img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Akcident u Vinči: Film o događaju o kome se ćutalo

30. maj 2022, 16:27 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Film po istinitoj priči: Autori i protagonisti "Lančane reakcije"
Copied

U toku je snimanje filma „Lančana reakcija“ o događaju u Institutu Vinča u kome je 1958. godine ozračeno pet naših naučnika dok su, po nalogu Josipa Broza, pokušavali na naprave atomsku bombu. Pavle Savić tadašnji upravnik Instituta, odbio je naredbu i dobio otkaz

Vreme je Hladnog rata. Svet je podeljen na dva politički i vojno suprotstavljena bloka. I jedan i drugi poseduju nuklearno naoružanje. Strah od neminovnosti nuklearnog rata dovodi do paničnog pokušaja mnogih zemalja da obezbede ovakvo naoružanje, dok nauka istovremeno pokušava da pronađe lek od nuklearnog zračenja, kao posledice upotrebe atomskih bombi.

U ovakvoj atmosferi odvija se priča filma Lančana reakcija reditelja i producenta Dragana Bjelogrlića koji je danas najavljen medijima.

Film je zasnovan na istinitom događaju koji se desio u Institutu Vinča 15. oktobra 1958, kada je ozračeno petoro naših naučnika dok su pokušavali da u tajnoj operaciji po nalogu Josipa Broza naprave atomsku bombu.

U objekat sa nuklearnim reaktorom nulte snage oznake RB, koji je služio samo za eksperimentalne potrebe, ušlo je njih šestoro: tehnički saradnici Rosanda Dangubić, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Stijepo Hajduković, kao i dvojica apsolvenata fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta Života Vranić i Radojko Maksić. Bogojević nije bio ozračen.

Na predlog francuskog lekara i profesora Žorža Matea, presađena im je koštana srž. Bila je to prva transplantacija ljudskih organa na svetu. Koštanu srž je našim naučnicima ponudilo više od 500 Francuza, rizikujući sopstvene živote.

Donatori su bili  Remon Kastalje, automehaničar, otac dvoje dece; Marsel Pabijon, službenik, otac troje dece,  Odet Dragi, domaćica, majka četvoro dece, Alber Biron, službenik, Španac oženjen Francuskinjom, otac dvoje dece i Leon Švarcenberg, lekar iz tima, otac dvoje dece.

Transplantaciju koštane srži su izveli lekari bolnice „Kiri”: prof. Žorž Mate i dr Anri Žame, uz asistenciju dr Remona Lataržea i dr Žan Fransoa Diplana, kao i lekara iz Beograda: dr Branislava Pendića, dr Zorana Đukića i dr Danice Kalić.

Kardiohirurg Goran Milašinović, po čijem romanu Slučaj Vinča je napisan scenario (Vuk Ršumović i Dragan Bjelogrlić) podsetio je da u istoriji medicine ova transplantacija nije priznata kao prva, zato što se „tada znalo samo za krvnu kompatibilnost a ne i za tkivnu“.

Slučaj naših naučnika iz Vinče imao je svetski značaj, ali je godinama sakrivan zato što se smatralo da je uzrok nesreće greška tokom naučnog eksperimenta. Tadašnja Jugoslavija nije htela da govori o svojim promašajima, postojala je zavera ćutanja svih uključenih u ovaj događaj.

Kako je Tanjugu ranije rekao Goran Milašinović, tadašnji upravnik Instituta Vinča Pavle Savić je u svojoj analizi ocenio da je ljudska greška napravila akcident, da je zaštita bilo nedovoljna, a bili su uključeni mladi tehničari i dvojica studenata od kojih niko nije bio kompetentan za naučni eksperiment kao što je merenje lančane reakcije. Zahvaljujući Savićevim francuskim stručnim poznanstvima, u roku 24 časa organizovan je odlazak ozračenih naučnika na lečenje u Pariz.

Poznati su transkripti u kojima Milovan Đilas i Aleksandar Ranković teraju  Pavla Savića da započne projekat. On odbija i biva smenjen. „Pravite, ali van Vinče, to je naučni institut“, piše u transkriptima da je rekao Savić.

„Objektivna istina je da se ozračivanje desilo za vreme naučnog eksperimenta, a da li je bio deo pravljenja bombe – niko ne zna“, rekao je Goran Milašinović.

S obzirom da je zasnovan na istinitom događaju i istorijskim ličnostima, film je mešavina fikcije i stvarnosti, rekao je Dragan Bjelogrlić, odredio ga je kao psihološku dramu sa elementima trilera, najavio razlike u odnosu na  njegove prethodne filmove i izdvojio kadriranje, kao i da će glumiti potpredsednika SFRJ i tadašnjeg šefa Državne bezbednosti Aleksandra Leku Rakovića.

Pavla Savića u Lančanoj reakciji igra Predrag Miki Manojlović, a obolele naučnike glume Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Radivoje Raša Bukvić.

Film je francuska koprodukcija, a distributer u Francuskoj je Wajd Banč, pa jednu od glavnih uloga igra  i francuski glumac Aleksis Manenti.

Goran Milašinović je podneo inicijativu da se u Beogradu ulica nazove po doktoru Anriju Žameu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Francuska Dragan Bjelogrlić Vinča Atomska bomba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Dejan Mirović

Kosovo

12.mart 2026. K. S.

Mirović: Vučić je „zabio nož u leđa Srbima“, integracija Univerziteta neće ići lako

Profesor međunarodnog javnog prava Dejan Mirović tvrdi da vlast u Beogradu snosi odgovornost za procese koji vode integraciji srpskih institucija u kosovski sistem

Ana Brnabić u Skupštini

Zaječar

12.mart 2026. B. B.

Ponavljanje lokalnih izbora: Krivična prijava protiv Ane Brnabić zbog zloupotrebe položaja

Koalicija „Promena u koju verujemo“ podnela je krivičnu prijavu protiv Ane Brnabić zato što, oglušujući se o zakon, zloupotrebljava položaj predsednice Narodne skupštine i ne raspisuje ponovljene lokalne izbore u Zaječaru

Pešić

Hronika

12.mart 2026. I.M.

Pušten Luka Pešić nakon izjave u MUP-u zbog nalepnica s likom Marka Krička

Student Mašinskog fakulteta Luka Pešić priveden je nakon što je policija izvršila pretres njegove kuće. Studenti Mašinskog pozvali su kolege i građane da se okupe ispred Palate u znak podrške Pešiću

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure