img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Akcident u Vinči: Film o događaju o kome se ćutalo

30. maj 2022, 16:27 Sonja Ćirić
Foto: FoNet
Film po istinitoj priči: Autori i protagonisti "Lančane reakcije"
Copied

U toku je snimanje filma „Lančana reakcija“ o događaju u Institutu Vinča u kome je 1958. godine ozračeno pet naših naučnika dok su, po nalogu Josipa Broza, pokušavali na naprave atomsku bombu. Pavle Savić tadašnji upravnik Instituta, odbio je naredbu i dobio otkaz

Vreme je Hladnog rata. Svet je podeljen na dva politički i vojno suprotstavljena bloka. I jedan i drugi poseduju nuklearno naoružanje. Strah od neminovnosti nuklearnog rata dovodi do paničnog pokušaja mnogih zemalja da obezbede ovakvo naoružanje, dok nauka istovremeno pokušava da pronađe lek od nuklearnog zračenja, kao posledice upotrebe atomskih bombi.

U ovakvoj atmosferi odvija se priča filma Lančana reakcija reditelja i producenta Dragana Bjelogrlića koji je danas najavljen medijima.

Film je zasnovan na istinitom događaju koji se desio u Institutu Vinča 15. oktobra 1958, kada je ozračeno petoro naših naučnika dok su pokušavali da u tajnoj operaciji po nalogu Josipa Broza naprave atomsku bombu.

U objekat sa nuklearnim reaktorom nulte snage oznake RB, koji je služio samo za eksperimentalne potrebe, ušlo je njih šestoro: tehnički saradnici Rosanda Dangubić, Draško Grujić, Živorad Bogojević i Stijepo Hajduković, kao i dvojica apsolvenata fizike sa Prirodno-matematičkog fakulteta Života Vranić i Radojko Maksić. Bogojević nije bio ozračen.

Na predlog francuskog lekara i profesora Žorža Matea, presađena im je koštana srž. Bila je to prva transplantacija ljudskih organa na svetu. Koštanu srž je našim naučnicima ponudilo više od 500 Francuza, rizikujući sopstvene živote.

Donatori su bili  Remon Kastalje, automehaničar, otac dvoje dece; Marsel Pabijon, službenik, otac troje dece,  Odet Dragi, domaćica, majka četvoro dece, Alber Biron, službenik, Španac oženjen Francuskinjom, otac dvoje dece i Leon Švarcenberg, lekar iz tima, otac dvoje dece.

Transplantaciju koštane srži su izveli lekari bolnice „Kiri”: prof. Žorž Mate i dr Anri Žame, uz asistenciju dr Remona Lataržea i dr Žan Fransoa Diplana, kao i lekara iz Beograda: dr Branislava Pendića, dr Zorana Đukića i dr Danice Kalić.

Kardiohirurg Goran Milašinović, po čijem romanu Slučaj Vinča je napisan scenario (Vuk Ršumović i Dragan Bjelogrlić) podsetio je da u istoriji medicine ova transplantacija nije priznata kao prva, zato što se „tada znalo samo za krvnu kompatibilnost a ne i za tkivnu“.

Slučaj naših naučnika iz Vinče imao je svetski značaj, ali je godinama sakrivan zato što se smatralo da je uzrok nesreće greška tokom naučnog eksperimenta. Tadašnja Jugoslavija nije htela da govori o svojim promašajima, postojala je zavera ćutanja svih uključenih u ovaj događaj.

Kako je Tanjugu ranije rekao Goran Milašinović, tadašnji upravnik Instituta Vinča Pavle Savić je u svojoj analizi ocenio da je ljudska greška napravila akcident, da je zaštita bilo nedovoljna, a bili su uključeni mladi tehničari i dvojica studenata od kojih niko nije bio kompetentan za naučni eksperiment kao što je merenje lančane reakcije. Zahvaljujući Savićevim francuskim stručnim poznanstvima, u roku 24 časa organizovan je odlazak ozračenih naučnika na lečenje u Pariz.

Poznati su transkripti u kojima Milovan Đilas i Aleksandar Ranković teraju  Pavla Savića da započne projekat. On odbija i biva smenjen. „Pravite, ali van Vinče, to je naučni institut“, piše u transkriptima da je rekao Savić.

„Objektivna istina je da se ozračivanje desilo za vreme naučnog eksperimenta, a da li je bio deo pravljenja bombe – niko ne zna“, rekao je Goran Milašinović.

S obzirom da je zasnovan na istinitom događaju i istorijskim ličnostima, film je mešavina fikcije i stvarnosti, rekao je Dragan Bjelogrlić, odredio ga je kao psihološku dramu sa elementima trilera, najavio razlike u odnosu na  njegove prethodne filmove i izdvojio kadriranje, kao i da će glumiti potpredsednika SFRJ i tadašnjeg šefa Državne bezbednosti Aleksandra Leku Rakovića.

Pavla Savića u Lančanoj reakciji igra Predrag Miki Manojlović, a obolele naučnike glume Alisa Radaković, Jovan Jovanović i Radivoje Raša Bukvić.

Film je francuska koprodukcija, a distributer u Francuskoj je Wajd Banč, pa jednu od glavnih uloga igra  i francuski glumac Aleksis Manenti.

Goran Milašinović je podneo inicijativu da se u Beogradu ulica nazove po doktoru Anriju Žameu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Francuska Dragan Bjelogrlić Vinča Atomska bomba
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

United Media

21.februar 2026. A.I.

Raskrikavanje: Otpuštena direktorka United Media Aleksandra Subotić

Aleksandra Subotić, dugogišnja direktorka United Media u sklopu koje rade televizije N1 i Nova, nedeljnik „Radar“ i dnevni list „Danas“, dobila je otkaz, potvrđeno je Raskrinkavanju iz više izvora

Brza analiza

21.februar 2026. Andrej Ivanji

Četiri utiska o protestu „Marš za pravosuđe“

U Srbiji se vodi odlučujuća bitka za nezavisnost sudstva i tužilaštva, tj. za vladavinu prava. Uprkos tome samo se mali broj ljudi odazvao pozivu na protest „Marš za pravosuđe“. Zašto?

Pravosuđe na udaru izvršne vlasti

21.februar 2026. A.I.

Počeo protest “Marš za pravosuđe” protiv usvajanja „Mrdićevih zakona“

Protest protiv „Mrdićevih zakona“ ispred Generalštaba počeo je nešto posle 14 časova. Organizatori su isticali važnost masovnosti skupa jer samo uz podršku građana može da se spreči urušavanje srpskog pravosuđa. Nije se, međutim, odazvao veći broj ljudi

Alekksandar Vučić u Briselu u pozadini blurovane zastave EU

Srbija i Evropska unija

21.februar 2026. Nemanja Rujević

Vučić u magarećoj klupi: Evropska politika daj šta daš

Aleksandar Vučić kaže da pristaje na ulazak u Evropsku uniju bez prava veta. Šta se krije iza ove nove ideje o načinu proširenja EU i zašto je to, kada je reč o predsedniku Srbije, prazna priča

Vojska Srbije, Milosav Simović, Miloš Vučević

Slučaj generala Simovića

20.februar 2026. K. S.

Tužilaštvo za „Vreme“: General Simović izdao državnu tajnu

Penzionisani general Vojske Srbije Milosav Simović odao je strogo poverljivu državnu tajnu i zbog toga mu je izrečena kazna kućnog pritvora, potvrđeno je za „Vreme” iz Višeg javnog tužilaštva u Negotinu

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure