img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Akcident u Vinči: Film o događaju o kome se ćutalo

30. maj 2022, 16:27 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Film po istinitoj priči: Autori i protagonisti "Lančane reakcije"
Copied

U toku je snimanje filma „Lančana reakcija“ o događaju u Institutu Vinča u kome je 1958. godine ozračeno pet naših naučnika dok su, po nalogu Josipa Broza, pokušavali na naprave atomsku bombu. Pavle Savić tadašnji upravnik Instituta, odbio je naredbu i dobio otkaz

Vreme je Hladnog rata. Svet je podeljen na dva politički i vojno suprotstavljena bloka. I jedan i drugi poseduju nuklearno naoružanje. Strah od neminovnosti nuklearnog rata dovodi do paničnog pokušaja mnogih zemalja da obezbede ovakvo naoružanje, dok nauka istovremeno pokušava da pronađe lek od nuklearnog zračenja, kao posledice upotrebe atomskih bombi.

U ovakvoj atmosferi odvija se priča filma Lančana reakcija reditelja i producenta Dragana Bjelogrlića koji je danas najavljen medijima.

Film je zasnovan na istinitom događaju koji se desio u Institutu Vinča 15. oktobra 1958, kada je ozračeno petoro naših naučnika dok su pokušavali da u tajnoj operaciji po nalogu Josipa Broza naprave atomsku bombu.

U objekat sa nuklearnim reaktorom nulte snage oznake RB, koji je služio samo za eksperimentalne potrebe, ušlo je njih šestoro: tehnički saradnici Rosanda Dangubić, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Stijepo Hajduković, kao i dvojica apsolvenata fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta Života Vranić i Radojko Maksić. Bogojević nije bio ozračen.

Na predlog francuskog lekara i profesora Žorža Matea, presađena im je koštana srž. Bila je to prva transplantacija ljudskih organa na svetu. Koštanu srž je našim naučnicima ponudilo više od 500 Francuza, rizikujući sopstvene živote.

Donatori su bili  Remon Kastalje, automehaničar, otac dvoje dece; Marsel Pabijon, službenik, otac troje dece,  Odet Dragi, domaćica, majka četvoro dece, Alber Biron, službenik, Španac oženjen Francuskinjom, otac dvoje dece i Leon Švarcenberg, lekar iz tima, otac dvoje dece.

Transplantaciju koštane srži su izveli lekari bolnice „Kiri”: prof. Žorž Mate i dr Anri Žame, uz asistenciju dr Remona Lataržea i dr Žan Fransoa Diplana, kao i lekara iz Beograda: dr Branislava Pendića, dr Zorana Đukića i dr Danice Kalić.

Kardiohirurg Goran Milašinović, po čijem romanu Slučaj Vinča je napisan scenario (Vuk Ršumović i Dragan Bjelogrlić) podsetio je da u istoriji medicine ova transplantacija nije priznata kao prva, zato što se „tada znalo samo za krvnu kompatibilnost a ne i za tkivnu“.

Slučaj naših naučnika iz Vinče imao je svetski značaj, ali je godinama sakrivan zato što se smatralo da je uzrok nesreće greška tokom naučnog eksperimenta. Tadašnja Jugoslavija nije htela da govori o svojim promašajima, postojala je zavera ćutanja svih uključenih u ovaj događaj.

Kako je Tanjugu ranije rekao Goran Milašinović, tadašnji upravnik Instituta Vinča Pavle Savić je u svojoj analizi ocenio da je ljudska greška napravila akcident, da je zaštita bilo nedovoljna, a bili su uključeni mladi tehničari i dvojica studenata od kojih niko nije bio kompetentan za naučni eksperiment kao što je merenje lančane reakcije. Zahvaljujući Savićevim francuskim stručnim poznanstvima, u roku 24 časa organizovan je odlazak ozračenih naučnika na lečenje u Pariz.

Poznati su transkripti u kojima Milovan Đilas i Aleksandar Ranković teraju  Pavla Savića da započne projekat. On odbija i biva smenjen. „Pravite, ali van Vinče, to je naučni institut“, piše u transkriptima da je rekao Savić.

„Objektivna istina je da se ozračivanje desilo za vreme naučnog eksperimenta, a da li je bio deo pravljenja bombe – niko ne zna“, rekao je Goran Milašinović.

S obzirom da je zasnovan na istinitom događaju i istorijskim ličnostima, film je mešavina fikcije i stvarnosti, rekao je Dragan Bjelogrlić, odredio ga je kao psihološku dramu sa elementima trilera, najavio razlike u odnosu na  njegove prethodne filmove i izdvojio kadriranje, kao i da će glumiti potpredsednika SFRJ i tadašnjeg šefa Državne bezbednosti Aleksandra Leku Rakovića.

Pavla Savića u Lančanoj reakciji igra Predrag Miki Manojlović, a obolele naučnike glume Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Radivoje Raša Bukvić.

Film je francuska koprodukcija, a distributer u Francuskoj je Wajd Banč, pa jednu od glavnih uloga igra  i francuski glumac Aleksis Manenti.

Goran Milašinović je podneo inicijativu da se u Beogradu ulica nazove po doktoru Anriju Žameu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Atomska bomba Dragan Bjelogrlić Francuska Vinča
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kućni pritvor

07.decembar 2025. I.M.

Protest podrške poslaniku Radivoju Jovoviću u Novom Sadu

U Novom Sadu održan je miran skup podrške pokrajinskom poslaniku Pokreta slobodnih građana, Radivoju Jovoviću, organizovan od strane studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“

Zagorka Dolovac

Hronika

07.decembar 2025. I.M.

Tužilaštvo najavilo tužbe protiv Kurira i Informera zbog lažnih informacija

Vrhovno javno tužilaštvo saopštilo je da će u najkraćem roku podneti tužbe nadležnom sudu radi utvrđivanja novinarske i izdavačke odgovornosti portala Kurir.rs, Informer.rs i drugih medija koji su, kako navode, protivno zakonu objavljivali netačne informacije o radu VJT

Nova godina

06.decembar 2025. S. Ć.

Studenti Novog Sada: Koliko nemate stida da kitite grad svetlećim vozom

U centru Novog Sada je postavljen voz kao novogodišnji ukras. Nije vas sramota, kažu studenti

Subota u Srbiji

06.decembar 2025. S. Ć,

Odbrana Šida i godinu dana blokada u Nišu

Mitrovčani pešice stigli u Šid na skup povodom Oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu, a u Nišu obeležena godišnjica od blokade Filozofskog fakulteta

Sumnja se da je D. P. (27) na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu (37) koji je „učesnik prijavljenog skupa“ u Ćacilendu, nožem naneo povredu u predelu natkolenice.

Kamp SNS lojalista

06.decembar 2025. K. S.

Policajci sa Palilule odbili da obezbeđuju Ćacilend

Smena policijskih službenika Policijske stanice Palilula nedavno je odbila da obezbeđuje Ćacilend

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure