalazimo devet odsto onih koji opravdavaju napade na novinare, dok više od polovine, 55 odsto, smatraju da ti napadi nisu opravdani.
Značajan broj glasača SNS, 36 odsto, nije imalo odgovor na to pitanje.
I.Đ./Demostat
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Glavna tema Svetskog ekonomskog foruma u Davosu biće razuzdano ponašanje predsednika SAD Donalda Trampa. Prvi čovek Srbije ide na Alpe s drugačijom agendom
Na skupu u Novom Sadu „Šta znači pobeda“ govorilo se najviše o lustraciji i Zakonu o poreklu imovine, što treba shvatiti kao najavu prve dve programske tačke studenata
Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomera datume vanrednih izbora, studentski pokret i opozicija koriste vreme za jačanje logistike i terenski rad. Pitanje više nije da li će izbora biti, već kome odlaganje ide u korist
Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!