
Srbija i EU
Vučić o evroposlanicima: Od „evropskog šljama“ do „mrzitelja Srbije“
Aleksandar Vučiće je članovima Misije Evropskog parlamenta poručio da ih niko nije zvao i da nisu dobrodošli jer da su "mrzitelji Srbije"
Foto: Dragan Kujundžić/Tanjug
Vučić je u svom obraćanju naciji pokušao da „pristojnom narodu“ ogadi opoziciju i ekološke aktiviste, poručio da bi Srbija postala "evropsko čudo" kada bi se u njoj proizvodile baterije od domaćeg litujuma i električni automobili i najavio da policija u subotu 4. decembra neće sprečevati blokade saobraćajnica. Kroz čitavo izlaganje je provejavao ton tihe pretnje
U sredu u 18 časova predsednik Srpske napredne stranke i države Aleksandar Vučić se u televizijskom prenosu uživo obratio naciji da bi „objasnio narodu“ o čemu se zapravo radi po pitanju Rio Tinta, spornih Zakona o referendumu i eksproprijaciji, protesta, blokada puteva i batinanja u Šapcu.
Predsednik je čitao iz mnogobrojnih dokumenata, u početku je njegovo izlaganje bilo prilično nerazumljivo, sve je trajalo oko jedan i po sat, a suština je sledeća: Litijum je dobar, ali će o tome šta s njim odlučiti narod, čekaće se još godinu dana studije uticaja na životnu sredinu tako da nema mesta trenutnoj panici, Đilas je lopov, on i ona prethodna lopovska vlast su još pre deceniju od Srbije hteli da napreve litijumsku dolinu, „lažni ekolozi“ su strani plaćenici koji organizuju blokade putava da bi oterali Rio Tinto i doveli neku drugu zapadnu kompaniju da eksploatiše srpski litijum, policija za vreme protesta i blokada saobraćajnica u subotu neće intervenisati.
Opozicionim partijama je, tako, zakačio „litijumsku“ etiketu, ne bi li ih pred prolećne izbore ogadio simpatizarima ekološkog aktivizma. Organizatorima blokada je zalepio etiketu zapadnih plaćenika koji sve to rade za pare koje trpaju u sopstvene džepove, naveo zapadnih 8 miliona evra koje su „samo ove godine“ kasirale srpske ekološke organizacije, ne bi li ih ogadio narodu.
Obraćanje predsednika su od televizija sa nacionalnom frekvencijom prenosili RTS, Prva, Happy i Pink.
Na Pinku je sve vreme išao kajron da u Velikoj Britiniji policija „brutalno“ uklanja i hapsi neke demonstrante koji su blokirali neku ulicu, što bi valjda trebalo da pokaže kako je srpska policija dobra i tolerantna, ali da bi mogla i drugačije.
Uz povremeno isticanje da je Srbija ekonomski šampion, Predsednik se obrušio na „izmišljotine i laži“ đilasovsko-šolakovskih medija i „lažnih ekologa“, demonstrante u Šapcu proglasio bezobzirnim batinašima, a es-en-esovske batinaše žrtvama, i odlučno izjavio da „ulica, dok je on na vlasti, neće određivati poliku Srbije“.
Savetovao je, kako kaže „dobronamerno“, one koji organizuju blokadu saobraćajnica u tridesetak gradova u subotu 4. decembra da to ne čine, jer su se smučili narodu. Rekao je da će ih policija pustiti da rade šta hoće, osim ako ne budu ugrožavali živote ljudi, imovinu i državne institucije, i pozvao pristojne ljude, koji su s pravom ogorčeni, da se suzdrže od obračuna sa tim stranim plaćenicima.
Zamolio je organizatore blokada samo da saopšte narodu koliko će ih dugo u subotu „maltretirati i terorisati“.
Najavio je i da će otići da priča sa narodom u okolini Loznice da mu objasni da se ništa neće raditi na njegovu i štetu životne sredine i prirode, te da je eksploatacija litijuma baš dobra za njegov, narodni, životni standard, i da će pritom, ako treba, istrpeti i „i jaja i kamenje i sekire“, jer se on ničega ne plaši i jer mu je to posao.
Istakao je i da on može „ne pomerajući se“ da sedi na stolici oko 15 sati da bi saslušao „svakog“, to jest pošten, a zabrinut narod, koga sluđuju sa raznoraznim lažima.
Iz njegovog dugačkog izlaganja može se izvući zaključak, da će taktika vlasti, za sada, biti da demonstranti nesmetano blokiraju saobraćajnice i da se računa na to, da će se i ovi, kao i svojevremeno protesti „1 od 5 miliona“, vremenom sami od sebe izjaloviti, pogotvu ako opozicione partije počnu da ih svojataju. Zato je njihove lidere predstavio kao velike, ali za razliku od njega, lopovske pobornike eksploatacije litijuma.
U zavisnosti od procene vlasti kako blokade puteva utiče na rejting Vučića i SNS-a u zemlji i inostrantsvu, ne može se, međutim, isključti ni da će u subotu neki „ogorčen, pristojan svet“ pokušati da se probije kroz blokade, pa da će policija morati da interveniše ne bi li uime zakona uspostavila red i mir.
Prilično je jasno bilo iz njegovog izlaganja da će Vučić učiniti sve što je u njegovj moći da Rio Tinto počne sa radom u Srbiji, da tu postoji neko obećenje, jer je Rio Tinto, kako potvrđuje Predsednik, već kupio 70 odsto potrebnog zemljišta, ulagao u okolne puteve i već ulužio 350 miliona, nije rekao valutu, u ceo projekat. Ovaj deo izlaganja je, doduše, bio dosta nerazumljiv.
Posve razumljiva je bila grafika na kojoj je prikazano kako bi Srbija sa proivodnjom baterija od domaćeg litijuma i električnih automobila, što je njegov, Vučićev cilj, sa prihodom od 10,3 milijarde evra godišnje od tog posla postala „evropsko čudo“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Aleksandar Vučiće je članovima Misije Evropskog parlamenta poručio da ih niko nije zvao i da nisu dobrodošli jer da su "mrzitelji Srbije"

Studentski pokret bi, piše „Danas”, 17. januara u Novom Sadu trebalo da predstavi suštinu svog izbornog programa. Studenti to, međutim, do sada nisu zvanično potvrdili. Šta se do sada zna?

Povećana ulaganja u odbranu širom NATO-a dovode do otvaranja novih fabrika i proizvodnih pogona, izjavio je Mark Rute, upozoravajući na „dugotrajnu globalnu pretnju“

Voz koji je krenuo iz Valjeva prema Beogradu stajao je više od tri sata zaglavljen na pruzi kod Resnika. Jedna putnica kaže da u vozu jedva da je bilo vazduha

Tri nova medija registrovana su istog dana, s istom vlasničkom strukturom i istim urednikom, a pokrivaće različite lokalne samouprave u Srbiji. Glavni urednik im je ujedno i član Centra za društvenu stabilnost, one organizacije koja pravi propagandne filmove za SNS i koja je organizovala antiblokade
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve