Priča devojke Suade Husejnović-Kikanović iz Tuzle, koja je čekajući transplantaciju više od 20 godina, izvršila samoubistvo, vratila je celu Bosnu na staro pitanje - zašto sistem ostavlja bolesnike na cedilu
Lekar treba da bude stručan, a ne poslušan, sve drugačije je zloupotreba, jer pacijenti nisu politički rekviziti – jedna je od poruka zdravstvenih radnika iz cele Srbije sa skupa u Valjevu
Kada se u subotu srušio plafon u jednoj prostoriji beogradske bolnice, tabloidi su bili spremni - kriva je povređena sestra. Prostorija je, navodno, bila zaključana, obeležena i opasana stolicama. Ipak, neko je – kako tvrde nadležni, noću odlučio da je otvori
Na listi uhapšenih zbog korupcije našlo se i dvoje funkcionera Komore medicinskih sestara. To su nova u nizu hapšenja državne akcije u borbi protiv korupcije
Na listi čekanja za transplantaciju bubrega u Srbiji nalazi se oko 600 ljudi, a 2024. godine urađeno ih je samo 17. Mnogi zato spas traže u Belorusiji gde, međutim, operacija košta desetine hiljada evra. Za razliku od Srbije, Crna Gora od prošle godine svojim državljanima pokriva troškove transplantacije u toj zemlji
Podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut“ pokazuju da su bezmalo 68 odsto doktora medicine žene. Koliko doktora ima u Srbiji i kolika im je prosečna starost
Sagovornici „Vremena“ kažu da je problem nastao zbog greške u programu za obračunavanje zarada Iskra, i da se ne može govoriti o tome da su plate smanjene sve dok zaposleni ne dobiju i drugi deo plate
Kvalitet života osoba sa nevidljivim invaldiitetom, kao i njihov položaj ozbiljno je ugrožen. Zato je organizovana panel diskusija „Dostojanstvo za sve“ sa ciljem da ukaže na specifične izazove sa kojima se ove osobe suočavaju. Koji su zaključci te diskusije
Početak radova na prenameni kovid bolnice u Batajnici dugo je odlagan budući da je ta zdravstvena institucija u Katastru inicijalno bila upisana na Vojsku Srbije, dok se sada konačno vodi na Ministarstvo zdravlja
Više od 2700 doktora u Slovačkoj danas je dalo otkaz. Zahtevaju od ministra zdravlja da se povećaju plate i zaustavi proces transformacije državnih bolnica u akcionarska društva
Naravno da je Zlatibor Lončar odgovoran za liste čekanja, on je vodio Ministarstvo zdravlja. Liste čekanja su stvar organizacije i mogu se očistiti bez ikakvog problema ako postoji volja da se to uradi. Skandal je očito to što je ovo političko pitanje, rekao je Milić
Više od 80 odsto građana Srbije podržava doniranje organa, dok je skoro tri četvrtine građana saglasno da porodica donira njihove organe ukoliko se nađu u takvoj situaciji
Iz Foruma srednjih stručnih škola kažu da su medicinske škole najpopularnije među mladima, ali poziavju na povećanje plata zdravstvenim radnicima kako mladi ne bi otišli iz zemlje
Prema dugo čekanom izveštaju Brajana Langstafa, poslednjih decenija 20. veka 30.000 ljudi u Velikoj Britaniji primilo je krv zaraženu hepatitisom C ili HIV-om, zbog čega je 3.000 njih preminulo. Premijer se zbog toga izvinjava, a vlada će isplatiti odštetu
„Zar nije sramota da ljudi čekaju tako dugo na lečenje? Oni koji imaju novaca odlaze da se leče privatno, a šta ćemo sa sirotinjom?“, kaže za „Vreme“ doktor Dragan Milić, načelnik niške kardiohirurgije koji je stao na žulj režimu kad je rešio da se kandiduje na lokalnim izborima
„Verujem da današnji zdravstveni sistem koliko-toliko preživljava samo zahvaljujući ljudskosti, izuzetnim naporima i požrtvovanju zdravstvenih radnika“, kaže za „Vreme“ stručnjak za javno zdravlje Predrag Đurić
Samo što sam legao, sklopio ruke na (savremeno gole) grudi i počeo da zamišljam srećno buđenje nakon uspešne operacije, u sobu ulaze sestra i hirurškinja: “Branko, imamo dva hitna slučaja. Moraćemo da odložimo vašu operaciju”. “Naravno”, kažem, dok mi u glavi ključa. Nemam napade i svakako mogu i treba da sačekam da nekoga spasu. “Da li se zna novi termin?”, nekako prozborim. Ne
Nakon što je slučaj porodilje Marice Mihajlović u Sremskoj Mitrovici uznemirio čitavu javnost, ponovo, po ko zna koji put u poslednjih dvadeset godina, žene izlaze u javnost i dele svoja iskustva sa porođaja ili nakon njih. Najveći deo javnosti u potpunosti razume problem i ima saosećanje za ono što žene doživljavaju. Manji deo, ipak, ima silna, mahom suvišna pitanja: što su ćutale, što nisu išle privatno, što nisu tužile… Redakciji “Vremena” javila se žena čiji slučaj ilustruje da i kad i mama i beba prežive, i kad se propust desi u privatnoj klinici, pa i kad ona odluči da podnese krivičnu prijavu – ne vredi
Moralo je da prođe godinu dana od ugradnje tri baj-pasa da pokušam da opišem iskustvo od nekoliko nedelja u naručju srpskog zdravstva. Tamo sam zapanjeno gledao obične ljude kako svakoga dana malobrojni, u groznim uslovima, loše plaćeni i nedovoljno poštovani, čine prave podvige da nas vrate voljenima i društvu u upotrebljivom stanju. U vreme kada svedočimo nepojmljivo zlim postupcima nekih zdravstvenih radnika, mislim da je u vitalnom javnom interesu da ne identifikujemo bele mantile sa takvim grozotama i da budemo spremni da vidimo i one među njima koji, uprkos neljudskom okruženju, i dalje blistaju ljudskošću
U razmatranju odnosa između doktora i političara, Kaningem je još pedesetih godina 20. veka pisao da “doktorska dilema” proizlazi upravo iz činjenice da je politika “posao prljavih ruku”, a medicina je oduvek bila profesija “čistih ruku” – time se možda može protumačiti i današnja opsesivna potreba političara da se zaogrnu podrškom i autoritetom lekara, hirurga i načelnika bolnica
Duge liste čekanja, „sagorevanje“ na poslu, nedovoljno obrazovan kadar, preveliki broj zaposlenih u administraciji problemi su sa kojima se suočava zdravstveni sistem
"Samo jedan u nizu primera katastrofalnog stanja u domovima zdravlja širom zemlje je Dom zdravlja u Vranju koji već četiri nedelje nema nijednog ginekologa, što mnoge žene ostavlja bez mogućnosti da budu pregledane", rekla je Biljana Đorđević.
Prema poslednjim podacima Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji je na 100.000 stanovnika dostupno između četiri i pet psihologa u okviru zdravstvenog sistema. To znači da kada bi se sve osobe koje se nose sa psihičkim teškoćama zbog kojih bi trebalo da potraže pomoć stvarno i obratile psihologu u okviru zdravstvenog sistema, poslednja od njih bi na termin čekala četiri godine
Usvojen je predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim je predloženo da izabrani lekar po pravilu utvrđuje privremenu sprečenost za rad do 30 dana, umesto dosadašnjih 60 dana
Prevod
Osam od 3.000
U Bosni i Hercegovini se godišnje obavi između 8 i 20 transplantacija bubrega, ali broj pacijenata na hemodijalizi je oko 3.000, a 10 odsto njih je na listi čekanja za transplantaciju. BiH nije članica Eurotransplanta, što znači da ne može da sarađuje za drugim zemljama EU po ovom pitanju. Veliki broj pacijenata nije na listi i zbog komplikovanih procedura koje moraju da ispune, a i zbog nebrige sistema o njima, zbog čega ni ne mogu da ispune zahteve.
Poređenja radi, u Hrvatskoj je 2023. godine urađeno 136 kavaderičnih transplantacija, a to je donacija organa sa pacijanta kojem je ustanovljena moždana smrt. Upravo takav organ je i Suada čekala.
Dodatni problem je što se zakoni o transplantaciji, kao i podzakonski akti, primenjuju u ovoj zemlji u zavisnosti od entiteta, pa delovi države praktično ne sarađuju međusobno, što dodatno otežava ikakvu mogućnost da pacijent dobije organ. Federacija BiH tek je 2024. godine usvojila zakon po kome se transplatacija organa može izvršiti između ljudi koji nisu srodnici.
Takođe, tokom korona virusa se transplatacije uopšte nisu radile, a nastalo je zatišje i u kasnijem periodu.
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu
Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva – lekari Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Svi pozivi su anonimni i besplatni.
Služba urgentne psihijatrije prima pacijente 24 sata bez zakazivanja, bez knjižice i bez plaćanja, a Centar za mentalno zdravlje od 9 do 18 prima takođe bez zakazivanja.
Ukoliko vam je potrebna pomoć, svakog dana možete pozvati i volontere Centra „Srce“ od 14 do 23 časa na broj telefona 0800-300-303 ili im se obratiti mejlom na vanja@centarsrce.org, kao i preko četa na sajtu www.centarsrce.org.
Volonteri razgovaraju s ljudima koji su usamljeni, uznemireni, povređeni, tužni, očajni, nesigurni.
',
title: 'Suada Husejnović-Kikanović: Kada te ubije sistem u Bosni',
pubdate: '2025-05-28 08:37:36',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Bosna,Suada Husejnović-Kikanović,Transplantacija,Zdravstvo",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Suada Husejnović-Kikanović: Kada te ubije sistem u Bosni',
'pageContent': '
Tuzlanka Suada Husejnović-Kikanović godinama se borila s teškom bolešću, hroničnim oboljenjem bubgrega, a nedavno objavila da je otpuštena iz bolnice u najgorem trenutku.
Devojka je bila više od 20 godina na dijalizi i nekoliko puta nedeljno je morala da odlazi u bolnicu. Ova vrsta, hemodijalize, podrazumeva da je pacijent na svaka dva ili tri dana prikačen na poseban aparat, govoto polovinu dana, pa je jako iscrpljujuća i životnootežavajuća.
Iako je bila na listi čekanja za transplantaciju bubrega, poziv, u kojem će joj doktori reći da je pronađen organ koji joj odgovara, nije dočekala. Suada je oduzela sebi život 26. maja, a u jednom od poslednjih postova na društvenim mrežama je objavila da je iz bolnice otpuštena upravo kada joj je, kako je navela, bila najpotrebnija podrška.
„U najgorem periodu svog života, nažalost kad mi je trebalo najviše razumevanja od medicinskog osoblja od naših dr, mr, fr, doktora, dobila sam sam otpusnicu iz bolnice. Čekajući termineSrce“, napisala je i dodala da joj ponestaje snage zbog čekanja 21 godinu na transplantaciju.
U Bosni i Hercegovini se godišnje obavi između 8 i 20 transplantacija bubrega, ali broj pacijenata na hemodijalizi je oko 3.000, a 10 odsto njih je na listi čekanja za transplantaciju. BiH nije članica Eurotransplanta, što znači da ne može da sarađuje za drugim zemljama EU po ovom pitanju. Veliki broj pacijenata nije na listi i zbog komplikovanih procedura koje moraju da ispune, a i zbog nebrige sistema o njima, zbog čega ni ne mogu da ispune zahteve.
Poređenja radi, u Hrvatskoj je 2023. godine urađeno 136 kavaderičnih transplantacija, a to je donacija organa sa pacijanta kojem je ustanovljena moždana smrt. Upravo takav organ je i Suada čekala.
Dodatni problem je što se zakoni o transplantaciji, kao i podzakonski akti, primenjuju u ovoj zemlji u zavisnosti od entiteta, pa delovi države praktično ne sarađuju međusobno, što dodatno otežava ikakvu mogućnost da pacijent dobije organ. Federacija BiH tek je 2024. godine usvojila zakon po kome se transplatacija organa može izvršiti između ljudi koji nisu srodnici.
Takođe, tokom korona virusa se transplatacije uopšte nisu radile, a nastalo je zatišje i u kasnijem periodu.
SOS telefon za pomoć osobama koje razmišljaju o samoubistvu
Broj 0800/309-309, opcija 1, SOS telefon je koji radi 24 sata, a na koji se javljaju stručnjaci za sprečavanje samoubistva – lekari Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“. Svi pozivi su anonimni i besplatni.
Služba urgentne psihijatrije prima pacijente 24 sata bez zakazivanja, bez knjižice i bez plaćanja, a Centar za mentalno zdravlje od 9 do 18 prima takođe bez zakazivanja.
Ukoliko vam je potrebna pomoć, svakog dana možete pozvati i volontere Centra „Srce“ od 14 do 23 časa na broj telefona 0800-300-303 ili im se obratiti mejlom na vanja@centarsrce.org, kao i preko četa na sajtu www.centarsrce.org.
Volonteri razgovaraju s ljudima koji su usamljeni, uznemireni, povređeni, tužni, očajni, nesigurni.