img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Akcident u Vinči: Film o događaju o kome se ćutalo

30. maj 2022, 16:27 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Film po istinitoj priči: Autori i protagonisti "Lančane reakcije"
Copied

U toku je snimanje filma „Lančana reakcija“ o događaju u Institutu Vinča u kome je 1958. godine ozračeno pet naših naučnika dok su, po nalogu Josipa Broza, pokušavali na naprave atomsku bombu. Pavle Savić tadašnji upravnik Instituta, odbio je naredbu i dobio otkaz

Vreme je Hladnog rata. Svet je podeljen na dva politički i vojno suprotstavljena bloka. I jedan i drugi poseduju nuklearno naoružanje. Strah od neminovnosti nuklearnog rata dovodi do paničnog pokušaja mnogih zemalja da obezbede ovakvo naoružanje, dok nauka istovremeno pokušava da pronađe lek od nuklearnog zračenja, kao posledice upotrebe atomskih bombi.

U ovakvoj atmosferi odvija se priča filma Lančana reakcija reditelja i producenta Dragana Bjelogrlića koji je danas najavljen medijima.

Film je zasnovan na istinitom događaju koji se desio u Institutu Vinča 15. oktobra 1958, kada je ozračeno petoro naših naučnika dok su pokušavali da u tajnoj operaciji po nalogu Josipa Broza naprave atomsku bombu.

U objekat sa nuklearnim reaktorom nulte snage oznake RB, koji je služio samo za eksperimentalne potrebe, ušlo je njih šestoro: tehnički saradnici Rosanda Dangubić, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Stijepo Hajduković, kao i dvojica apsolvenata fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta Života Vranić i Radojko Maksić. Bogojević nije bio ozračen.

Na predlog francuskog lekara i profesora Žorža Matea, presađena im je koštana srž. Bila je to prva transplantacija ljudskih organa na svetu. Koštanu srž je našim naučnicima ponudilo više od 500 Francuza, rizikujući sopstvene živote.

Donatori su bili  Remon Kastalje, automehaničar, otac dvoje dece; Marsel Pabijon, službenik, otac troje dece,  Odet Dragi, domaćica, majka četvoro dece, Alber Biron, službenik, Španac oženjen Francuskinjom, otac dvoje dece i Leon Švarcenberg, lekar iz tima, otac dvoje dece.

Transplantaciju koštane srži su izveli lekari bolnice „Kiri”: prof. Žorž Mate i dr Anri Žame, uz asistenciju dr Remona Lataržea i dr Žan Fransoa Diplana, kao i lekara iz Beograda: dr Branislava Pendića, dr Zorana Đukića i dr Danice Kalić.

Kardiohirurg Goran Milašinović, po čijem romanu Slučaj Vinča je napisan scenario (Vuk Ršumović i Dragan Bjelogrlić) podsetio je da u istoriji medicine ova transplantacija nije priznata kao prva, zato što se „tada znalo samo za krvnu kompatibilnost a ne i za tkivnu“.

Slučaj naših naučnika iz Vinče imao je svetski značaj, ali je godinama sakrivan zato što se smatralo da je uzrok nesreće greška tokom naučnog eksperimenta. Tadašnja Jugoslavija nije htela da govori o svojim promašajima, postojala je zavera ćutanja svih uključenih u ovaj događaj.

Kako je Tanjugu ranije rekao Goran Milašinović, tadašnji upravnik Instituta Vinča Pavle Savić je u svojoj analizi ocenio da je ljudska greška napravila akcident, da je zaštita bilo nedovoljna, a bili su uključeni mladi tehničari i dvojica studenata od kojih niko nije bio kompetentan za naučni eksperiment kao što je merenje lančane reakcije. Zahvaljujući Savićevim francuskim stručnim poznanstvima, u roku 24 časa organizovan je odlazak ozračenih naučnika na lečenje u Pariz.

Poznati su transkripti u kojima Milovan Đilas i Aleksandar Ranković teraju  Pavla Savića da započne projekat. On odbija i biva smenjen. „Pravite, ali van Vinče, to je naučni institut“, piše u transkriptima da je rekao Savić.

„Objektivna istina je da se ozračivanje desilo za vreme naučnog eksperimenta, a da li je bio deo pravljenja bombe – niko ne zna“, rekao je Goran Milašinović.

S obzirom da je zasnovan na istinitom događaju i istorijskim ličnostima, film je mešavina fikcije i stvarnosti, rekao je Dragan Bjelogrlić, odredio ga je kao psihološku dramu sa elementima trilera, najavio razlike u odnosu na  njegove prethodne filmove i izdvojio kadriranje, kao i da će glumiti potpredsednika SFRJ i tadašnjeg šefa Državne bezbednosti Aleksandra Leku Rakovića.

Pavla Savića u Lančanoj reakciji igra Predrag Miki Manojlović, a obolele naučnike glume Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Radivoje Raša Bukvić.

Film je francuska koprodukcija, a distributer u Francuskoj je Wajd Banč, pa jednu od glavnih uloga igra  i francuski glumac Aleksis Manenti.

Goran Milašinović je podneo inicijativu da se u Beogradu ulica nazove po doktoru Anriju Žameu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Vinča Atomska bomba Francuska Dragan Bjelogrlić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

ANEM

04.april 2026. I.M.

Medijska udruženja: Koordinisano preuzimanje nezavisnih medija u Srbiji

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i drugi medijski savezi istakli su da smena direktora televizije N1 označava početak koordinisanog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji, što ozbiljno ugrožava slobodu novinarstva i pluralizam u zemlji

Bratina ministar informisanja

Ministar informisanja

04.april 2026. I.M.

Boris Bratina: Studenti nisu svesni da policija ima pravo da bije i ubije

Izjava ministra informisanja Borisa Bratine da policija „ima pravo da bije i ubije“ mlade izazvala je oštre reakcije – studenti poručuju: „Sram Vas bilo", a opozicija zahteva smenu i izvinjenje

Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure