img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 26: U Mariupolju na svakih 10 minuta odjekuju eksplozije

22. mart 2022, 09:19 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje civilnih objekata: Poslovni centar u Kijevu
Copied

U Maripolju se vode ulične borbe. Bombardovano je predgrađe Odese. U Kijevu je projektil velike razorne moći pogodio tržni centar. Evakuacija civila iz svih ratom ugroženih gradova se nastavlja. Zelenski odbija ruske ultimatume i zabranjuje rad proruskih partija. Bajden upozorava da bi Rusija mogla da upotrebi hemijsko oružje

Ruska armija je u utorak u ranim jutarnjim satima bombardovala više gradova u Ukrajini. Napadi su zabeleženi u Kijevu, drugom najvećem gradu Harkovu na istoku, lučkom gradu na Azovskom moru Mariupolju, lučkom gradu na Crnom moru Odesi i Nikolajevu na jugu zemlje.

Uništen poslovni centar u Kijevu

Ukrajina_213_46
Razorna moć jednog projektila / Foto: AP Photo/Felipe Dana

U Kijevu je u pondeljak uništen veliki poslovni centar. Snadbevanje glavnog, ali i većine ostalih većih gradova, sve je upitnije. Projektil koji je pogodio poslovni centar ima je veliku razornu moć.

Russia Ukraine War
Oštečeni stambeni objekti u Kijevu / Foto: AP Photo/Rodrigo Abd

Nemački mediji javljaju da je doskorašnji potpredsednik Međunarodnog komiteta za koncentracioni logor Buhenvald-Dora Boris Romančenko, koji je preživeo 4 nacistička koncentraciona logora, poginuo u svojoj 96 godini od ruske bombe.

Opsada Mariupolja je ratni zločin

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Svakodnevno bombardovanje Mariupolja / Foto: AP Photo/Mstyslav Chernov

Prema ukrajinskim izvorima u Mariupolju se na svakih 10 minuta čuje eksplozija. Vojna uprava kaže da je kompletno uništeno ili oštećeno 80 odsto infrastrukture grada. U ponedeljak je odbijen ultimatum Rusa da polože oružje.

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Razaranje komunikacija u Mariupolju / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

UN su saopštile da je humanitarna situacija u Mariupolju „veoma ozbiljna“, da ima „kritični potencijal“ da zbog nedostatka hrane, vode i lekova budu ugroženi životi stanovnika.

Šef diplomatije EU Žozep Borelj je to što se dešava u Mariupolju nazvao „teškim ratnim zločinom“.

Borispil očekuje ruski napad

Gradonačelnik Borispila, koji se nalazi tridesetak kilometara jugoistočno od Kijeva, Volodimir Borisenko je u iščekivanju ruskog napada apelovao na civilno stanovništvo da se evakuiše. Razlozi su, kaže, „vojno-taktički“ jer se u drugim mestima koja su napadnuta pokazalo da je lakše braniti grad kada nema civilnog stanovništva. U Borispilu živi oko 60.000 ljudi.

Evakuacija civila

Vicepremijerka Ukajine IrinaVereščuk je saopštila da je u ponedeljak preko 7 humanitarnih koridora iz ratom ugroženih područja evakuisano 8057 ljudi. Među njima je 3007 bilo iz Mariupolja. Broz izbeglica raste iz dana u dan.

Sprečen atentat na Zelenskog

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je ukrajinska kontraobaveštajna služba u gradu Ušgorodu na tromeđi Ukrajine, Slovačke i Mađarske uhapsila 25 muškaraca koji su navodno imali zadatak da izvrše atentat na predsednika Ukrajine Volodimira Zelnskog i sprovedu diverzantske akcije u Kijevu i drugim mestima. Nezavisni izvori nisu potvrdili ove navode.

Nastavak mirovnih pregovora bez rezultata

Ruska i ukrajinska delegacija su u ponedeljak ponovo pregovarale sat i po, nakon čega su sa radom nastavile radne grupe. Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podovljak je izjavio da su ruski stavovi postali „primereniji“, a portparol Kremlja Dimitrij Peskov da mora da dođe do „konretnih predloga“ pre nego što bi se eventualno sastali Putin i Zelenski.  Izvesno je da relaksacije još uvek nema.

Zelenski odbija sve ruske ultimatume

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je saopštio da će o svim eventulanim postignutim dogovorima sa Rusima poslednju reč na referndumu imati ukrajinski narod. Istovremeno je odbio sve ultimatume Rusije: priznanje ankesije Krima i nezavisnosti Donjecke i Luganske narodne republike; obavezivanje da Ukrajina neće pristupiti nijednom zapadnom vojnom savezu; „denacifikaciju“ i „demilitarizaciju“ zemlje.

„Ukrajina neće ispuniti ni jedan ruski Ultimatum“, rekao je Zelenski u još jednom vatrenom obraćanju naciji. „Moraće sve da nas unište, onda će ultimatum automtski biti isunjen“.

Zelenski je insistirao da on direktno pregovara sa Vladimirom Putinom i kao prikladno mesto naveo Jerusalim. Kremlj je do sada odbijao takve zahteve.

Neka se spremi Odesa

U ponedeljak je ruska vojska prvi put ispalila projektil na predgrađe Odese. Pred obalom grada se nalazi 14 ruskih ratnih brodova. Dopisnik nemačkog RTL-a javlja da se stanovnici Odese nadaju da je to bilo samo upozorenje i da Rusi neće bombardovati grad sa toliko važnih kulturno-istorijskih spomenika. Odesa je pre rata bila jedno od omiljenih ruskih letovališta.

Na istoku obale Azovskog mora u Berdanjsku pristao je jedan ruski desantni brod. Berdanjsk je važan industrijski grad i takođe popularno letovalište.

Zabrana rada političkih partija

Portal lista  „Ukrajinska pravda“ javio je da je predsednik Volodimir Zelenski potpisao ukaz kojim se zabranjuje rad 11 ukrajinskih političkih partija koje su navodno proruske. „Nećete imati uspeha sa cepanjem našeg jedinstva ili kolaboracijom sa Rusijom“, izjavio je on. „Dobićete čvrst odgovor.“

Nemački „Špigel“ javlja da su dve od njih zastupljene u Vrhovnoj Radi, ukrajinskom parlamentu, a da je „Opoziciona platforma“ čak druga po broju poslanika iza „Snage naroda“ Zelenskog.

„Snaga naroda“ je na izborima bila osvojila 43,2  odsto glasova, „Opoziciona platforma“ 13 odsto. „Opoziciona platforma“ nastala je 1999. godine spajanjem više stranaka od kojih je najpoznatija bila Socijaldemokratska. Njen vođa je Viktor Medveščak rođen 1954. u Krasnojarsku u Rusiji odakle je njegov otac bio prognan po kazni, porodica se 1960. vratila u Žitomir u Ukrajini. Medveščak je završio pravni fakultet, radio u Kijevu kao advokat, ali se obogatio različitim poslovima, zbog čega ga smatraju oligarhom. Tvrdi se da je radio i za rusku obaveštaju službu KGB. On je za 214 miliona evra bio kupio jahtu „Royal Romance“ dugačku 92 metara.

Bajden o ruskom hemijskom oružju

Predsednik SAD Džo Bajden ponovio je da Putin navodno razmatra upotrebu biološkog i hemijskog oružja u Ukrajini. Prethodno je Putin rekao da se takvo oružje razvijalo u laboratorijama u Ukrajini i da su ih ruske snage uništile.

Ruska upotreba supersončnih raketa, koje je nemoguće presresti, za Bajdena je dokaz slabosti Rusije koja ne ostvaruje nikakav napredak na terenu.

Bajden, koji je prošle nedelje Putina nazvao „ratnim zločincem“, je pojasnio da je to „njegov lični stav“, a ne zvaničan stav SAD. Činilo se da se Bajdenu, poznatom po gafovima, ta kvalifikacija ruskog predsednika omakla. Sa „ratnim zločincem“ ne bi u budućnosti imao o čemu da razgovara.

Dvostruka igra Viktora Orbana

U Mađarskoj Vlada Viktora Orbana igra dvostruku igru. Iako verbalno podržava evropske stavove, njemu bliski mediji, pre svega televizija „Pešti Televizio“, izveštavaju kako bi bilo mudro da Zelenski da ostavku, da bi Ukrajina mogla da se preda. Uzrok tome je što se u Mađarskoj, kao i u Srbiji, 3. aprila održavaju izbori. Velika većina Mađara ne voli Rusiju sećajući se i ustanka 1956. i podržava Evropsku uniju, ali tri četvrtine glasača Orbanove stranke Fides gaje simpatije za Putina i njegov režim.

Nemačka u potrazi za neruskim gasom

Nemački „Cajt“ javlja da je savezni ministar za privredu i potpredsednik vlade Robert Habek u Dohi potpisao višegodišnji ugovor o energetskom partnerstvu sa Katarom. Nemačka će kupovati tečni gas, a Katar nemačku medicinsku opremu. Katar je jedan od najvećih izvoznika tečnog gasa na svetu.

Habek je izjavio da ne može da se posluje „samo sa demokratskim državama“, te da svoje napore smatra „otvaranjem vrata“ prema zemljama tog regiona. Nastavio je dalje za Abu Dabi. Emirati nisu Rusiji uveli nikakve sankcije i nemaju nameru to da učine.

J.H./CNN/Le Monde/Al Jazeera/Die Zeit/RTL/Spiegel/CNN/BBC/Standard/Magyar Nemzet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Putin Bajden Kijev Rat u Ukrajini Zelenski Mariupolj Mirovni pregovori supersonična raketa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Ubistvo u „27“

27.maj 2026. S. G.

O čemu sve može da propeva Veselin Milić?

Zbog čega hapšenje prvog policajca Beograda ne vodi novoj „Sablji“? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Srbija i geopolitika

27.maj 2026. J. J.

Kuda li si krenuo, Aleksandre Vučiću?

Ide li Srbija ovih nedelja ka Zapadu ili Istoku? Šta režim želi, a šta mu se dešava? O tome „Vreme“ piše u novom broju

Ruke s lisicama iza leđa

Borba protiv korupcije

27.maj 2026. K. S.

Hapšenja po Srbiji zbog utaje poreza i pranja novca

Policija je širom Srbije uhapsila predstavnike više privrednih društava zbog pranja novca, utaje poreza i poreske prevare

Vlast i Crkva

27.maj 2026. I. M.

Ivan Čolović: SPC popuje i bogati se u simbiozi sa režimom

O tome što crkveni vrh drži stranu režima, o pojasu presvete Bogorodice i drugim čudima za novi broj „Vremena“ govori etnolog Ivan Čolović

Kosovo i Metohija

27.maj 2026. I.M.

BIRN: Blindirani „mercedesi“ iz Banjske povezani sa firmom bliskom Radoičiću i Veselinoviću

Istraga o napadu u Banjskoj otkriva da su među zaplenjenim vozilima bila i dva blindirana „mercedesa“ u vlasništvu beogradske firme Pent Rent, koja se povezuje sa mrežom kompanija bliskih Milanu Radoičiću i Zvonku Veselinoviću.

Komentar

Pionirski park

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure