Identifikovani su batinaši na Marakani i u Rigi, postoje snimci brutalnog prekoračenja nužne sile žandarma i pripadnika Policijske brigade… A tužilaštvo ni da pisne
Nakon gotovo svakog protesta u Srbiji i policijske brutalnosti, identifikuju se batinaši, koji na ime i za račun vlasti, napadaju ljude. To su masovno, kao u poslednjem slučaju napada na Marakani, ljudi koji rade u obezbeđenju vlasti ili su bliski režimu i njegovim saradnicima.
Pored njih, svaki protest iznedri i po koju krivičnu prijavu za brutalno ponašanje policije. Ipak, epiloga na sudu nema.
Vučićevi heroji
Na početku studenskih protesta pojedini ljudi jesu procesuirani zbog nasilja, pa tako i batinašu koji su studentkinji dislocirali vilicu, a i žena koja je pregazila studentkinju na ulici tokom mirnog protesta. Ipak, sve njih je pomilovao Aleksandar Vučić, a batinaše iz Novog sada je još nazvao „herojima”.
Iako tužioci imaju pravo da, kada neku policijsku brutalnost ili problematično ponašanje civila vide na televiziji, odmah reaguju, to se u praksi jako retko i događa.
„Trenutno imam tri predmeta protiv policajaca u policijskim stanicama Mladenovac, Voždovac i Zaječar“, kaže advokat Aleksandar Olenik. „U Zaječaru su, a to je bilo i u medijima, pretukli maloletnika jer nije stao na dozivanje policije, a na Voždovcu oca i sina. Tužilaštvo je generalno nezainteresovano i neaktivno kada su osumnjičeni policajci, u polovini slučajeva ni ne postupaju, a u drugoj polovini otvoreno staju na stranu policije i onemogućavaju optužnicu, a onda se i sud uključuje da pomogne.“
Vraćanje u vreme Miloševića
Olenik dodaje da je odnos prema policijskoj brutalnosti dosta poboljšan u Srbiji od 2000. do 2015. godine, kada je Republičko tužilaštvo pokrenulo dosta postupaka. Ipak, u poslednjih deset godina situaciju opisuje kao „vraćanje u vreme Miloševića“.
Ono što ljudima koji su povređeni savetuje jeste da odmah odu kod lekara i pribave medicinsku dokumentaciju. Ipak, i tada se po pravilu dešava da tužilaštvo traži nove naloge, pa advokat mora da pokreće disciplinske postupke zbog toga i da izlazi u medije.
„Jako teško ili nemoguće je optužiti policajca za zlostavljanje jer ga ceo sistem štiti“, dodaje Olenik. „Tužilastvo bez policije ne radi ništa, a unutrašnja kontrola praktično ne postoji.“
Pravosudna policija
Jedini lek koji on misli da je moguć u ovim situacijama je pravosudna policija, koju Srbija nema.
U slučaju da se ona formira, njome ne bi komandovao MUP, odnosno sam ministar, već drugi resor, a to je Ministarstvo pravde. Primera radi, da je postojala pravosudna policija, u slučaju Savamale je mogla da reaguje. Jer, policija je u tom slučaju trebalo da vodi istragu protiv same sebe.
Slučaj bespravnog rušenja nekoliko objekata u Hercegovačkoj ulici u beogradskom kvartu Savamala, ni posle punih devet godina nije do kraja rasvetljen. Tada su privatni objekti u beogradskom naselju srušeni u noći neposredno nakon parlamentarnih i lokalnih izbora održanih 24. aprila 2016. Kako je ujutru nakon rušenja ispričao čuvar jedne firme, objekte je sa zemljom sravnila grupa ljudi maskiranih „fantomkama“, opremljenih bagerima i palicama, koja ga je prethodno vezala.
Ovaj najvažniji očevidac je u međuvremenu preminuo. U vreme rušenja, gradonačelnik Beograda je bio Siniša Mali, a premijer Aleksandar Vučić. Ministar unutrašnjih poslova bio je Nebojša Stefanović.
Tužilaštvo će prvo saslušati žrtve koje su na protestu 14. avgusta „oteli“ pripadnici JZO, i mučili ih i zlostavljali u garaži Vlade Srbije.
„Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu sigurno nema asistenciju policije i ovo oni rade samostalno, što na osnovu izjava koje su mladi ljudi dali u svoju odbranu, što ono što je bilo u medijima, a što na osnovu toga što su tužioci sami čuli i videli“, rekao je ranije Olenik.
Advokat Aleksandar Ivanović, koji zastupa studentkinju Nikolinu Sinđelić, predao je 26. avgusta krivičnu prijavu protiv Krička zbog vređanja, pretnji silovanjem i napada. Prijavu protiv Krička i JZO je, zbog ovog slučaja, podnela i stranka Srbija centar (Srce).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos
Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU
Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“
Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu odigrali su se uz „sektašku superiornost“ studenata u blokadi, izjavila je predsednika Skupštine Ana Brnabić u „Hit tvitu“. U nekoj drugoj zemlji ovo bi bila neverovatna vest
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!