img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Čekajući Putinov odgovor: Demonstracija ali ne i upotreba sile

28. јануар 2022, 09:37 Milan Milošević
Foto: Sergei Savostyanov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Dizanje ratnog uloga: Vladimir Putin
Copied

Amerika nije prihvatila ruske zahteve za ograničenje širenja NATO-a na istok i predlaže pregovore o razmeštanju raketa kratkog i srednjeg dometa. Rusija tim odgovorom nije zadovoljna. Tenzije između Rusije i Zapada ne jenjavaju, a očekivani naredni potezi obe strane govore u prilog produbljivanja krize

Uveče 26. januara, ambasador Sjedinjenih Država u Moskvi Džon Salivan stigao je u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije sa zvaničnim odgovorom SАD na ruske zahteve garancija za njenu bezbednost. Оvaj dokument se očekivao na Smolenskom trgu skoro dve nedelje nakon što je Rusija dostavila Vašingtonu dokument u kome predlaže da se sopstvena bezbednost ne jača na račun bezbednosti druge strane. U dokumentu se, između ostalog navodi, da se sve države koje su od 27. maja 1997. godine bile članice Severnoatlantskog pakta obavežu da neće raspoređivati svoje oružane snage i naoružanje na teritoriji ostalih evropskih država; da NATO neće primati nove članice koje su bile u sastavu SSSR, odnosno Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju; da se neće raspoređivati kopnene rakete srednjeg i kratkog dometa u oblastima iz kojih su u stanju da gađaju ciljeve na teritoriji članica suprotstavljenih strana, to jest da rakete zapadne vojne alijanse ne budu u blizini ruskih granica.

Vašington je u dokumentu koji je dostavljen Moskvi, ali (još) nije javno publikovan, odbio zahteve Rusije o ograničavanju širenja NATO-a na istok, a prihvatio pregovore o raspoređivanju raketa srednjeg dometa, merama za izgradnju poverenja i kontroli naoružanja.

Ministsar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov je odgovarajući na pitanje medija o reakciji Аmerikanaca na ruske predloge za garancije bezbednosti istakao da „u ovom dokumentu nema pozitivne reakcije na glavno pitanje, a to je ruski stav o neprihvatljivosti širenja NАTО-a na istok i razmeštanju udarnog oružja, koje bi moglo da ugrozi teritoriju Ruske Federacije“. Saopštio je da će o međuresornim ocenama biti obavešten predsednik Vladimir Putin koji će odlučivati o narednim koracima Rusije.

Portparol Кremlja Dimitrij Peskov je potvrdio novinarima da se svi ovi papiri nalaze kod predsednika Putina, da će za njihovu analizu biti potrebno neko vreme i apelovao da se ne izvode ishitreno bilo kakvi zaključci. Rekao je i da razgovor o ograničenju raketa srednjeg i kratkog dometa nije održiv izolovano od ukupne bezbednosne arhitekture, mada je svakako koristan.

Naučni direktor Valdajskog kluba i glavni urednik časopisa „Rusija u globalnim poslovima” Fjodor Lukjanov je za list „Izvestija“ procenio da će Putinov odgovor zavisiti od predloga vojnih stručnjaka, te da će u slučaju negativnog odgovora SAD ili razvlačenja pregovora preduzeti vojno-tehničke mere, što je Putin i najavio, ali ih nije konkretizovao. Lukjanov misli da će Rusija sada izjaviti da joj odgovori Vašingtona ne odgovaraju (što je praktično već rekla) i da će preduzeti neke mere, ali da on ne zna u čemu će se one sastojati. Pretpostavlja da će to najverovatnije biti demonstracija sile velikih razmera, kakve su vežbe u Belorusiji, na Кrimu i u Baltičkom moru, ili razmeštanje borbenih sistema na teritorijama koje se graniče sa članicama NАTО-a.

Lukjanov veruje, da će paralelno s tim diplomatska komunikacija najverovatnije da se nastavi. Napad Rusije na Ukrajinu, koji svi očekuju, po njegovom mišljenju se neće desiti. Reakcije će se svesti na demonstraciju  sile, a ne na njeno korišćenje.

А onda će sve zavisiti od druge strane.

Sličnu prognozu iznosi i direktor Moskovskog centra Karnegi Dmitrij Trenjin:

«Dugo se smatralo da, ako je Rusija vojno nezadovoljna u Evropi, može da rasporedi više raketa Iskander u Kalinjingradu. Kalinjingradska oblast se smatrala naprednom odskočnom daskom odakle bi Rusija mogla da ugrozi sve vrste protivnika. Ali Kalinjingrad je fizički odvojen od ostatka Rusije, tamo je prilično teško nešto isporučiti i održati komunikaciju, posebno u uslovima neprijateljstva sa Zapadom. Moguće je, ali nije lako. Mnogo je lakše postaviti nešto na teritoriju prijateljske Belorusije, saveznice, gde do sada nije bilo ruskih baza i raketa, posebno ne nuklearnih.»

Vašem hroničaru se čine realnom te procene razvoja prilika na istoku, odnosno sledećih Putinovih poteza.

U svakom slučaju je izvesnije da je u datom kontekstu naslov poput onog u „Volstrit džornalu“ od 26. januara «Waiting for the last days of Putin» preuranjen.

Verovatno je da će se sa nastavkom pregovora uz pokazivanje, ali ne i upotrebu sile, nastaviti rusofobska slatka jeza u zapadnim medijima radi odbrane Ukrajine do poslednjeg Ukrajinca i razdvajanja Ukrajine od Rusije, jer to je opsesija medija i političara već čitavu deceniju, mada ona ovom novinaru s dosta iskustva izgleda besmisleno, kontraproduktivno i opasno.

U konkretnom slučaju euforija je zasnovana na tezi da ruski generalštab (ili skraćeno Putin) namerava da sa 100.000 vojnika okupira nacionalno podeljenu i nestabilnu Ukrajinu sa preko 44 miliona stanovnika. Svaki kaplar bi vam rekao da je ona amaterska.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Belorusija Kalinjingrad Moskva Peskov rakete kratkod dometa rakete srednjeg dometa Sergej Lavrov Ukrajina Vašington Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure